Spitfire

Jeste li pogledali odredbe čl.214 a posebno 217 Prekršajnog zakona? Mislite li da uopće imate pravo na izvanredni pravni lijek ili će vam isti biti odbijen?

I vi ste sve ovo napisali ozbiljno, bez imalo upoznavanja sa Zakonom o porezu na dohodak, Zakonu o platnom prometu, kao i Općeg poreznog zakona? Iz iskustva? OK, dakle kada ste već spomenuli račun u drugoj banci.
Poslodavac ima pravo zatražiti informaciju od kreditne institucije (banke) pri namjeri isplate primanja od nesamostalnog rada odgovara li račun navedenom djelatniku kao i upute o dostavljanju dokumentacije za isplatu plaća, ustega i drugih primanja. 
Sve i da to ne napravi, pri prvoj uplati kreditna institucija je dužna blokirati uplaćena sredstva te obavijestiti poslodavca (knjigovodstvo) da ne može provesti transakciju platnog naloga sa oznakom (šifre) uplate primitka od nesamstalnog rada na opunomoćeni račun. I tražiti drugi račun na koji će primitak biti prebačen.
Što se tiće PU, za račune građana mogla je imati uvid samo na zahtjev. Po zadnjem OPZ kreditne institucije su im dužne mjesečno dostavljati informacije o prometu po svim računima građana. Pa kako rijetko tko ima račun koji se ne koristi tj. nema priljeva sredstava na njemu niti ga se isplati držati otvorenim pa k tome još i da netko ima punomoć na njemu, zanimljivo bi bilo što bi rekla PU za račun mog oca na koji prima mirovinu a ja ga kao opunomoćenik dao poslodavcu i na njega uz mirovinu mom ocu sjeda i plaća.
Naposljetku, spomenuta kazna propisana je Zakonom o porezu na dohodak na osnovu čl.86 prema kojem će PU postupiti baš poradi onoga kako piše "poduzetnici...obavljaju isplate...na njihov tekući račun...". Na njihov račun, ne od Pere, Đure ili opunomoćeni račun.
A ne propisuju kaznu za obveznike poreza na dohodak koji daju poslodavcu račun koji nije njihov. Pa je i meni kao poslodavcu u interesu znati je li to račun mojeg djelatnika ili ne.
 
Da se razumijemo, reakcija na vašu objavu je samo iz razloga što je ovo, ne znam po koji put to trebam naglasiti, pravni portal gdje se savjeti, mišljenja i sve ostalo temelje na pozitivnim propisima. Pa kad ste već tako bili napisali objavu, nitko ovdje neće savjetovati nekoga da udari po gasu i samo pazi da ne nabasa na policiju. Pa isto tako ni dati savjet ovršenima da pokušaju poslodavcu podvaliti račun koji nije njihov.  A kako je tema upravo o ovrsi i punomoći na račun, vaša objava je na to vukla, bez podloge u propisima.

I vi ste sve ovo napisali ozbiljno, bez imalo upoznavanja sa Zakonom o porezu na dohodak, Zakonu o platnom prometu, kao i Općeg poreznog zakona? Iz iskustva? OK, dakle kada ste već spomenuli račun u drugoj banci.
Poslodavac ima pravo zatražiti informaciju od kreditne institucije (banke) pri namjeri isplate primanja od nesamostalnog rada odgovara li račun navedenom djelatniku kao i upute o dostavljanju dokumentacije za isplatu plaća, ustega i drugih primanja. 
Sve i da to ne napravi, pri prvoj uplati kreditna institucija je dužna blokirati uplaćena sredstva te obavijestiti poslodavca (knjigovodstvo) da ne može provesti transakciju platnog naloga sa oznakom (šifre) uplate primitka od nesamstalnog rada na opunomoćeni račun. I tražiti drugi račun na koji će primitak biti prebačen.
Što se tiće PU, za račune građana mogla je imati uvid samo na zahtjev. Po zadnjem OPZ kreditne institucije su im dužne mjesečno dostavljati informacije o prometu po svim računima građana. Pa kako rijetko tko ima račun koji se ne koristi tj. nema priljeva sredstava na njemu niti ga se isplati držati otvorenim pa k tome još i da netko ima punomoć na njemu, zanimljivo bi bilo što bi rekla PU za račun mog oca na koji prima mirovinu a ja ga kao opunomoćenik dao poslodavcu i na njega uz mirovinu mom ocu sjeda i plaća.
Naposljetku, spomenuta kazna propisana je Zakonom o porezu na dohodak na osnovu čl.86 prema kojem će PU postupiti baš poradi onoga kako piše "poduzetnici...obavljaju isplate...na njihov tekući račun...". Na njihov račun, ne od Pere, Đure ili opunomoćeni račun.
A ne propisuju kaznu za obveznike poreza na dohodak koji daju poslodavcu račun koji nije njihov. Pa je i meni kao poslodavcu u interesu znati je li to račun mojeg djelatnika ili ne.
 
Da se razumijemo, reakcija na vašu objavu je samo iz razloga što je ovo, ne znam po koji put to trebam naglasiti, pravni portal gdje se savjeti, mišljenja i sve ostalo temelje na pozitivnim propisima. Pa kad ste već tako bili napisali objavu, nitko ovdje neće savjetovati nekoga da udari po gasu i samo pazi da ne nabasa na policiju. Pa isto tako ni dati savjet ovršenima da pokušaju poslodavcu podvaliti račun koji nije njihov.  A kako je tema upravo o ovrsi i punomoći na račun, vaša objava je na to vukla, bez podloge u propisima.

Propisi su dosta jasni što bi značilo da bez ikakaove papirologije i bojazni možete zamjeniti vanjske i unutarnje prozore i vrata. Zamjena znaći da izvadite stare i stavite nove u istim dimenzijama. Sve ostalo zahtjeva nekakovu papirologiju (projekt).
Možda se čini bezvezno zbog jednog prozora angažirati nekoga da vam to papirnato napravi i naplati, no možete tako, možete postaviti novi identični ili staviti drugačiji na svoju ruku. Pa to netko može skontat ili ne mora nikada.

Trenutno je važeći Zakon o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda NN 45/17,  a inspekcije nadležne iz svoga djelokruga nevedene su u čl.38

Vidite čl.110 Zakona o vlasništvu

Pogledajte mail.

Niste.
Jednostavno. Nemam pojma o kakovom dugu govorite niti sam ja vama išta dužan. Ukoliko i dalje smatrate da sam vam i dalje nešto dužan, pošaljite mi nekakvu papirologiju o istom te namjeru otpisa djela istoga. I dalje na ignore. Eventualno se nekad javit na poziv, sve što sam imao za reći o tome već sam rekao/poslao dopis te čekam odgovor s naglaskom o namjeri.
Nikakvi dokazi o teškom životu i sličnom njih ne zanimaju, osim toliko da saznaju na koji bi se način mogli naplatiti.
Ni neće, baš zbog ovog što sam iznad napisao. Uglavnom svi nasjednu na to, posudite, uplatite bar nešto, neka vam otac (sin, brat ili bilo tko već) uplati u vaše ime bar nešto pa ćemo se dogovoriti. Aha.
 

Zabilježbu morate maknuti sami.
Na osnovu brisovnog očitovanja izdanog od strane banke.
Znači, tražite od banke da vam izda brisovno očitovanje , sa tim dokumentom odete u zemljišno knjižni odjel
i popunite zahtjev za brisanje tereta na nekretnini. Treba vam biljeg od 50 ili 80 kn, to nisam siguran.
Oni to stave u postupak i nakon nekog vremena dobijete rješenje o brisanju založnog prava.
 
Ako više ništa niste dužni banci, oni vam to moraju izdati odmah.
Ili eventualno za dan-dva, dok to stigne do ljudi koji imaju ovlast to potpisati.

Niste.
Jednostavno. Nemam pojma o kakovom dugu govorite niti sam ja vama išta dužan. Ukoliko i dalje smatrate da sam vam i dalje nešto dužan, pošaljite mi nekakvu papirologiju o istom te namjeru otpisa djela istoga. I dalje na ignore. Eventualno se nekad javit na poziv, sve što sam imao za reći o tome već sam rekao/poslao dopis te čekam odgovor s naglaskom o namjeri.
Nikakvi dokazi o teškom životu i sličnom njih ne zanimaju, osim toliko da saznaju na koji bi se način mogli naplatiti.
Ni neće, baš zbog ovog što sam iznad napisao. Uglavnom svi nasjednu na to, posudite, uplatite bar nešto, neka vam otac (sin, brat ili bilo tko već) uplati u vaše ime bar nešto pa ćemo se dogovoriti. Aha.
 

Uredba se odnosi na namjenu sredstava zajedničke pričuve te se istom određuju što se to smatra zajedničkim dijelovim i uređajima zgrade na koje će se ta sredstva trošiti. Tumačenje dijela "ako suvlasnici ne urede drukčije" bi se odnosilo upravo na to da suvlasnici sami mogu, međuvlasničkim ugovorom, odrediti koji bi to zajednički dijelovi i uređaji zgrade održavani sredstvima zajedničke pričuve a koja ne.
Naravno da je ovakovo uređenje odnosa kako navodite, u nekim dijelovima dvosjekli mač te s pravom iznosite sumnju u isto. Ako se izrazila želja o samostalnim popravcima portafona, zvona i brava, zašto ne, pa neka sami plate popravak ako žele da im radi no i to valja gledati u svjetlu je li to volja nekolicine ili večine. No svakako se ne bih igrao sa centralnim grijanjem ( pretpostavljajući da se radi o kotlovnici, toplinskoj stanici i sl.) i zajedničkom stubišnom rasvjetom.    

Znaći da postoje hipoteke upisane nakon 25. prosinca 1958. godine, koje se prema Zakonu o zemljišnim knjigama smatraju starim hipotekama, a brišu se u posebnom postupku amortizacije i brisanja starih hipotekarnih tražbina. Isti se pokreće na prijedlog stranke kod zemljišnoknjižnog odjela nadležnog općinskog suda. Podnositelj prijedloga kao temelj na tome zahtjevu navodi čl.141 st.1 Zakona o zemljišnim knjigama.

Nema vas zašto biti. Ionako je veliki broj predstavnika na glasu da rade po svojoj volji i slično. Pa ako se ovime i sličnim primjerima može učiniti nešto da takovih bude što manje ili ćak da se taj glas pokaže netočnim, još bolje.

Moram malo reagirati. Večina suvlasnika se uvijek računa u suvlasničkim omjerima. Dakle, ako natpolovičnu večinu čine oni koji imaju to u suvlasničkim omjerima ne mora ih biti brojčano 50%+1 suvlasnika. Više o tome, smjeni predstavnika i sazivanju sastanka je objašnjeno ovdje.
Što se tiće zakonske regulative, iako bi valjalo da bi se konkretno definirala regulativa, još uvijek ne postoji Zakon o upravljanju i održavanju zgrada, samo ZVDSP i Uredba o održavanju zgrada.
Što se tiće uplatnica, na prvu zvući kao nekakova muljaža, no moguće je da je tako regulirana naknada predstavniku (između njega i upravitelja, iako je i to na rubu zakona posebno ako nije regulirano MU) zbog raznoraznih razloga, no to bi saznali na sastanku.  

Naprotiv, radi se o nepravilnosti i nezakonitosti! Ako ovrhovoditelj ima original koji glasi na njega postoji velika mogućnost da je original ovršne isprave na Fini u redoslijedu naplate a presliku pokušavaju podvaliti poslodavcu (budući da većina a naročito malih poslodavaca) ne zna da ovršna isprava mora biti original! Na taj način pokušavaju provesti ovrhu ili biti u redu čekanja na dva mjesta ili dva sredstva a to nije zakonito! Čak je moguće da poslodavcu pokušavaju podvaliti presliku ovršne isprave koja uopće ne glasi na pošiljatelja (ovrhovoditelja) dok se originalni ovrhovoditelj sa originalnom ispravom naplaćuje na fini! 

Jesu li barem brojevi računa na objema isti ili predstavnik suvlasnika ima neki drugi?

Problem leži u tome, kada pogledamo samo uređenje takovih ugovora,  u njima su prisutne značajke dvostranoobveznosti.Također, imaju zajednički i predmet obveze budući da s jedne strane imamo primatelja uzdržavanja, osobu koja je vlasnik neke imovine a potrebna joj je odgovarajuća pomoć i skrb zbog npr. svoje starosne dobi i zdravstvenog stanja zbog čega se sama o sebi ne može brinuti, te s druge strane davatelja uzdržavanja, dakle osobu koja tu pomoć i skrb može pružiti.
Nadam se da sad neću zakomplicirati te ćete me razumjeti, kako osoba može pružiti pomoć i skrb ako drugim ugovorom istu i sam treba i dobija isto pomoć i skrb od osobe koja ju isto tako ugovorom treba?
 

OKeeeeej. Tada vam je poznato da je geodetski snimak potreban za sve građevine koje nisu katastarski evidentirane ili nisu točno evidentirane. Je li ova točno evidentirana (ako je evidentirana stvarnim stanjem na terenu) s osnova izdanih dokumenata koje su prethodile gradnji? Ne bih rekao, i to bi bio jedan razlog.
Drugi (koji je moguć poradi pretpostavke) je taj što je onomad davno to radio katastar. Pa se znalo dešavati da se uopće nije dalo izlaziti na teren nego se ucrtavalo prema dokumentaciji koja je prethodila gradnji. A ako se slučajno i izašlo, moglo se "dogovoriti" da se ne gnjavi čovjeka jer je, eto malo, pobrkao mjere pa se opet ucrtalo po papirologiji. Ionako se smatralo da je ucrtavanjem u katastar sve gotovo. A sigurno se ucrtavalo sve i svašta. Nekakova rješenja o uporabi nikog nisu zanimala. I opet imamo da nije točno evidentirana.
Zato i imamo sad stanje kakovo imamo, samim time dobrodošao Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim građevinama se čini super jednostavan, no nije kad se zbroji što sve treba pa ne čudi veliki broj odustajanja od legalizacije.  
  

Poodavno sam već napisao troškove i bez formula (lijepo izgleda no nepotrebno), no ovo ponavljam zbog ovog drugog dijela. Dakle, potrebni su vam oboje, za ovo nije dovoljan izvod iz kat. plana.
A to vam je dio (večinom svake) struke. Može se svašta nešta napraviti uz određene umne igre, pa će vam neki arh. reći da nema toga što se ne može legalizirati i napraviti po zakonu i na njegovom rubu, drugi će se samo zgroziti na ovu izjavu pa ići samo na čiste slučajeve, a treći možda i pokušati pa lupiti u zid preko kojeg im se čini da nema prijelaza. I onda dođu do spora oko troškova za nešto što u biti i nisu odradili.
..poradi toga sam i pretpostavio da je bilo interesiranje o dodatnim podatcima. Na početku bijah i sam toga entuzijazma, no kada to pređe neakovu mjeru pa kad umjesto na forumu, na pp dobijete dnevno preko nekoliko stotina sličnih, pa i pitanja iz drugih grana prava, onda vam je uz druge obveze ovdje (a i iz privatnog života, kao i saznanja da ovih blentavih i nema baš nešto posebno puno) nekako lakše imati nemogučnost komuniciranja pp...  

Poodavno sam već napisao troškove i bez formula (lijepo izgleda no nepotrebno), no ovo ponavljam zbog ovog drugog dijela. Dakle, potrebni su vam oboje, za ovo nije dovoljan izvod iz kat. plana.
A to vam je dio (večinom svake) struke. Može se svašta nešta napraviti uz određene umne igre, pa će vam neki arh. reći da nema toga što se ne može legalizirati i napraviti po zakonu i na njegovom rubu, drugi će se samo zgroziti na ovu izjavu pa ići samo na čiste slučajeve, a treći možda i pokušati pa lupiti u zid preko kojeg im se čini da nema prijelaza. I onda dođu do spora oko troškova za nešto što u biti i nisu odradili.
..poradi toga sam i pretpostavio da je bilo interesiranje o dodatnim podatcima. Na početku bijah i sam toga entuzijazma, no kada to pređe neakovu mjeru pa kad umjesto na forumu, na pp dobijete dnevno preko nekoliko stotina sličnih, pa i pitanja iz drugih grana prava, onda vam je uz druge obveze ovdje (a i iz privatnog života, kao i saznanja da ovih blentavih i nema baš nešto posebno puno) nekako lakše imati nemogučnost komuniciranja pp...  

Poodavno sam već napisao troškove i bez formula (lijepo izgleda no nepotrebno), no ovo ponavljam zbog ovog drugog dijela. Dakle, potrebni su vam oboje, za ovo nije dovoljan izvod iz kat. plana.
A to vam je dio (večinom svake) struke. Može se svašta nešta napraviti uz određene umne igre, pa će vam neki arh. reći da nema toga što se ne može legalizirati i napraviti po zakonu i na njegovom rubu, drugi će se samo zgroziti na ovu izjavu pa ići samo na čiste slučajeve, a treći možda i pokušati pa lupiti u zid preko kojeg im se čini da nema prijelaza. I onda dođu do spora oko troškova za nešto što u biti i nisu odradili.
..poradi toga sam i pretpostavio da je bilo interesiranje o dodatnim podatcima. Na početku bijah i sam toga entuzijazma, no kada to pređe neakovu mjeru pa kad umjesto na forumu, na pp dobijete dnevno preko nekoliko stotina sličnih, pa i pitanja iz drugih grana prava, onda vam je uz druge obveze ovdje (a i iz privatnog života, kao i saznanja da ovih blentavih i nema baš nešto posebno puno) nekako lakše imati nemogučnost komuniciranja pp...  

Zanimljivo pitanje za koje se bojim da bi u različitim upravnim odjelima mogli dobiti različite odgovore. Naime, bilo bi idealno da je podnesen zahtjev i obnovljena od strane RH pa makar se više nikad ništa na njoj ne radilo ili živjelo. Automatizmom bi postala legalna.
No, kako nikad nije podnesen zahtjev za obnovom, mogli bi je neki smatrati kao započetom no nikad završenom građevinom. U tome slučaju i samo rješenje o odobrenju građenja je izgubilo svoju pravomoćnost te bi se trebalo zatražiti novo za dovršetak građevine, a mišljenja sam da bi se to moglo odraditi i u postupku legalizacije prema Zakonu o postupanju s nelegalno izgrađenim građevinama. U svemu tome bi pozitivna činjenica mogla biti to što postoje dokumenti koje ste naveli iz arhiva, te su vjerovatno doprinosi već plaćeni.
Uglavnom, za ovakav upit MGIPU nema smisla jer će vas i oni uputiti na nadležni upravni odjel za prostorno uređenje i gradnju pa bi ste i sami trebali krenuti od tamo. Također, poradi utvrđivanja činjeničnog stanja i mogučeg savjeta što i kako, ovlaštenom arh.uredu.

Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima određuje u opći odredbama o suvlasništvu da se plodovi i druge koristi od cijele stvari, kao i troškovi i tereti, dijele među sve suvlasnike razmjerno veličini njihovih suvlasničkih dijelova, ako se drukčije ne sporazumiju.

Iako ćemo sad vjerovatno zbuniti korisnika, moram se složiti sa ovim upozorenjem

Horvatzd, čuvaj se kolega koji studiraju pravo.
I da, ako kupi dug za 1 kunu, ima ga pravo naplatiti cijelog (cesija/subrogacija).