Jump to content

100.000 tema na Legalis portalu!  Nakon 16 godina od pokretanja ove stranice, dana 31.07.2019. na Legalis portalu je pokrenuta 100.000-ta tema. Time je na ovom portalu raspravljeno više od 100 tisuća pravnih pitanja, i to kroz 526.000 pojedinačnih objava korisnika. U ovom trenutku Legalis portal broji 90.700 registriranih korisnika.

split15

Korisnik
  • Broj objava

    29
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  1. u vlasničkom listu su aktivne dvije plombe, tj. vode se dva različita predmeta, jedan iz 2017g a drugi iz 2018g, nisu uopće povezani, s obzirom da mi je trenutno hitnije da se riješi ovaj iz 2018g bio sam na zemljišniku u svom gradu da ih pitam zašto toliko dugo traje taj proces a veoma je jednostavno i brzo za riješiti, brisovni zahtjev, i zamolio sam ih da ako treba neka pauziraju taj prvi predmet i da riješe samo ovi drugi, međutim iznenadio sam se kad su mi rekli da ne mogu ići preko reda, tj. da se rješava godina po godina i tek kad se riješi taj prvi predmet da mogu preći na sljedeći, je li takva praksa inače da stranka ne može zatražiti pauziranje jednog svog predmeta i da se prebace na rješavanje tog drugog? jer sad moram čekati tko zna koliko još da se riješi taj prvi predmet za koji su rekli da im je malo komplicirano za riješiti i traje već dugo, pitanje kad će biti riješen, a ovaj drugi predmet treba samo napraviti brisovni zahtjev na vlasničkom
  2. upravitelj zgrade

    kakav je proces kad trenutni predstavnik više ne želi obnašati tu dužnost i nitko drugi od sustanara ne želi preuzeti tu funkciju, da li treba sa upraviteljom šta potpisivati kako bi to i službeno bilo potvrđeno da trenutni predstavnik više nije pod tom funkcijom?
  3. Suvlasništvo u stambenoj zgradi

    nije uopće upoznat sa ovim problemima, nitko od stanara nije prijavio, nikoga nije briga, ali sad ću ga ju upoznati sa svime ovime, samo me eto zanima je li se isplati ulaziti u rješavanje svega ovoga, koliko će to trajati i hoće li se na kraju išta postići, s obzirom da svi znamo kako sve funkcionira u nas, pogotovo mi je važna ova zadnja stavka, dvorovi u prizemlju
  4. Imamo par slučajeva u našoj stambenoj zgradi te me zanima ima li tko iskustva u tome i kako ih riješiti, da li je moguće šta postići pravnim putem, tj. isplati li se i koliko bi to trajalo, evo primjera: - stanar je zauzeo zajednički prostor zgrade u podrumu i neće da izađe iz njega, isti je pod ključem kojeg ima samo taj stanar - stanar je proširio svoju drvarnicu u podrumu zgrade, i samim time zatvorio prolaz do vanjskog prozora zgrade, a prema glavnom projektu zgrade taj prostor mora biti oslobođen zbog pristupa prozoru, pretpostavljam zbog sigurnosti ukoliko bi došlo do požara ili čega već drugog - stanar koji ima stan u podrumu, suteren, je u zajedničkom prostoru zgrade, tj. ispod stepenica zatvorio taj prostor i koristi kao manju šupu - stanar je probio rupu u zidu pokraj svojih ulaznih vrata te postavio ventilaciju koja izlazi u prostor zgrade - stanari u prizemlju su napravili dvor, ogradili ga zidićem i postavili željeznu ogradu, kao i nadstrešnicu koja se naslanja na zgradu, da se razumijemo sve to je napravljeno prije 40g, naravno bespravno, i nesmetano to koriste svo ovo vrijeme, to nije na zemljištu zgrade već grada, šta se može poduzeti glede toga, ukoliko se pozove građevinska inspekcija šta može ista napraviti, da li nakon toliko godina im se može oduzeti taj bespravan prostor koji su samovoljno prisvojili sebi, tj. da li će morati to sve srušiti i ukloniti ili mogu dobiti legalnu dozvolu od grada za nastavak korištenja, u tom slučaju da li imamo pravo onda svi mi ostali stanari tražiti pristup tome dvoru i korištenje istog, kakav je zakon glede toga ako se to već dugo godina koristi, inače u glavnom projektu zgrade ti stanovi u prizemlju nisu imali pravo na dvor
  5. Predstavnik suvlasnika u zgradi

