Totalna Parezija

Ne uspijevam pronaći taj ključ, možete li postaviti link ili uputiti na drugi način?

Postoji li mogućnost da se dobije odgovor na pitanje ima li neka određena osoba nekretnine (ili udjele u vlasništvu nekretnina) na području određenog zemljišnoknjižnog odjela? S obzirom na digitalizaciju, to bi trebalo biti moguće. Radi se o osobi koja je umrla prije više od 50 godina, tako da nema OIB - može se pretraživati samo po imenu i prezimenu.

ISPRAVAK -umjesto "znači li to da je samom cesijom nastupila zastara potraživanja?" treba pisati "znači li to da je samom cesijom nastupio prekid toka zastare potraživanja?"

Telekom ispostavio je račun za telekomunikacijske usluge (internet) s dospijećem plaćanja 15.12.2020. Nakon toga tražbina je cesijom ustupljena društvu za naplatu potraživanjai. Društvo javnom bilježniku podnosi prijedlog za ovrhu dana 19.1.2022. S obzirom na nevedeno, jasno je da je temeljem odredbi ZOO-a u ovom predmetu nastupila zastara. Ispravite me ako sam u krivu. Zanima me i kojim bi radnjama u međuvremenu ovrhovoditelj mogao spriječiti nastupanje zastare - mislim da je formulirano, otprilike, da se zastara prekida svakom radnjom ovrhovoditelja usmjerenom ka naplati potraživanja - znači li to da je samom cesijom nastupila zastara potraživanja? Ja mislim da cesija ne utječe na zastaru, tj. da novom vjerovniku rok ne teče iznova, već on naprosto stupa u položaj bivšeg vjerovnika i zastara teče dalje. Isto tako, zanima me može li se slanje opomene dužniku smatrati radnjom koja utječe na prekid zastare, ili se u to "računaju" samo radnje koje su usmjerene ka tijelima vlasti? (nebitno za suštinu, ali samo da znate - dužnik se ne pokušava izvući, radi se o dugu koji zaista ne postoji, u korisničkoj službi telekoma potvrđuju da je sve plaćeno, ali iz nekog razloga - radi se vjerovatno o greški, ne smatram da se radi o lopovluku - društvo dug vodi kao neplaćen)

Čovjek je, kao posjetitelj priredbe na otvorenom prostoru, koju organizira gradska turistička zajednica, ozlijeđen na način da je pogođen bocom u glavu. Počinitelj je nepoznat. Odgovara li organizator priredbe, koja se odvija na javnoj površini, za neimovinsku štetu u ovakvoj situaciji? (angažirano zaštitarsko društvo ističe da oni čuvaju samo izvođače, ali ne i publiku - ako je to uopće bitno)

Da, u međuvremenu sam pročitao ugovor o osiguranju, pod "gubitak prava iz osiguranja" stoji i okolnost da je vozač imao koncentraciju alkohola veću od 0.5 g/kg

Vozač je izazvao prometnu nesreću u kojoj je nastala materijalna šteta na drugim vozilima. Bio je pod utjecajem alkohola. Uvjeravaju me da će osiguranje (vozilo je uredno osigurano i registrirano) isplatiti štetu oštećenima, te da će nakon toga od vozača potraživati isplaćeni iznos. Ja mislim da svi troškovi padaju na teret osiguranja i da osiguranje nema pravo od vozača tražiti naknadu isplaćenog, mada je vozač bio pod utjecajem alkohola. Tko je u pravu - oni ili ja?

Iustitia_ZD, puno hvala na ovako kvalitetnom odgovoru!

Da, upravo tako. (između kamere i policijske ophodnje razmak je bio oko 1 km - pred nadvožnjakom je bila kamera, a na spuštanju s njega policija.

Prijateljicu je zaustavila prometna policija - izdali su joj prekršajni nalog zbog prebrze vožnje i vožnje pod utjecajem alkohola. Naknadno je poštom dobila još jedan prekršajni nalog, zbog prebrze vožnje, za prekršaj koji je utvrđen radarom, a počinjen je svega nekoliko desetaka sekundi (maksimalno nekoliko minuta) prije nego što je zaustavljena, odnosno nekoliko stotina metara (maksimalno kilometar-dva) prije mjesta na kojem je zaustavljena. Radi se o dva odvojena predmeta - svaki se vodi pod posebnim poslovnim brojem. Mislim da bi se provođenjem odvojenih prekršajnih postupaka, odnosno izricanjem dvije zasebne kazne, povrijedilo načelo ne bis in idem - ovdje se radi o jednom prekršajnom djelu, eventualno se radi o jednom produljenom djelu. Činjenica da je brza vožnja trajala neko vrijeme možda se može, u najgorem slučaju po vozačicu, uzeti u obzir kao otežavajuća okolnost, ali nikako se ne može raditi o dva zasebna prekršaja. E, sad - kako sudu ukazati na neprihvatljivost provođenja oba postupka, i to ne samo iz gore spomenutog razloga, već i zbog razloga ekonomičnosti postupka? Kome napisati prijedlog za spajanje postupaka? Ako se napišu dva prijedloga, odnosno dva odvojena podneska na dva poslovna broja - hoće li raspravni suci međusobno komunicirati i dogovoriti se tko će preuzeti postupak? To mi se ne čini izgledno. Pada mi na pamet da bi najbolje bilo uputiti podnesak predsjedniku suda, koji bi u ovakvoj situaciji mogao donijeti rješenje o spajanju postupaka? Mislim da je nužno već sada inzistirati na spajanju postupaka, jer ovdje se radi o jednostupanjskom postupku pa kasnije neće biti prilike žaliti se Visokom prekršajnom sudu. Eventualno bi uslijedila ustavna tužba. (Mislio sam da bi bilo zgodno da se provede samo postupak u predmetu u kojem je zaustavljena, jer tamo imamo i brzinu i alkohol, ali problem stvara činjenica što je brzina utvrđena od strane prometne policije manja od brzine utvrđene radarom, tako da se ne može provesti samo jedan od ta dva postupka jer se ne poklapaju u potpunosti - jedan ne konzumira drugi)

Ako sam dobro shvatio, u prekršajnom postupku rad za opće dobro uopće nije predviđen kao mjera koju sud izriče prilikom izricanja kazne (kao što je to slučaj u kaznenom postupku). U prekršajnom postupku rad za opće dobro pojavljuje se kao institut tek u procesu naplate izrečene novčane kazne, dakle nakon što je pokrenuta ovrha i nakon što ta ovrha nije uspješno provedena. Može li mi netko samo potvrditi da sam dobro shvatio...? Hvala!

Na stranicama MUP-a piše da je mladi vozač osoba do 24 godine starosti. Znači li to da se status mladog vozača utvrđuje isključivo po dobi, a ne (i) po vremenu proteklom od polaganja vozačkog ispita? Na primjer - osoba je položila vozački ispit 2019. godine, u dobi od 27 godina starosti. Smatra li se ta osoba mladim vozačem?

Kako napisati podnesak/zahtjev za oslobođenje od plaćanja pristojbe? Da li je dovoljno napisati podnesak u kojem se poziva na odgovarajuću odredbu Zakona o sudskim pristojbama (npr. čl. 11. st. 9. - korisnici socijalne skrbi koji primaju zajamčenu minimalnu naknadu) i priložiti rješenje CZSS-a o priznavanju prava na zajamčenu minimalnu naknadu? Pretpostavljam da bi naprijed opisani podnesak trebao biti dovoljan, mada čl. 10. ZSP-a propisuje da (1) Stranka koja nije u mogućnosti platiti sudsku pristojbu bez štetnih posljedica za uzdržavanje sebe i svoje obitelji može podnijeti zahtjev za oslobođenje od plaćanja pristojbe sukladno posebnim propisima. O kojim se propisima točno radi? Pretpostavljam da se na njih nije potrebno pozivati, dovoljno je onako kako sam naprijed opisao...?

Osoba koja je korisnik zajamčene minimalne naknade oslobođena je obaveze plaćanja sudske pristojbe temeljem članka 11. stavka 9. Zakona o sudskim pristojbama. Može li to pravo ostvariti osoba koja ga nije imala u trenutku podnošenja tužbe, ali ga je stekla kasnije, u toku parnice? Na primjer: doneseno je rješenje kojim se tužitelju nalaže da plati pristojbu na tužbu. Rješenje je postalo izvršno, ali tužitelj pristojbu nije platio, s sud rješenje još uvijek nije dostavio Financijskoj agenciji. Ako je tužitelj u ovom trenutku stekao pravo na korištenje zajamčene minimalne naknade, hoće li sud temeljem njegovog podneska odustati od ovrhe putem Financijske agencije?

Pitao sam hipotetski, ali recimo da je potvrđena. A možete odgovoriti i za oba slučaja, ako Vam se da