Jump to content

fkreso

Korisnik
  • Broj objava

    8
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  1. Poštovani Sevo, evo nakon gotovo godinu dana se javljam. Dobio sam ročište na VTS. Sud mi treba isplatiti cca 320000 kn. Dug sa kamatama prema poreznoj je narastao na 290000 kn. Kada mi odvjetnik zaračuna svoje usluge ispada da bolje da nisam ni pokrenuo spor, osim ako imama pravo tražiti od suda tj. države zatezne kamate na sredstva koja su na računu suda bila gotovo 10 godina. Vi ste mi u objavi od 2.9.2014. napisali da i na sredstva koja su predmet spora teku kamate, no moj odvjetnik tvrdi da ne teku. Ako je to istina onda stvarno ne vidim kuda naša država i sudstvo idu, jer u ovom slučaju zbog sporosti suda i odvjetničkih troškova blago rečeno ja sam "popušio". Moram reći i da je tvrtka sa kojom sam bio u sporu propala pa se troškovi odvjetnika ne mogu od nje naplatiti. Molim Vas ako i dalje smatrate da postoji mogućnost naplate zateznih kamata da mi ukratko kažete proceduru. I zadnje pitanje, tvrtka mi je još blokirana jer sud do danas nije sredstva uplatio i pitanje kada će. Mogu li u međuvremenu prodavati imovinu tvrtke iako je blokirana jer imam kupca. Puno hvala
  2. Poštovani, da li je prekršajni nalog,kojeg sam dobio jučer vezan za prekršaj iz radnog odnosa utvrđen inspekcijskim nadzorom 30.09.2011. u zastari??? Hvala
  3. Molim brzi odgovor!! U stečajnom postupku jedne tvrtke bio sam drugi u redu radi naplate iz sredstava dobivenih prodajom stečajne mase. Vjerovnik koji je bio prvi u redoslijedu mi je to pravo osporio. Nakon deset godina suđenja, pet na Trgovačkom sudu, a pet na Visokom trgovačkom sudu dobio sam spor i poziv na ročište radi diobe ostatka kupovnine koja je položena u sudu još 2005 godine. Imam li pravo na zateznu kamatu. Naime, moje tvrtka je upravo zbog dužnika koji je otišao u stečaj, jer nisam mogao naplatiti potraživanje blokirana od strane mojih vjerovnika. Oni me redovito terete zateznom kamatom koju će i naplatiti kada mi novac sjedne na račun. Iako je moj dug prije deset godina bio manji od mojeg potraživanja, sada će se desiti da mi sredstva dobivena diobom neće biti dostatna da pokrijem sve obveze. Kako je do ovog došlo zbog sporosti suda mogu li tražiti naplatu zateznih kamata ili neku drugu zadovoljštinu.
  4. Radi se o pravima založnih dužnika koji nisu dužnici u predstečajnoj nagodbi, naime u predstečajnoj nagodbi dužnika imamo slijedeće stanje: vjerovnik (pravna osoba): nema nikakvo osiguranje kod dužnika, tj. nije založni vjerovnik dužnika prije donošenja rješenja o predstečajnoj nagodbi pokrenuo je ovrhu nad imovinom treće osobe ima potraživanje od predstečajnog dužnika koje je prijavio u predstečajnu nagodbu, međutim na samom ročištu se dogovorio sa dužnikom da odustaje od prijave potraživanja sa obrazloženjem da će se namirivati iz pokrenutog ovršnog postupka na imovini treće osobe, čime se dužnik, na pitanje predsjednika Nagodbenog vijeća složio. u Rješenju suda o sklapanju predstečajne nagodbe, na temelju kojeg su nastupili pravni učinci nagodbe, vjerovnik se ne pojavljuje kao osoba koja potražuje (vjerovnik) od dužnika. dužnik (pravna osoba): u programu restrukturiranja, potvrđenom od revizora, prijavio je potraživanje duga prema vjerovniku, a na ročištu se suglasio sa vjerovnikom u smislu da vjerovnik povlači tražbinu. u Rješenju suda o sklapanju predstečajne nagodbe, na temelju kojeg su nastupili pravni učinci nagodbe, dužnik se ne pojavljuje kao osoba koja duguje (dužnik) vjerovniku. treća osoba, (fizička osoba,založni dužnik): založni je dužnik vjerovnika za obveze glavnog dužnika temeljem Sporazuma o zasnivanju založnog prava na nekretninama sklopljenim sa vjerovnikom. Naime, vjerovnik je tražio da treća osoba, kao povezana osoba sa vlasnikom dužnika, (bračni drug) bude založni dužnik. U ovom trenutku te povezanosti nema, jer je vlasnik dužnika druga osoba. u odnosu na dužnika nema nikakvo ustanovljeno osiguranje. zalog nije prijavljen u postupak PN prema članku 72.a Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi iz više razloga: taj članak ne govori ništa o založnim dužnicima, na to nije upozorio revizor niti povjerenik, vjerovnik nije izvjestio založnog dužnika da nije prijavio svoju tražbinu u postupak, iako je po Zakonu o obveznim odnosima to morao učiniti, pa je treća osoba smatrala da ne može prijaviti zalog kao eventualnu buduću tražbinu prema vjerovniku (regres) jer bi u tom slučaju po jednom te istom potraživanju postojali dupli glasovi na ročištu itd. Rezime: vjerovnik se naplaćuje ovrhom od založnog dužnika, a prema Rješenju suda o nagodbi ne iskazuje svoje potraživanje prema dužniku dužnik po Rješenju suda o nagodbi više nije dužnik vjerovniku i na temelju Rješenja ne iskazuje u svojim knjigama dug prema vjerovniku založni dužnik plaća dužnikov dug Nakon svega rečenog molim mišljenje: može li založni dužnik osporavati ovrhu, može li se regresno naplaćivati od dužnika, može li tražiti, i do koga iznosa, nadoknadu štete od vjerovnika pošto ovaj nije izvijestio založnog dužnika da neće ili nije prijavio svoju tražbinu u nagodbu, i, uopće koja su prava založnog dužnika nakon provedene predstečajne nagodbe, a sve ovo iz razloga što založni dužnik trpi i dolazi u pitanje njegova egzistencija.
  5. fkreso

