Jump to content

Spitfire

Moderator
  • Broj objava

    5593
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  • Osvojio dana

    57

Sve što je Spitfire objavio

  1. Gradevinska dozvola

    Napisah da se to odnosi na komunalni doprinos pošto Zakonom o općem upravnom postupku te Zakonom o komunalnom gospodarstvu nakon djelomične ili cjelovite uplate istog nije predviđen povrat istih sredstava osim parnicom. Na takav postupak bi se odnosilo stjecanje bez osnove. Što se tiće vodnog doprinosa tu je isti povrat predviđen temeljem Zakona o financiranju vodnog gospodarstva i Pravilnika o obračunu i naplati vodnog doprinosa donešenom na osnovu spomenutog zakona u čl.16.
  2. Dvojni objekt i terasa

    Kao što rekoh, sve što se tiće vašeg problema trebalo bi biti u odredbama za provođenje prostornog plana. Neka vam ne bude teško pronaći ih online jer većina JLS ih i ima, ili ako želite biti sigurniji isto provjerite u nadležnom upravnom odjelu. Jer moguće je da postoji propisano ovako nešto "Bočna strana loggie, balkona, terase i otvorenog sutbišta koji se nalaze uz dvorišnu među ili na udaljenosti manjoj od 1m moraju se zatvoriti neprozirnim materijalom u visini minimalno 1,8m od gornje plohe poda. U slučaju naknadnog zatvaranja loggie, balkona, terase i otvorenog stepeništa bočna strana se mora zatvoriti zidom..."
  3. Darovni ugovor i troškovi

    Da, no postoji i odredba iz Zakona o porezu na dohodak prema kojoj otac u tome slučaju ne bi smio darovati dalje u roku 2 godine.
  4. Gradevinska dozvola

    To i ne bi trebalo biti tako strašno. Opisana situacija se odnosila na komunalni doprinos. Sa vodnim je situacija drugačija jer je Pravilnikom o obračunu i naplati vodnog doprinosa propisano da će se obvezniku vodnog doprinosa kojemu je izneđu ostaloga izvršni akt za građenje poništen, na njegov zahtjev nominalni iznos vodnog doprinosa vratiti u roku 15 dana od izvršnosti rješenja o povratu. Naravno, uz zahtjev za povrat vodnog doprinosa morate dostaviti dokaz tj. pravomočno rješenje o poništavanju građ. dozvole.
  5. Gradevinska dozvola

    Možete, i takav zahtjev upućujete tijelu koje ju je i izdalo. I to bi valjalo napraviti što prije jer u slučaju da vam ipak stigne rješenje o plaćanju vodnog i komunalnog doprinosa imate osnov za uputiti žalbu na to rješenje. Isto tako ne bi bilo pametno platiti nešto iz toga rješenja jer Zakon o komunalnom gospodarstvu ne sadrži odredbe o povratu komunalnog doprinosa u slučaju odustanka od gradnje, pa tako ni prema Zakonu o općem upravnom postupku u slučaju uplaćenog kom.doprinosa. U tome slučaju bi morali svoje pravo o mogućnosti povrata ostvarivati putem suda prema odredbama o stjecanju bez osnove Zakona o obveznim odnosima.
  6. Darovni ugovor i troškovi

    Između potomaka i predaka u ravnoj liniji ne. Dakle, onaj kojem se daruje ne bi platio porez na očevu četvrtinu ali bi platio na ove dvije od braće. Onaj/i čije se pravo ograničava, opterečuje, prenosi ili ukida. U ovom slučaju bi se ovjeravali potpisi svih darovatelja, oca i dvojice braće. te bi oni morali biti nazočni pri ovjeri.
  7. Etaziranje?

    Etažni elaborat i služi tome da se slikovno te opisno utvrdi što kojem posebnom dijelu nekretnine pripada, kolike korisne vrijednosti, koliki udio u suvlasništvu nečega te kao takav uz pismenu potvrdu (suglasnost) suvlasnika služi za upis u ZK. Tako ćete u tome postupku izrade elaborata priložiti i navedenu dokumentaciju, a je li odrađen kako treba vidjet ćete kad bude gotov i stavljen na uvid.
  8. Susjedsko pravo ~ograda

    Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima dređeno je da vlasnik smije iz svojega zemljišta istrgnuti žile i korijenje tuđega drveća i ostaloga raslinja kao i odsjeći grane tuđega drveta i dio debla koje se nalaze u zračnom prostoru iznad njegove nekretnine i zadržati ih za sebe, ili se pak služiti tim dijelovima tuđega drveta. Također, da je svaki vlasnik dužan s desne strane svojega glavnoga ulaza, gledano s puta, ograditi svoj prostor i razdvojiti ga od susjedova prostora, ako nije drukčije propisano, niti je drugi mjesni običaj.Tu bi se radio o vlastitoj, ne zajedničkoj ogradi.
  9. Dvojni objekt i terasa