    pozdrav svima da li je moguće da stambena zgrada nema predstavnika suvlasnika, ukoliko nitko ne želi preuzeti tu ulogu, kako je to u praksi? i ako dođe do toga tko onda potpisuje radne naloge?
  6. Etaziranje?

    da to je povezivanje knjige položenih ugovora i zk znači kroz taj proces će se napraviti i etažiranje stanova, iako nitko nije izvidio ništa glede toga, onda će se oni vodit sa onim šta imaju biće upisano otprije kroz ugovore o kupnji, je li to taj jednostavniji način?
  7. Etaziranje?

    naša stambena zgrada je u procesu uknjižbe u zemljišnim knjigama, da li je moguće napraviti etažiranje ukoliko to još nije rješeno? inače svi stanovi imaju vlasničke listove ali samo nije napravljeno to etažiranje, i to nije nova zgrada već građena tamo 1960g samo tek prije 3g je prema zakonu predano da se uknjižimo u zemljišne knjige
  8. Zaštićeni najmoprimac - Izmjene u zakonu o najmu

    aha. nisam baš čitao zakon, je li onda zaštićeni najmoprimci u državnom stanu sada imaju ponovno pravo na otkup, kao 90ih godina, ako da, po kojoj cijeni će se ići, hoće biti prema današnjoj tržišnoj vrijednosti nekretnine ili će biti uvjeti kao prije, ukoliko se zna?
  9. Zaštićeni najmoprimac - Izmjene u zakonu o najmu

    kad stupa na snagu ovi novi zakon o zaštićenim najmoprimcima, ili je već stupio?
  10. Promjena prezimena

    aha, tako znači. sad mi je sve jasno, iznenađuje me koliko je jednostavno, samo treba dati uvjerenje o nekažnjavanju a čitam da i ne treba navesti nikakav razlog zašto mijenjaš ime i prezime, odlično
  11. Promjena prezimena

    da to sam vidio ali onda dalje u zakonu se spominje samo kako promijeniti osobno ime, a promjena prezimena se spominje samo nakon braka, kakvi su uvjeti/kriteriji za promjenu prezimena, a da to nije na račun braka?
  12. Promjena prezimena

    ali u zakonu piše da je moguće promijeniti samo osobno ime, onda nije moguće promijeniti i prezime?
  13. Mirovinska reforma 2018.

    a tek sam sad shvatio, nakon prijevremenog umirovljenja osoba nije ostvarila nikakav daljnji mirovinski staž, znači da ipak ne može onda prenamijeniti status u starosnu mirovinu? p.s. pa da, znam dosta ljudi koji su sa navršenih 45-50g života, tj. 25-30g radnog staža poslani u prijevremene ili invalidske mirovine jer su poduzeća propala, kao recimo Diokom u Splitu, i nakon toga nisu nastavili raditi nigdje drugdje
  14. Mirovinska reforma 2018.

    osoba je išla prije 15g u prijevremenu mirovinu, i sad je navršila 65g, znači može promijeniti status u 'starosna mirovina', zanima me još da li se time onda stječu kakvi uvjeti za veću mirovinu?
  15. Mirovinska reforma 2018.

    molio bih da mi netko potvrdi ili demantira, dobio sam informaciju da osoba koja je išla u prijevremenu mirovinu prije navršenih 65g da sa navršenih 65g može promijeniti status iz prijevremnog umirovljenja u starosno umirovljenje, je li to stoji?
×