    OPG-sve o OPG-u

    editirao moderator, naravno da se OPG može prodati (imovina, prava na poticaje itd.. prema Zakonu o poticajima može se izvršiti prijenos prava, staviš za člana gospodarstva nekoga tko želi koristiti ili kupiti ta prava itd.. Pitanje samo, da li kupac imanja može naslijediti ostvarena prava prodavača??
  6. fkreso

    OPG-sve o OPG-u

    Može li se OPG prodati i kako?
  7. Poštovani, hvala na odgovoru. Dobro ste primjetili što se tiče vrijednosti imovine, pogrešno sam zbrojio, no to i nije tako bitno. Bitno je da većina poduzetnika ima slične probleme. Mislim da bi sud morao odrediti neke prioritete pri rješavanju sporova. Ja sam zbog ovoga slučaja morao otvoriti drugu tvrtku, prevesti zaposlenike itd. Zbog vlasničke povezanosti sa blokiranom tvrtkom nemam pristup natječajima itd., problemi se samo gomilaju. LP
  8. Mislim da ova teme muči mnoge poduzetnike: Moja tvrtka ne može naplatiti cca 400000 kn. Novac se nalazi na računu suda jer se radi o parnici radi prava na dio stečajne mase koje je druga tvrtka osporila. Trgovački sud je donio rješenje u moju korist nakon pet godina sudovanja. Druga strana se žalila na Visoki trgovački sud. Predmet je tamo tri godine. Tvrtka ima duga prema vjerovnicima cca 300000 kn, najviše poreznoj upravi za PDV. Porezna je pokrenula ovrhu i blokirala ŽR. Osim potraživanja tvrtka ima i nekretnina u vrijednosti cca 500000 kn. Znaći ukupna imovina društva je oko 800000 kn (potraživanje plus imovina). Zbog blokade društvo ne može poslovati, a Porezna računa zatezne kamate svaki dan. Što je pametno ućiniti: 1) čekati da se spor završi na Visokom sudu, u tom slučaju zatezne kamate porezne uprave mogu pojesti veliki dio imovine. Osim toga kršim Stečajni zakon i svu silu drugih zakona. 2) poslati tvrtku u stečaj 3) likvidirati tvrtku U svakom slučaju zbog sporosti suda tvrtka uvijek gubi samo je pitanje u kojem slučaju manje pa, ako netko misli da može dati pametan savjet vezano za moja prava kao vlasnika tvrtke molim da se javi na ovu temu.
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija