Jump to content

matrix777

Korisnik
  • Broj objava

    21
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

Nedavni posjetitelji profila

Prikaz nedavnih posjetitelja je isključen i nije prikazan drugim korisnicima.

  1. Jesu, to su mi bliski prijatelji i čuo sam priču od obje strane. Možda taj odvjetnik želi preko suda da bude "jače", odnosno da ima veću pravnu snagu. Oboje su dali punomoć istom odvjetniku uz prethodnu izjavu da žele tako. Da nema dogovora, išla bi tužba s jedne od strana, zar ne?
  2. Razumijem. Radi se o iznosu koji bi bio isplaćen u cijelosti sa "dospijećem plaćanja" zadnjim danom proteka 2 god. Nije moj odvjetnik zato ne znam puno o tome, no ovo mi djeluje kao još skuplja opcija i bespotrebno kompliciranje i gubljenje vremena.
  3. Naime, radi se o slučaju gdje je podjela bračne stečevine sporazumna, odnosno ići će na način da se jednom bračnom drugu isplaćuje određen iznos kroz period od 2god za nekretninu koju drugi bračni drug zadržava. Odvjetnik je rekao da će to rješiti "preko suda" te su bračni drugovi potpisali punomoći no rekao je da čeka da se zakaže termin na sudu. Mene zanima na koji način će se to rješiti? Zar se nije moglo potpisati takav ugovor i predati u ZK odjel? To će sada biti neko ročište ili što? Provjerio sam ZK uložak i još uvijek nije aktivna plomba, ili još uvijek ne treba ni biti?
  4. E ovo me zanima, mislim da darovatelj ima pravo pokloniti nešto svoje bilo kome (komšiji, prolazniku na ulici) te da ako i umre, na ostavinskoj raspravi njegova djeca recimo, imaju li pravo pobijati taj ugovor i uspjeti u tome? Ako su oni "zakonski" nasljednici? Koja je onda poanta darovnog ugovora ako uvijek postoje neke zamke za daroprimca? To mi je nejasno poprilično. Dakle ovako, čovjek ima 3 sina i 2 nekretnine, u jednoj živi sam, drugu bi darovao JEDNOM sinu koji živi u toj drugoj. Napravi se darovni ugovor i taj sin se upiše u ZK. Nakon smrti darovatelja, imali "opasnosti" za tog sina kojemu je darovano, na ostavinskoj raspravi pokojnika darovatelja, da druga dva sina pobiju taj ugovor? Ili čak ni ne moraju, automatski sva tri sina nasljeđuju jednake dijelove?
  5. Što se tiče općenito darovnih ugovora, kakav ja današnji zakon? Žena i ja bi trebali dobiti na dar jedan stan u kući od njene majke, dok bi mi isplatili njene sestre po utvrđenim iznosima. E sad, radi naše sigurnosti, kako to definirati da budemo "na miru"? Ako se darovni ugovor može raskinuti unutar 10godina a mi smo dali novac na ruke.. Ili u nasem slucaju je bolje kupoprodajni da budemo mirni? Ima li razlike u plaćanju poreza u ova dva slučaja? Darovni ugovor se, kako kažu, može "lako" razvrgnuti na ostavinskoj raspravi jer kao takav nema pravnu snagu kao recimo kupoprodajni. 10g je jako veliki period, i mi ako damo novac i dobijemo darovni ugovor od njene majke, sestre ipak mogu nesto potrazivati od tog stana na ostavinskoj raspravi ako se njenoj majci u tom periodu nešto desi? Dali nakon 10g mozemo biti sigurni jer takav ugovor je onda jak?
  6. Razumijem Vas potpuno, ni meni nije posve jasno, no dobio sam takve informacije od 2 različita referenta na sa ovog linka pod "informacijama". LINK Dakle informacija iz "prve ruke". Samo nažalost, zaboravio sam pitati ono najvažnije, kakva su prava nad tim djelovima okućnice koja pripadaju suvlasnicima. Svakome bi trebalo pripasti oko 200m2 okućnice/vrta, ukupno je oko 442m2, stambena zgrada je otprilike na sredini čestice, postoji zajednički prilaz (popločani dio, parking za automobile) te se okućnica proteže na lijevu, desnu i zadnju stranu stambene zgrade. Svi dijelovi okućnice/vrta (lijeva, desna i zadnja strana) su "odvojene" fizičkim zidićem cca 30cm visine duž cijele čestice. Dakle svaka strana okućnice je "uokvirena" zidom. Između stambene zgrade i okućnice postoji prolaz koji je zajednički, negdje su stepenice, negdje ravan popločan dio, tako da nema šanse da itko prelazi preko "tuđeg" dijela da bi došao na svoj dio vrta. Čestica završava također betonskim zidom/ogradom do svih triju susjeda, osim naravno prednjeg gdje je ulaz. Možda sve ovo nema veze kako je okućnica izvedena i definirana ali je vrlo zgodna za podijeliti upravo radi ovoga što sam naveo ranije. Gdje god sam tražio informacije oko toga dali se to može ili ne, dobio sam protupitanje: A zašto bi vi etažirali/podijelili okućnicu? Možda bi i vi mene isto pitali, ali moj odgovor je vrlo jednostavan i vjerujem logički prihvatljiv. Dakle, danas sutra, želim graditi sjenici na "svom" dijelu okućnice i uživati neometano sa svom dijelu vrta. Hoće drugi suvlasnik svoj stan prodati danas sutra pa da kasnije imam problem s nekim trećim, želim zaobići odmah u startu takve potencialne probleme. Sad ovo možemo protezati na sto drugih pitanja tipa; ako sagradim sjenicu a okućnica je/ostane zajednička, čija je sjenica? itd... Jednostavno bi volio rješiti sad dok je još u fazi etažiranja da takva pitanja ne moram postavljati nikome, ako me razumijete? Ja sam dao primjer sjenice, to može biti bazen, mala dvorišna zgrada ili 10 posađenih trešanja, nebitno. I dalje ne razumijem, zašto "sustav" ne dozvoljava takve podjele zemljišta jer ne vjerujem da je nemoguće to napraviti. (ako se zaista ne može). Mislim da sam dao dovoljno dobar razlog zašto bi ja to volio napraviti, kao vjerujem hrpa drugih istomišljenika. Ovdje se radi o 440m2 okućnice što po meni nije malo, može se fino iskoristiti za razno razne namjene i ne vidim problem da svatko radi na "svom" dijelu što želi. Ali ne da jedan drugoga mora tražiti potpis kad želi sagraditi npr drvarnicu na svom dijelu. Ja samo želim "taj potpis" odmah da se provede etažno pa sam na miru i ako dođe novi suvlasnik kupnjom drugog stana. Imam prijatelja koji je kupio stan u zgradi od 6 stanova. Kad odemo iza zgrade, odemo na "njegov" dio okućnice cca 20m2 gdje čovjek ima roštilj i nekakvu drvenu kućicu gdje drži alat i sl. Postoji još naravno okućnice koje koriste drugi stanari iz te zgrade. Šta su se oni usmeno tako dogovorili koje će čije biti ili? Ako se već ne može "papirnato" provesti da svatko uživa u svom dijelu i da se zna točno koji je to dio, ne samo u omjerima. Možda ću sada reći glupost, ali, ako u mom slučaju su naši omjeri 50:50 jer nas je dvoje suvlasnika, danas sam na jednom dijelu okućnice u sjenici, sutra sam na drugom dijelu okućnice u bazenu, uživam u 100% okućnice jer se ne zna točno koji je čiji dio? Zar ne može geodet doći i napraviti za svaki taj dio okućnice izmjerom da se formira čestica i samo pridati svakom stanu po jednu česticu i onda se zna šta je čije? Dakle podijeliti okućnicu na dvije čestice onako kako se suvlasnik i ja dogovorimo? To sam već pitao ove što su radili ali tvrde da se ne može. I dalje ne vidim razlog zašto ne i zašto sustav tako funkcionira. Nije,dakle radi se ili - ili- Ili MU ili očitovanje volje, prolazi ijedno i drugo. Očitovanje volje su ovi već složili zato ga spominjem, valjda tako rade. No očito ćemo morati ponovo jer treba ubaciti i dio o okućnici.
  7. Postavio sam fotku kako to izgleda i gdje sam to vidio.. na ovoj manjoj čestici se nalazi. Guglajući sam došao do podataka da društvena vlasništva nakon nekog vremena mogu prijeći u privatno no postoje uvjeti za to.. ja sad ne znam po ovom izvadku što vidite, dali mi može predstavljati problem? Nadam se da se to ne tiče dodirnih točaka unutar okućnice/dvorišta.. P.s. Dobio sam novi info da se okućnica može etažirati i provesti gruntovno. Treba tlocrtna skica i bojama odrediti kome šta pripada, te tablicu priložiti sa svim površinama (cijele čestice, dio pod kućom te djelove koji će biti pripadajući kako kojem suvladniku). Zaboravio sam pitati dali u tom slučaju ako se tako provede, će svaki suvlasnik moći na svom dijelu graditi danas sutra bez ikakve suglasnosti drugog suvlasnika. Po nekoj logici bi trebalo tako biti inače koja je poanta podjela okućnice?! Mislili smo napraviti očitovanje volje, imali veze što odabrati? Ugovor ili očitovanje? Što je jednostavnije?
  8. Moguće, hoću li imati kakav "problem" ako taj dio pod tom česticom(jedna od dvije) ostane pod "šumom"? Postoji u zk izvadku pod jednom česticom, vodi se kao društveno vlasništvo, valjda to nekim redosljedom prelazi u privatno vlasništvo. U izvadku iz zemljišne knjige stoji pod vlastovnicom kao u prilogu (slika), zatamnio sam podatke radi privatnosti drugih osoba no vidljivo je koliko treba. Znači, kako sam napisao u prilog, vidljivo je da je kod osobe 2 ovrha i da se uknjižuje RH, no i kod Osobe 1 na kraju teksta stoji: "u korist:" Zato me i buni dali je to sad na cijeloj kući trenutno ili samo na njegovom dijelu, pa će etažiranjem ostati samo na njegovom dijelu? I ne znam zašto tekst ide kod oboma: "Na temelju pravomoćnog i ovršnog riješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Rijeci... Zašt se spominje ovršni? Ili to tako mora biti? Imali smo klasičnu ostavinsku raspravu gdje je sve prošlo automatizmom pola-pola...
  9. I još jedno pitanje.. imamo zabilježbu na ton nekretnini od socijalne skrbi, jer je drugi suvlasnik bio primatelj pomoći i nakon što je nasljedio ovo, stavili su mu zabiljezbu/ovrhu. Hoce li se ta zabiljezba maknuti s mog dijela nakon etažiranja automatski jer ja s tim nemam ništa ili će i dalje biti zabilježeno i na njegovom i namom vlasničkom listu? Ako hoće, kako to pravno ukloniti s mog dijela nasljeđene nekretnine jer to nije moj dug? Hvala
  10. Novo stanje je uvećano za 5m2 naspram dosadašnjeg. (Prijavni list za katastar) Staro stanje je Kuća i dvorište 500m2 te Pašnjak 186m2, Novo stanje je stambena zgrada 145 te dvorište 546m2. Dok u prijavnom listu za zemljisnu knjigu stoji ovako: Staro stanje: k.č. 1510/8 Šuma 582m2 te kč 1510/9 Šuma 152, NOVO STANJE: STAMBENA ZGRADA 145m2, Dvorište 546m2 te pod drugoj čestici 43m2 Šuma. Ovdje kad se sumira se dobije zbroj od 734m2 a u prijavnom za katastar je 691? Mislim, ok je zbrojeno sve no ne razumijem zašto je za katastar i zemljisnu knjigu razlicito. Zašto i dalje imam taj dio pod Šumom ako se sad usklađuje sve? Nema tamo šume, a vidim da je ovaj tako stavio u prijavni list osim ako je iz nekog razloga morao? To je čini mi se se vodi kao nekakav PUT te mi je rekao da ću moći od grada tražiti novac ako bude išla tamo neka cesti ili sl... Uglavnom, dali se ovo vama čini sve u redu? Stara stanja odgovaraju kako piše jer to mogu provjeriti upisom broja čestice na katastar.hr. I ja sam bio tog uvjerenja da mora dvoriste biti poplocano no ne mora ipak. Mi bi to prirodno etazirali da ima smisla. Jer, ja bi na jednom dijelu gradio sjenicu i parkiraliste pa da je i na papiru to moj dio zemlje... zato bi to podjelili.. e sad na koji nacin, u pregovorima je...
  11. Poštovani, kako se uvjeriti u ispravnost rada geodeta pri rješavanju upisa nakon provedene legalizacije? Naime, dobio sam elaborat na pregled prije predaje u katastar no ne kužim se to i te tablice... Stvar je u tome što me u postupku izrade geodetskog elaborata jednom prilikom nazvao i pitao ovako: Da li želite da upišemo kuću "da nema dodatnih radova" te ce biti ucrtano cca 100m2 zemljista manje, ali vi naravno nastavljate u tom uzivati, odnosno okucnice. Ja kazem nema sanse, mora biti svaki kvadrat upisan. On kaze ok, cuti ce se sa katastrom kako to odraditi i dali ce trebati parcelizacija ili ne te koliko ce sve skupa iznositi, ja se slozim. Cujemo se drugi dan, on kaze katastar je potvrdio da se moze upisati bez parcelizacije i da nece nista nedostajati bla bla... To je trenutno jos u postupku. Kako da ja recimo kad bude sve gotovo, mogu sam sebi laicki dokazati da mi je kompletno sve upisano? Imam kucu oko 350m2 i okucnice barem 400m2. 2 smo suvlasnika pa ide etaziranje odmah nakon. Moze li se to kako provjeriti, naravno ne u milimetar, vec da sam siguran da ne nedostaje recimo 50m2? Ja inace ne razumijem zasto negdje ide parcwlizacija a zasto negdje ne. U posjednovnom listu imam 2 cestice. Kuca je jedna cestica, druge dvije su valjda zemljisne. I to se navodno spaja u jednu da bi mogao ici na etaziranje. Etazni elaborati su također gotovi te cekam da se upis rjesi pa da to predamo. Ispocetka mi je ta tvrtka govorila da se ne moze pravno, odnosno kroz zemljisne knjige provesti etaziranje okucnice, onda sam dobio info da se moze. I to u doticnom katastru, navodno oni sad istrazuju kako to ubaciti (tvrtka koja mi to vodi) Ne krivim nikoga samo imam sumnju. Kako to provjeriti? U slucaju da sam debelo zakinut, imam li pravo zalbe i koga tuziti? Uostalom, kad krene se sa provedbom etaziranja, tada ce se također znati koliko kome pripada okucnice pa to samo zbrojim?
  12. Ja se potpuno slažem s tim, no kao što vidite, neki očito žele napraviti štetu sami sebi. Stanje je sad takvo kakvo je, očitovanje volje (vezano za etažni elaborat) nije potpisano s njegove strane i tako sad stoji. Što ja tu mogu učiniti? Trebam li išta pokretati ili čekati da se možda ne predomisli? Dali je on u prednosti ako on nešto pokrene sudski a ja ne? Ja ne mogu tražiti preko suda da on to potpiše? Ili da se takvo etažiranje usvoji bez njegovog postupka? U biti ne mogu tu ništa? Hm, iako želim da to ide mirnim putem i da se zaista to podijeli na jednake djelove, ne mogu to postići na nijedan način bez njegove suglasnosti? Čak ni nekom tužbom?
  13. Ali zar nije tako da sud "ne priznaje" razvrgnuće etažiranjem?! To je netko spominjao na forumu koliko sam čitao za slične slučajeve. U tome vidim najveći problem, pošto u onih 4 ili 5 vrsta razvgnuća pred sudom, ne postoji razvrgnuće etažiranjem. Stoga, ako geometrijski nije moguće, preostaje civilna dioba?!
  14. Poštovani, kuću koju smo nasljedili u omjerima 1/2, sam pokrenuo etažiranje i upis nekretnine. Sve je odrađeno sa strane arhitekata i geodeta, te etažni elaborat je spreman. Problem se stvorio što drugi suvlasnik to ne želi potpisati iz svog razloga, iako je etažirano u jednakim omjerima. On je invalid te nije prisustvovao etažiranju ali je znao koji će stan on dobiti a koji ja, kasnije je uzeo odvjetnika i sad iz nekog razloga odbija taj elaborat. Brine me, kako sam shvatio da geometrijska dioba neće biti moguća (ako dođe do suda)?! Kako uopće se može neka nekretnina sa pripadajućom okućnicom geometrijski podjeliti a neka ne? Zanima me konkretan primjer (crtež) jer mi je to nejasno. Naime, imamo prizemlje sa dvije indentične garaže, 1.kat stan 100m2, drugi kat 100m2 (sve isti raspored prostorija i kvadrature soba), te potkrovlje koje je u elaboratu kao zajedničko. Svi dobivaju jednake omjere. Još se nalazi ispod stepeništa kotlovnica koja je zajednička, te 2 spremišta, koje je dodano po jedno svakom suvlasniku. Taj drugi suvlasnik izričito želi prodati svoj dio, ja tu ne vidim problem, no neka proda svoj dio. U dijelu koji meni bi trebao pripasti, živi moja kćer. Zašto ja nemam pravo izbora da se ta kuća podjeli etažiranjem a ne civilnom diobom jer želim izbjeći prodaju? Kakav je to zakon da u takvim slučajevima nekretnine idu na javnu dražbu? Gdje je tu korektnost i poštenje? Da drugi suvlasnik ima svo pravo, civilnom diobom prodati i ono što meni pripada? Pa ako meni pripada nešto što je procjenjeno na 100kn, a ja na javnoj dražbi dobijem 40kn, jer je on inicirao to, a ja se protivio, gdje je tu zdrava logika? Zašto sud nebi prihvatio etažiranje gdje je to moguće, pogotovo u mom slučaju, gdje je to zgodno za napraviti? Njemu bi pripao stan na 1.katu što po nekoj zdravoj logici vrijedi više nego isti stan na 2.katu. Ta geometrijska dioba ide "okomitom" crtom što bi tu kuću djelilo na pola, što je "nemoguće"?! Ta dva spremišta su malo različite kvadrature, ali bi ja npr njemu tu razliku isplatio, pred sudom... Znači li to sljedeće: Ako ja npr imam vilu od 500m2, a drugi suvlasnik ima garažu koja je pripadajuća toj vili, on može inicirati civilnu prodaju cijele vile pred sudom a da ja tu ne mogu ili neću moći ništa da zaustavim prodaju? Jer on recimo ne pristaje da ga isplatim? To mi je smješno ako je tako. Dakle, u mom slučaju, kćer ide van na ulicu a ja ću dobiti značajno manji iznos pošto će se to prodati na javnoj dražbi? Postoji li mogućnost da sud prihvati elaborat koji on nije htio potpisati? Mogu li ikako izbjeći civilnu diobu, tj bilo kakvu vrstu prodaje?
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija