pudlica77

Pozdrav Evo jedno lijepo pitanje, kupac zeli dati kaparu za nekretninu preko biljeznika/odvjetnika? kako to ide..onda nakon kapare, nekih mjesec dana, zeli dati ostatak love. Sad, ide glavni dio, prodavatelj s slaze s cifrom ali zeli + ljetna sezona najam, kupac se slaze s prodavateljem. Znaci da kupac ce prije ljetne sezone uplatiti sav novac i na taj nacin zapravo postati vlasnikom nekretnine? ali dozvoljava bivsem vlasniku da odradi ljeto s kucom i na taj nacin jos malo zaradi i bude zadovoljan s ukupnom pricom, kupoprodajna cijena +najam.. e sad što ako kupac nakon što uplati sve novce se predomisli i ne dozvoli da se najam u cijelosti ili dijelom ostvari preko ljeta? kako sloziti takav ugovor da bude zajamceno da ce se sezona odraditi bez uplitanja/ometanja..moze li taj najam postati sastavni dio kupoprodajne cijene na neki način?

Poštovani Ostavitelj je tokom života darovao svoju imovinu jednoj od 3 djece...darovnim ugovorom...ostavinska rasprava se otvara zbog postojanja računa na kojem je penziju primao i maslinika malog na kojem su zabilježbe vjerovnika...ostavitelji vjerovnici su propustili rokove tokom života ostavitelja za pobijanje dužnikovih pravnih radnji(3 godine rok)nad imovinom koju je darovao...Svi su živi bogu hvala, ovo je razmišljanje ubuduće.... interesira nas dali darovana imovina tokom života ostavitelja predstavlja nakon smrti nasljedstvo ( jer vidimo da kad se računa nužni dio onda se računa vrijednost svih darova učinjenih prema nasljedniku čak i onom koji se odriče nasljedstva), a nasljednici odgovaraju za dugove ostavitelja... .varijanta a: na ostavinskoj se sva djeca odreknu nasljedstva-posljedice? b:na ostavinskoj se odrekne nasljedstva samo dijete kojemu je tokom života darovao imovinu, ostala djeca traže nužni dio koji se može ostvariti povratom dara-posljedice? zar nebi u ovoj situaciji djeca nasljedila uz nužni dio i dug prema vjerovnicima? ako se dar vraća u ostavinu onda isti vjerovnici koji su propustili tokom života pobijati dužnikove pr.radnje sad mogu naplaćivati tražbine nad istom imovinom u dijelu koliko je nužni dio od svakog nasljednika ali ne i od nasljednika koji se odrekao nasljedstva....sve to skupami nije previše jasno i nisam sigurna kako to ide.. c: unaprijed ugovorom se odreknu nasljedstva sva djeca (anticipirano), moguće? d:darovni ugovor kojim je imovina darovana se sada naknadno pretvori u ugovor o preraspodjeli nasljedstva(sva djeca potpisnici), moguće? Hvala puno i lijepi pozdrav

kakvog ima smisla da se dozvoli ovrha na predmetu koji vrijedi 20 puta više od trazbine a ne ide na predmet koji vrijedi 5 puta više od trazbine.. mislim ono..stvarno no brainer..niti je pravicno, logično, ekonomski, svrsishodno itd..ako se ne varam negdje u oz kaze da ovrhovoditelj mora dokazati da se nije uspio naplatiti na drugim predmetima u vlasništvu ovrsenika pa tek onda na kuću.. U svakom slučaju ja stvarno ne vjerujem da bi se dozvolila ovrha kuće a postoji druga imovina u vlasništvu ovrsenika, dostatna i prikladnija za namirenje..

Ako ovrhovoditelj radi tražbine od npr. 200 tis kuna pokrene ovrhu na kući moze li ovrsenik predložiti sudu da se promijeni ovrha s kuće na građ.zemljište zato jer je dostatno za namirenje u cijelosti ovrhovoditelja a kuća je nepotrebna za ovrhu..mora li sud to uzeti u obzir..? Hvala Vam Lp

Hvala, ali nije upitno da li može ovršiti za nekretninu koja je zalog nego dali u ovom slučaju ovrhovoditelj ima pravo tražiti naplatu od mene osobno za troškove ovrhe i sastava prijedloga za ovrhu ako se nekretnina ne proda niti na jednoj dražbi i bude obustava ovrhe? ili to ima pravo samo iz kupovnine? Usput čula sam da po novom prijedlogu OZ koji stupa na snagu 2020? ti troškovi (uključujući i prijedlog za sastav ovrhe i nagrada odvjetniku) će biti puno manji? Hvala punoo

Ja sam naznačena kao ovršenik u prijedlogu za ovrhu, jer sam vlasnik nekretnine koja se ovršuje... valjda je normalno da se vlasnik mora navesti kao ovršenik....ali ja nisam dužnik i nekretnina ja dana u zalog davno prije nego šo sam postala vlasnik iste...za firmin dug... tražbina prema dužniku(firmi u stečaju) je osigurana založnim pravom na nekretninama ovršenika-mene!

Hvala puno na odgovoru.. Imam još jedno pitanje koje možda ima neki efekt na situaciju..darovana nekretnina je promijenila vlasnika svojevremeno fiducijarno, radi osiguranja tražbine.. onda nakon par godina se nazad opet uknjižilo pravo vlasništva na mene , zapravo je plaćena...utjeće li to na situaciju?

Poštovani Matrix, Interesira me detaljnije razlika između ostavine i redukcije dara. Ako iza ostavitelja nema imovine ali postoje dugovi, u slučaju da jedan od nasljednika zatraži svoj nužni dio iz vrijednosti dara poklonjenog tijekom života ostavitelja, dali ta vrijednost dara koja je nužni dio može biti podložna ovrsi vjerovnika jer se smatra nasljedstvom ? Hvala

Poštovani U slučaju smrti darovatelja koji je blokiran i prezaduzen..otvara se ostavinska rasprava (iako nema imovine) zbog tek.računa i penzije? nasljednici jedini imaju pravo potraživati nužni dio imovine koja je bila darovana puno prije tijekom života nego je darovatelj uopće zapao u dug...ako oni to učine imam par pitanja- 1-kako se uopće može vratiti dar-nekretnina? kako se to izvodi u praksi... u tom nekom određenom dijelu dozvoljava se upis na nekretninu? ( ima nas troje) ili kako? mogu li ja njih isplatiti ? 2-ako se dar vraća u ostavinsku masu kako bi se nužnio dio ispunio onda vjerovnici imaju pravo zahtijevati od nužnih nasljednika naplatu potraživanja iz tog vraćenog dara? za koji pak nisu nikad prije tijekom života mogli pokrenuti paulijansku tužbu jer im je prošao rok od tri godine.... ako se otvori ostavinska (a ne postoji imovina) osim tog tekućeg računa tko se ima pravo pojaviti osim nasljednika..i vjerovnici isto?

1. ironija i problem je da neće jer će prebijati sa kupovninom koja može biti manja od utvrđene vrijednosti ako se prijavi na dražbu kao i svaki drugi kupac....a zakonom u SZ je predviđeno da mora prebijati s utvrđenom vrijednošću-Znači SZ kao lex specialis u ovom slučaju to i nije jer sam razlučni ako ne da izjavu o prijeboju temeljem 247 st 7 ima mogućnost sudjelovat na dražbi i oslobađat se kupovnine s dražboanom vrijednoscu temljem OZ čl.107 Ovo je po meni za ocjenu ustavnog suda....jer postoje dva instituta koji se koriste na isti način za isi subjekt s različitim rezultatom...osim toga na ovaj način se oštećuju stečajni vjerovnici jer tko kaže da taj razlučni ujedno nije i stečajni vjerovnik a to može biti što znači da će se za ostatak stečajne mase i dalje bude namirivao a trebao je prebijati s utvrđenom vrijednošću pa bi ostalo za druge stečajne vjerovnike poslije.. 2. Ma ovo ništa nema tu izjave o prijeboju jer je stečajni lex specialis..

Dva interesantna pitanja 1.Razlučni vjerovnik u 1 prednosnom redu- ako ne da izjavu da kupuje nekretninu i radi prijeboj temeljem članka SZ 247. st. 7 nego umjesto toga sudjeluje u dražbi kao svaki drugi kupac će ako da najbolju ponudu osloboditi se polaganja kupovnine temeljem OZ čl.107 i izbjeći će situaciju prebijanja s utvrđenom vrijednošću temeljem članka 247 st 7 zbog toga jer će onda prebijati s kupovninom koja moze biti puno puno manja od utvrđene vrijednosti? oslobađanje od kupovnine je isto prijeboj ustvari? 2. S obzirom na to da nema nikakvih posebnih odredbi o učincima prijeboja u SZ, za učinke prijeboja će biti mjerodavne odredbe Zakona o obveznim odnosima (čl. 195–202). Što bi značilo da dužnik, jamac i založni dužnik mogu ako to vjerovnik propusti sami dati izjavu u prijeboju pa da onda vjerovnik prebija s utvrđenom vrijednošću…?

Banka je ustupila dug poduzeća,skužili smo da iznos zateznih u cesiji je veći nego što bi trebao biti, isto smo ustanovili da redovna kamata koju je banka 5 godina prije ustupa imala(temeljem izvod iz poslovnih knjiga 2012) sad nije navedena u ustupu a bila je približno ista kao i iznos za koji je sada neopravdano veća zatezna.u međuvremenu firma odlazi u stečaj…. onda smo tražili banku novi izvod iz poslovnih knjiga i to sada 2018 (iako ona više nije vjerovnik jer je cesijom prodala)u kojem su potvrdili da s istim danom koji se navodi u cesiji redovna kamata je 0 a glavnica i zatezna su iste kao u cesiji.banka je otpisala redovnu kamatu ili spojila s zateznom ?ako mi sada istaknemo novom vjerovniku da ispravi zakonsku zateznu kamatu dali se može pozivati na"izgubljenu"redovnu kamatu koje nema u cesiji a ni u izvodu poslovnih knjiga banke koji je vjerodostojna isprava?

Vrijednost nekretine u vlasnistvu pravne osobe je dovoljna da se ovrhovoditelj namiri u cijelosti!! osim toga isti uopće nece ozvoliti da se ona prodaje jer ce on prebiti svoje potrazivanje s vrijednoscu te hale kako bi postao njezin vlasnik, to jest kupiti ce je.... zato je i postao razlucni otkupivsi potrazivanje od banke s 70% popusta...po SZ kad razlucni zeli postati vlasnikom zgrade to moze uciniti na ovrsi ali samo s utvrdenom vrijednoscu nekretnine!!stoga dostatna je vrijednost zrade za namienje cijelog duga!!! s obzirom na cinjenicu da utvrdena vrijednost će biti veca od duga.. Imajuci to u vidu on i dalje zbog privatnih odnosa i kompleksa , sto je nebitno, pokrece ovrhu na kuci i to prvo radi...danas smo vidjeli da je doneseno rjesenje!! kada bi ovrha nekretnine u vlasnistvu pravne osobe zavrsila prije ovrhe u vlasnistvu fizicke osobe nebi bi bilo potrebe za ovrhom na nekretnini fizicke osobe jer duga vise ne bi bilo... Imate li sto za preporuciti? Hvala Vam najljepša...

Neznam stanje, predmeti službeno nisu došli poštom.Mi smo skužili samo po zk izvatku!

Postoji dug po kreditu pravne osobe koji je osiguran založnim pravima na nekretnini u vlasništvu te pravne osobe i nekretnine u vlasništvu fizičke osobe koja je založni dužnik sa svojom kućom. znači založno na nekretnini pravne osobe je glavno a sporedno je na nekretnini fizičke osobe. Vjerovnik prvo pokreće ovrhu na nekretnini fizičke osobe u 4 mjesecu 2018 godine na sudu radi namirenja tražbine po kreditu.....za ovrhu još nema rješenja u 7 mjesecu 2018 godine isti vjerovnik za isto potraživanje pokreće ovrhu na istom sudu radi namirenja iste tražbine, niti za tu ovrhu još nema rješenja. samo zabilježbe na ZK za obje ovrhe postoje na nekretninama, ne rješenja o ovrsi nego prijedloga za ovrhu! nekretnina u vlasništvu pravne osobe je dostatna za namirenje cjeloukupne tražbine vjerovnika ali žalosno je to da on kreće prvo na nekretninu sporednog založnog u vlasništvu fizičke osobe koja ne vrijedi 10% duga!

Dali je ova situacija zakonski dozvoljena: Da radi jednog potraživanja koje je osigurano s više založnih prava na različitim nekretninama (od kojih je 1 glavno a 2 sporedno založno) vjerovnik pokrene ovrhu nad obje nekretnine u 2 različita ovršna postupka.Razlika u pokretanju između dvije ovrhe je 3 mjeseca i obje nisu uopće došle u fazu rješenja o ovrsi Nadam se da je razumljivo...ako nije do not hesitate to ask me

Davatelj se obvezao na sve klasične činidbe(npr. smještaj osigura, obuća,prehrana,itd) a primatelj ima imovinu koja vrijedi 80-100 000 EUR. Oba dvoje su približnih godina, mlade osobe, braća, davatelj praktično uzdržava godinama primatelja i cijelu obitelj. omjer uloženog i dobivenog primjeren? postoji razlika u činidbama? može li czss prejudicirati da davatelj bude otuđio nekretninu i onda prestao uzdržavati? toliko je tu bilo manipulacija raznoraznih spletkaroša po medijima da oni mogu imati aprori takav stav ali dali je to zakonski pretpostaviti i zbog tog odbiti ugovor?

