Bodul

I molim vas samo još jedno pitanje, a to je što trebam u žalbi navesti, kakvo traženje? Trebam li u navesti da tražim poništavanje poreznog rješenja, odnosno trebam li još dodati i da tražim obustavu postupka.

Molio bih cjenjeno mišljnje gospode pravnih stručnjaka Legalisa po pitanju relativne zastare po predmetu iz vremena ranijeg Općeg poreznog zakona. Ugovor o kupnji nekretnine sklopio sam 07.prosinca 2013. i tog dana isti ovjerio kod Javnog bilježnika. Poreznu prijavu s preslikom tog ugovora dostavio sam Poreznoj upravi (PU) 05. siječnja 2014. Rješenje o porezu po navedenom ugovoru PU je donijela tek ove godine, odnosno 14.kolovoza 2019., nakon više od pet i pol godina od dana kad je sklopljen navedeni ugovor. Poštovana gospodo molim da mi odgovorite je li nastala relativna zastara za donošenje navedenog rješenja, koja je čini mi se po starom Općem poreznom zakonu iznosila tri godine, te kada je nastala, kako bih izjavio žalbu na rješenje iz toga razloga. Napominjem da mi od podnošenja porezne prijave do donošenja poreznog rješenja PU nije dostavljala nikakve obavijesti, niti sam ja njima distavljao bilo kakva pismena, tj. nije bilo razloga za prekid postupka. Molim i broj članka u svezi te zastare u navedenom starom Zakonu jer nisam uspio doći do toga Zakona na netu, te članka novog zakona koji je veza sa starim. Hvala lijepa.

Hvala lijepa

Ja sam upisan u zemljišniku kao jedini 1/1 vlasnik stana, koji zajedno koristim sa suprugom i sinom. Međutim, stan je zajednička bračna stečevina mene i supruge, to među nama nije prijeporno. Svo troje nas smo suglasni (i supruga bi supotpisala ugovor o tome) da na sina prenesemo - darujemo mu vlasništvo nad stanom, uz uvjet da supruga i ja imamo doživotno (tj. sve do naše smrti) pravo stanovanja na isti način kao i do sada. Također, željeli bi da dok smo nas dvoje živi bez naše suglasnosti sin nema pravo otuđivanja stana, niti opterećivanja hipotekom i sl. Molim poznavatelje ove problematike na uputu na koji način sve to "papirnato" zakonito pokriti da bude valjano i udovolji svemu navedenom, te plaća li se porez na na taj prijenos - darovanje sinu.

Ma ja sam pitao: Što ako je proizvod iz zemlje EU i uvezen je iz EU u Hrvatsku prije nego što smo ušli u EU (znači jučer ili ranije, a ja ga sada (danas) kad smo već u EU kupujem (napr tv aparat), je li moram platiti carinu?

Zanima me hoćemo li mi u Hrvatskoj i nakon 01. srpnja 2013. uvozniku ili prodavatelju kroz ukupnu cijenu artikla, koji je uvezen iz neke zemlje Europske unije prije navedenog datuma, plaćati i dio koji se odnosi na iznos carine. Napr. 03.07.13. kupujem u prodavaonici u Hrvatskoj vozilo ili tv, koji je uvezen iz neke zemlje EU u Hrvatsku u lipnju 2013. tj. prije nego smo ušli u EU, je li u cijeni toga artikla moram platiti i iznos koji se odnosi na carinu? Hvala!

Kazni me žestoko policajac za prometni prekršaj koji nisam učinio na temelju njegovog osobnog zapažanja, izda prekršajni nalog/obvezni prekršajni nalog. Naravno napisa sam prigovor. I gledam tog policajca prije par dana, vozi službena kola. U prekršaju je, jer jedno mu svjetlo na kolima ne radi. I čini drugi prekršaj na način da bez žmigavca skreće izvan kolnika, parkira pred prodavaonicom i ulazi u prodavaonicu. I takvi koji bi uvijek morali poštivati zakone te kažnjavaju, i to na temelju osobnog zapažanja. Mislite bi da bi i to bilo korisno ispričat sucu.

Ako će navedena izmjena značiti to čega se bojim, onda je to katastrofa za ljude koji nisu do sada razvrgnuli suvlasničku zajednicu. Posebno za one slučajeve nakon nasljeđivanja kad na svakoj, pa i onoj najmanjoj parceli, sada ima više (nekad i po 10-tak i više) suvlasnika.

Vlada RH je na 99. sjednici od 23.12. 2010. usvojila konačni prijedlog navedenog Zakona i uputila ga Saboru RH na usvajanje s prijedlogom da se donese po hitnom postupku. Cijeli material se može nači na webu Vlade RH, sjednice, 99. sjednica, dokumenti, ad 1.2. dn.reda. Ima tu više izmjena, a mene je zaintrigirala izmjena točke 8. članka 11. Postojeća odredba Zakona: Članak 11. Porez na promet nekretnina ne plaćaju: …….. ……. 8. osobe koje stječu određene posebne dijelove nekretnine razvrgnućem suvlasništva ili pri diobi zajedničkog vlasništva nekretnina, do iznosa vrijednosti njihovog suvlasništva,odnosno zajedničkog vlasništva prije razvrgnuća. Prijedlog izmjene navedene odredbe je da glasi: „8. osobe koje razvrgnućem suvlasništva ili pri diobi zajedničkog vlasništva na nekretnini stječu posebne dijelove te nekretnine pri čemu omjer stečenog posebnog dijela odgovara omjeru idealnog suvlasničkog dijela na toj cijeloj nekretnini prije razvrgnuća suvlasništva ili diobe zajedničkog vlasništva,“ Obrazloženje navedene izmjene je sljedeće: “Intencija sadržajnog proširenja, a time i pojašnjenja odredbe koja se odnosi na oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina u slučajevima razvrgnuća suvlasništva ili pri diobi zajedničkog vlasništva, također s namjerom ne izbjegavanja plaćanja poreza, usmjerena je i primjenjiva isključivo u slučajevima kada osobe koje razvrgnućem suvlasništva ili pri diobi zajedničkog vlasništva na nekretnini stječu posebne dijelove te nekretnine pri čemu omjer stečenog posebnog dijela odgovara omjeru idealnog suvlasničkog dijela na toj cijeloj nekretnini prije razvrgnuća suvlasništva ili diobe zajedničkog vlasništva.” Šta ovo sad znači? U postojećem Zakonu u toč.8. se radi o množini, dakle može razvrgnuće istih suvlasnika više nekretnina jednim ugovorom, a sad odjednom se govori o jednini, tj. jednoj nekretnini? Naime do sad su napr. tri suvlasnika, idealni svaki po 1/3 svake nekretnine mogli razvrgnut suvlasničku zajednicu napr. na 21 čest.zemlje pa da primjerice svatko dobije po 7 čestica s vlasništvom 1/1, a da eventualni porez plati samo onaj koji je dobio tim razvrgnućem veću vrijednost od vrijednosti ranije 1/3 na svim česticama. Sad izgleda više toga nema?! Sad se govori samo o razvrgnuću na jednoj nekretnini. To bi značilo da bi na 7 čestica koje bi dobio razvrgnućem morao platiti porez za svaku česticu umanjen za 1/3 za koliko si ranije bio suvlasnik. Ja li tako ili se varam? Lijepo bih molio znalce ove problematike za komentar. Hvala.

Hvala lijepa na odgovoru.

Molio bih upućene za odgovor na tih nekoliko pitanja iz zadnja dva posta. Hvala unaprijed.

Zapravo ovdje je osnovno pitanje: Šta se smatra pod "živjeti u ekonomskoj zajednici"? Zakon odmah odgovara da je to: "Zajedničko stjecanje prihoda i imovine te raspolaganje prihodina i imovinom koja se nasljeđuje ili daruje". E, a je li "živjeti u ekonomskoj zajednici" znači živjeti u istoj zgradi, stanu? Po meni ne! Po meni taj uvjet ne postoji već samo uvjet STJECANJA i RASPOLAGANJA PRIHODA I IMOVINOM i to baš IMOVINOM KOJA SE NASLJEĐUJE ILI DARUJE. tI NE MORAŠ ZAJEDNO STANOVATI DA BI STJECAO PLODOVE.. I RASPOLAGAO s imovinom. Sljedeće je bitno pitanje življenja u onako navedenoj EKONOMSKOJ ZAJEDICI: - U VRIJEME IZGRANJE GRAĐEVINE, - STJECANJA DRUGE NEKRETNINE, - OSTAVITELJEVE SMRTI ILI - PRIMITKA DARA. OBZIROM NA TO "ILI" smatram da se ne moraju ispunjavati kumulativno sva navedena 4 uvjeta već je dovoljno ispunjavati jednog od njih. Napr. kad je otac prije 50 godine kupio komad zemlje i sva tri brata su tada živjela zajedno i zajedno obrađivala tu zemlju, ubirala i raspolagala njenim plodovima zajedno s ocem. Po meni trebaju sada iako već godina ne stanuju zajedno na tom imanju, po navedenoj osnovi nema poreza na nasljedstvo s brata na brata ili na nasljednike drugog umrlog brata. Koliko sam u pravu? Molio bih da mi netko odgovori na navedena pitanja.

Zar na forumu nema nikoga tko bi prokomentirao ovo pitanje o punoljetnom djetetu kao članu domaćinstva kupca prvog stana i računanja njega radi oslobođenja od poreza?

Hvala lijepa na odgovoru.

Zemlja je 1986. oduzeta (u društveno vlasništvo) i 1992. vraćena vlasniku kojem je oduzeta. Nije tu u pitanju nikakva napr. greška već je oduzeta pravomoćnim rješenjem temeljem zakona i vraćena istim takvim rješenjem. Osnovna su pitanja: 1.Je li se sada u dosjelost može računati (zbrajati) vrijeme od danas do 08.10.1991., (isključivši prekid od 1986. do 08.10.1991.) pa dalje unatrag od 1986. i unatrag da bi se dobilo ukupno vrijeme koje zakon predviđa za dosjelost? 2. Koje je to ukupno vrijeme kad se tako računa, 20 godina (kako sada zakon kaže ili 40 godina kako je bilo prije 1991.? Napomena uz pitanje br. 1.: Ustavni sud je kad je isključivao mogućnost računanja vremena dosjelosti na društvenom vlasništvu prije 8.10.1991. u obrazloženju utvrdio kako se od 1941. do 08.10.1991. ne može računati vrijeme u dosjelost. Tako tamo stoji iako su pojedine nekretnine u različita vremena prelazile u društveno vlasništvo. Neke 1945., neke 1948., neke 1959., neke 1979., neke kao ova gore 1986.godine, a Ustavni sud je opet rekao ne može od 1941. do 08.10.1991.