    Da, po novom Pravilniku. ako je nešto ucrtano (posebno ako je ucrtavano prije 9 godina) ne znaći da je legalno. Kao što već napisah, bez projekta ogradni zid do 1,6m, preko te visine uz glavni projekt do visine koju određuje PP..na to ne bi išla staklena cigla jer je isto tako građevni materijal, eventualno poluprozirni elementi (PVC okvir sa neprozirnim staklom bez mogućnosti otvaranja-bez prozora, Lexan ploče i sl.) Sve bi to trebalo pisati u odredbama PP, smještaj na građ.čest. kao i u odnosu na susjednu čest. te što je moguće iznimno.
  10. Vlasništvo nad tavanom

    Možete li samo pojasniti što bi vam značilo ovo Tavan, potkrovlje postoji ili ne. Ukoliko ne postoji, građevinska vam je ionako potrebna. Ukoliko postoji a vršili bi određene radove koji spadaju pod rekonstrukciju i ne bi se mogli obaviti samo temeljem Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, opet vam treba dozvola za rekonstrukciju. Vlasništvo možete upisati jedino na način da vam roditelj prepiše određeni udio suvlasništva u nekretnini koje ćete (ako već postoji potkrovlje) prenamjenom i etažnim elaboratom pretvoriti u vlasništvo posebnog dijela nekretnine (etažno vlasništvo) no i dalje ostajete u suvlasništvu zajedničkih dijelova u određenom omjeru. Ukoliko potkrovlje ne postoji ili bi radovi zahtjevali rekonstrukciju za koju bi trebala građ. dozvola mogli bi to možda rješiti i ugovorom o pravu građenja s kojim bi imali pravni interes za izdavanje spomenutog akta, te ukoliko tako naznačite, i pravo na postupak etažiranja kojim bi ste upisali vlasništvo posebnog dijela na sebe. Sve nekakove druge opcije vode samo do suvlasništva nekakovog idealnog dijela.
  11. Dvojni objekt i terasa

    Ovisi što vam znaći ovo legalizirana. Do zadnjeg Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima terasa je mogla biti do 15m2. Ukoliko je u tim gabaritima legalna je. Ukoliko nije, trebalo ju je ozakoniti primjenom Zakona o postupanju sa nezakonito izgrađenim zgradama. Možda pod legalnošću mislite na suglasnost bivšeg vlasnika da je sagradi uz među, i ta suglasnost bi trebala biti pismena. Ukoliko je usmena, to je opet rekla-kazala, te bi valjalo provjeriti s bivšim vlasnikom o čemu se točnno radi.
  12. Sastavljanje ugovora o DU

    Ma uopće vam nije problem slijediti predložak. No, evo mala pripomoć. Dakle, tko je primatelj a tko davatelj uzdržavanja to vam je jasno. U čl.1 ne morate pisati kojom osnovom je primatelj uzdržavanja stekao nekretnine osim ako vam je to poznato, tj. ne mora pisati "...je temeljem rješenja o nasljeđivanju...". Možete jednostavno početi, (1) Primatelj uzdržavanja je isključivi vlasnik nekretnina kako slijedi: 1. Nekretnina koja se nalazi na kat.čest______. K.O.___________ upisane u zemljišne knjige kod Općinskog suda u __________, u kuća s okućnicom a koja se sastoji od_________________, 2. Nekretnina koja se nalazi na kat.čest._________ ... (u biti upisujete onako kako su navedene u zemljišnim knjigama) (2) Primatelj uzdržavanja je voljan ostaviti nekretnine iz st.1 ovog članka... U čl.2 ćete upisati "...uz uvijet da mu (primatelj uzdržavanja) ostavi nekretnine iz čl.1 ovog ugovora". Što ćete upisati kao obvezu uzdržavanja to već ovisi o vašem dogovoru. Čl.4 možete promijeniti na način da upišete "Stranke su suglasne da sve troškove oko sastavljanja i ovjere ovoga ugovora snosi davatelj uzdržavanja, kao i prijavu porezne obveze koja će nastati temeljem čl.17 st.2 Zakona o porezu na promet nekretnina, uz oslobođenje iz čl.13 istog zakona pošto se radi o odnosu otac-kći. I nema tu više nekakove filozofije Samo mala napomena, ako ćete ići ovjeru vršiti putem suca nadležnog suda vjerovatno se prvo morate naručiti na ovjeru za koju ćete dobiti poziv. I obvezno nakon ovjere zabilježite u ZK postojanje toga ugovora.
  13. Uknjižba na očevinu

    Od toga nemate nikakove koristi. Čak i kad bi postojao dogovor i sporazum na papiru kojem bi prilog bila skica što bi tko koristio i u kojim mjerama ovisno o veličini suvlasničkog omjera, tu i dalje nema govora o vlasništvu koje bi se kao takovo upisalo u ZK. Dakle, i dalje se radi o suvlasništvu, a posebno bez dogovora vam ostali mogu praviti probleme oko bilo kakove gradnje.
  14. Dvojni objekt i terasa

    Ne ulazi. Temeljem čl.4 Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, uz glavni projekt može se graditi ogradni zid visine veće od 1,6m do onoliko koliko dopuštaju odredbe prostornog plana vaše JLS.
  15. Kakva i kolika ograda sa susjedom

    Vidite sličnu temu i zadnji odgovor. Staklena opeka je u biti opeka tj. građevni materijal koji bi se uzeo u pogledu visine zida. Opcije su nekakovi poluprozirni elementi od plastike i sl.
  16. Dvojni objekt i terasa

    Propisi su u tome pogledu jasni, 1,6 m od konačno uređenog i zaravnatog terena, bez projekta ili bilo čega drugog. Za sve ostalo je potreban barem projekt, te bi valjalo i proučiti odredbe za provođenje prostornog plana. U istima je propisana udaljenost od međe pa ne vidim razlog zašto bi se samo vi morali micati. Ako se već treba micati, onda bi to trebali napraviti oboje. Usmeni dogovor je jak onoliko koliko je dokaziv, svjedoci i sl. sve ostalo je riječ prptiv riječi.
  17. Dali je dozvoljeno postavit mobilnu kucicu u masliniku?

    Vidite temu. dakle, za istu ukoliko se ne bi spajala sa tlom, u što spada i skidanje točkova te postavljanje na nekakov temelj, deku, te se ne bi spajala na infastrukturu, ne trbate građ.dozvolu. No, JLS u pogledu toga imaju slične i različite propise kada se radi o postavljanju van kampova (posebno ako bi se radilo o negrađevinskom zemljištu) pa bi vam se bilo najbolje obratiti njihovom upravnom odjelu za prost.uređenje i gradnju.
  18. Najam zajedničkih dijelova zgrade

    Isto kao i na sav ostali dohodak od najma imovine i imovinskih prava određenom u čl.56-57 Zakona o porezu na dohodak.
  19. Etaziranje?

    I što vam piše u ZK ulošku, Etažno vlasništvo i suvlasništvo u određenim omjerima te za svaki stan postoji poduložak gdje je svaki stan upisan kao npr. Etažno vlasništvo, Posebni izvadak: suvlasnički udio redni broj 1...Etaža 1/xy? Ako je tako (ili slično) upisano onda je napravljeno etažiranje. Ukoliko je rađen nekakav etažni elaborat koji nikad nije proveden kroz javne knjige, kao da nije ni rađen.
  20. Doživotno plodouživanje nekretnine

    Čini mi se da je ovo nešto što bi vam odgovaralo pa pogledajte u Predlošcima.
  21. Ugovor o plodouživanju

    Version 1.0.0

    7 preuzimanja

  22. Prazni zahtjev za legalizaciju

    Pisalo je u tome potu još štošta dragi moj Mutavi, no kako se od nekih stvari ipak treba suzdržati na ovakovom forumu, obrisah. Na pitanje je odgovoreno, a svatko iz ostavljenog može izvući neki zaključak.
  23. Prazni zahtjev za legalizaciju