Dragi Matrix, S malim vremenskim odmakom:).... Dali je u interesu štićenika potpisati ugovor o dosmrtnom uzdržavanju? pa uvijek je u interesu i za dobrobit da štićenik ima uzdržavatelja... kad to nije situacija? to mi je sve nekako prefilozofski... Možda se pravnici u czs vode nekom matematikom(što daje naspram što prima), koliko ima godina štićenik, koliko uzdržavatelj ili nekim drugim detaljima?

ako je stranka koja je pravna osoba prestala postojati, postupak se može nastaviti tek ako postoji univerzalni pravni sljednik takve stranke. Iz ovog proizlazi da ako ne postoji pravni sljednik postupak zauvijek ostaje u prekidu što je pogrešno jer onda prekid gubi smisao, isti postoji radi nastavka postupka inače je obustava rješenje! Ovrhovoditelj je vodio proces likvidacije 4 godine, unutar tog perioda nije poslao niti jedan podnesak na sud..dužnost likvidatora je da završi sve tekuće poslove, naplati potraživanja....dali je isti trebao javiti sudu podneskom prije nego je podnio zahtjev za brisanjem iz sud registra da odustaje od ovrhe ili nešto? ovrhovoditelj je svojom željom brisan...nakon likvidacije ne bi trebali ostati repovi... Koji je smisao ovrhe ako na nekretnini postoji 1 prednosni razlučni i založni koji ima potraživanje duplo veće od vrijednosti nekretnine..što znači da ovaj ovrhovoditelj nikada ne bi naplatio niti kune jer bi sve otišlo založnom. Zanemarujete ovu sudsku praksu: Nakon prekida parničnog postupka do kojega je došlo temeljem zakona, u smislu čl. 212. st. 1. t. 4. Zakona o parničnom postupku, budući da je stranka koja je pravna osoba prestala postojati, postupak se može nastaviti tek ako postoji univerzalni pravni sljednik takve stranke. Ako sud utvrdi da ne postoji univerzalni pravni sljednik stranke, obustavit će postupak, analognom primjenom čl. 215.b Zakona o parničnom postupku. ŽS u Virovitici, Gž 908/04 od 1.10.2004 Primjena odredaba drugih zakona, Članak 19. (1) U ovršnom postupku i postupku osiguranja na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku, ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije određeno. ne prelaze jer ne postoji pravni sljednik.. Članak 215 b: Rješenje o obustavi postupka zbog toga što je pravna osoba prestala postojati dostavit će se protivnoj stranci i njezinom pravnom sljedniku nakon što on bude utvrđen, a ako pravna osoba nema pravnoga sljednika, sud će, na prijedlog protivne stranke ili po službenoj dužnosti, rješenje o obustavi postupka dostaviti državnom odvjetništvu. Znači ne zato jer prava ne prelaze nego zato jer pravna osoba a je prestala postajati!

Mislim na razlog za obustavu nakon pokretanja iz prekida... Pošto je nastupio stečaj 2012 onda ga je trebalo prije 6 godina prekinuti dali tu ima kakvih mogućnosti/posljedice? Ako je sud ispravno postupio po čl. 212. Zakona o parničnom postupku, onda zašto sad ne bi dodatno postupio analognom primjenom članka 215 b zpp jer to je neki logičan slijed a sve zbog članka 212. st. 1. t. 4. Zakona o parničnom postupku, budući da je stranka koja je pravna osoba prestala postojati, postupak se jedino može nastaviti ako postoji univerzalni pravni sljednik takve stranke

Razumijem, pitanje glasi onda koji bi bio barem jedan od razloga u ovom slučaju da se postupak obustavi? jer to je u konačnici glavni cilj.

Hvala ...ako bi sud postupio po prijedlogu i aktivirao predmet onda bi trebalo zatražiti obustavu zato jer ne postoji stranka u postupku, niti pravni sljednik?Zar ne bi bilo jednostavnije ako je to moguće, da se zatraži obustava odmah, bez imenovanja privremenog zastupnika i pozivanja na čl.9... Postoji mogućnost da se zatraži obustava ovrhe zbog nemogućnosti provedbe iste temeljem članka 72. stavak 2?

24.09.2010 je datum pokretanja postupka a rješenje o ovrsi je od 9.studenog 2010 ... 24.09.2010. Podnesak Prijedlog za ovrhu na nekretninama Hvala

Na temelju odredbi Zakona o parničnom postupku, koji se podredno primjenjuju u ovršnim stvarima, postupak se prekida kad stranka koja je pravna osoba prestane postojati odnosno kad nadležno tijelo pravomoćno odluči o zabrani rada...

Ne bi se složila...jer ova sudska praksa ukazuje to?(ovrhovoditelj nema pravnog sljednika jer isti bi bio zapisan na sud registru): Nakon prekida parničnog postupka do kojega je došlo temeljem zakona, u smislu čl. 212. st. 1. t. 4. Zakona o parničnom postupku, budući da je stranka koja je pravna osoba prestala postojati, postupak se može nastaviti tek ako postoji univerzalni pravni sljednik takve stranke. Ako sud utvrdi da ne postoji univerzalni pravni sljednik stranke, obustavit će postupak, analognom primjenom čl. 215.b Zakona o parničnom postupku. ŽS u Virovitici, Gž 908/04 od 1.10.2004