    Što se tiće prodaje, je. Kako se zahtjevi predaju nadležnom upravnom odjelu za prostorno uređenje i gradnju, takovo djelo bi bilo kažnjivo prema odredbama Glave 28 Kaznenog zakona (čl.291-). Kada govorimo o ustupanju tj. prepuštanju drugoj stranci koja nije na vrijeme predala zahtjev za legalizaciju isto nije moguće. No, kako je Zakonom o općem upravnom postupku propisano da do donošenja prvostupanjske odluke u upravnoj stvari stranka može izmijeniti svoj zahtjev ili podnijeti drugi, ako se ti zahtjevi u bitnim pretpostavkama temelje na istom činjeničnom stanju. Pod bitnim pretpostavkama istog činjeničnog stanja u kontekstu donošenja rješenja o izvedenom stanju temeljem Zakona o postupanju sa nezakonito izgrađenim zgradama podrazumijeva se postojanje nezakonito izgrađene zgrade i postojanje namjere podnositelja da se takova zgrada ili njezin dio ozakoni. Prema tome, podnositelj zahtjeva može isti izmijeniti na način da isti proširi na zgrade koje u prvotnom zahtjevu nisu navedene, kao i na način da umjesto prvotno navedene zgrade zatraži ozakonjenje druge zgrade, a temeljem čl.20 st.1 ZPNIZ. Što se tiće promjene imena podnositelja zahtjeva, ni to nije moguće ali tijekom postupka izdavanja rješenje o izvedenom stanju podnositelj zahtjeva se može promijeniti te se rješenje može izdati osobi na koju je podnositelj prenio svoja prava i obveze u pogledu podnesenog zahtjeva. Takav prijenos je moguć pisanim izjavama prvotnog podnositelja i osobe na koju prenosi svoja prava. Slijedom navedenog, u tome slučaju ne bi bilo kažnjivo.
  24. Kako u stvarnosti do svoje trećine dvorišta?

    Naravno, Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima nudi mogučnost sporazuma suvlasnika, no kao što napisah takav sporazum bi samo određivao način korištenja predmetne čestice, ne bi služio za eventualnu parcelaciju. Isto tako i za drugi dio odgovora sa Ugovorom o diobi vlasništva, jer u biti koliko se i kako može parcelirati određuju prostorni planovi podredno izvedeni iz Zakona o prostornom uređenju i čl.160. No, isto tako Zakon o prostornom uređenju nudi i mogučnost parcelacije neizgrađenog građevinskog zemljišta (recimo da je čestica dvorišta takova, znaći u građevinskom područuju određenim pp) na osnovu sudske odluke. Pa bi tako mogli u izvanparničnom postupku tražiti razvrgnuće suvlasništva geometrijskom diobom. Ako se u tome postupku utvrdi da je takova dioba moguća, donosi se odluka o tome. Doduše takova odluka je neprovediva u zemljišnm knjigama ali je osnov za izradu pracelacijskog elaborata i prijavnog lista koji bi služili za formiranje novih čestica u katastru i upisu u zemljišne knjige. Ovaj dio odgovora, je i išao u tome smjeru, gdje je u izvanparaničnom postupku sporazum moguć i dopušten, u kojem slučaju bi već postojao Ugovor o diobi i parcelacijski elaborat te bi sudu bilo jednostavnije i brže donijeti odluku. Ali kao što rekoh uglavnom natezanje sa suvlasnicima oko suglasnosti ne urodi plodom. Pa bi se tu radilo o drugom dijelu sudske prakse koja dopušta da se suvlasnička zajednica razvrgne i bez Ugovora, elaborata i prijavnog lista, na osnovu mišljenja geodetskog vještaka na način da se u nalazu istoga označe dvije ili više površina slovima te različitim bojama te se shodno tome donese odluka kome što pripada. Kao što na pomenuh, takova odluka je neprovediva u ZK ali služi kao osnova za izradu parcelacije temeljem čl.161 st.1 tč.3 Zakona o prostornom uređenju.
  25. Nacrt kuce

    Kuća je ucrtana i upisna u katastru i zemljišnim knjigama? Spominje li se negdje podrum? Šo se tiće rekonstrukcije tj. nadogradnje, ne. Čak ispada da je otac uplatio više doprinosa nego što je trebalo jer to za što je plaćen ne postoji. No, da bi vam taj podrum mogao predstavljati problem za predviđenu rekonstrukciju, mogao bi. Naime, vi bi radili rekonstrukciju (nadogradnju) građevine podizanjem kata. Po definiciji rekonstrukcija građevine je izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu građevinu ili kojima se mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje..). Gledajući strogo slovo zakona postojeća građevina je svaka građevina koja je zakonita, što bi vaša bila ako postoji važeća građevinska dozvola ili drugi prijašnji akt koji ju zamjenjuje, na osnovu koje bi tražili građevinsku dozvolu za rekonstrukciju. Tada bi trebali zadovoljiti i odredbe za provođenje propisane prostornim planom (veličina čestice, max. izgrađenost itd) zbog čega navedoh da bi navedeni podrum eventualno mogao predstavljati problem. Zato bi vam oportuno bilo obratiti se ovl.arhitekt.uredu koji bi uvidom u dokumentaciju i odredbe prost. plana vjerovatno imao nešto točnije za reći.
×