Jump to content

sibenik.center

Korisnik
  • Broj objava

    26
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  1. Kada je medu nasljednicima neosporno da stan ulazi u ost masu, ali je sporna visina suvl omjera, treba li sud donjet rj o naslj u kojem stan ulazi u masu buduci to po naslj izjavama NIJE SPORNO, a nasljednike koji osporavaju visinu uputiti u spor =?
  2. Sud to nije uvrstio po pitanju brata Božička ali jest po pitanju Roka, zašto? Zbog politike malomišćanske politike ko koga zezne. Ne nisu se žalili na rješenje o nasljedivanju iza pok Božičko. No radili smo dopunu za Božičko za jednu drugu nekretninu koja je prihvaćena i opet tražili dopunu za taj navedeni stan koje je opet sud odbio. I sada upravo pisem žalbu u svezi tog njegovog stana za županijski sud. Koliko sam procitao pravo vlasnistva ne zastarjeva u slucaju pronalaska dokaza. Obrazloženje dopune za taj stan od suca je: Budući između nasljednika postoji spor o tome je li nekretnina u k.o. xxxx izvanknjižno vlasništvo ostavitelja u 2/12 dijela, a ostavinski postupak je iza smrti ostavitelja Božička je završen pravomoćnim rješenjem o nasljedivanju , to je valjalo odlučiti kao pod I izreke. Taj isti sud i ista sutkinja navodi u zapisniku iz 1994 za istu ostavinu neosporno je među nasljednicima vlasnistvo nad stanom. Moj otac je sin od Lucije koja je bila sestra od Božička i od Zdravke, on tuži sa potomcima druge sestre Vjere jer ni Božičko ni Zdravka nisu imali potomke, a sve to spori Katarina i Cvita, žena i kći ostavitelja Roka, brata od Božička i Zdravke. Spor se vodi za Zdravku ne za Božička ovaj tren na sudu. Nas je ta rodica Katarina lagala preko 10 godina pri čemu mi nismo biti ni svjesni o kakvim se malverzacijama radi.
  3. I Roko i Zdravka su živjeli u toj kući u svojim stanovim oko 30 i više godina s tim da smo za Zdravku izvadili potvrde MUP-a, vodovoda, elektre na njeno ime od 1970ih, stim da je u potvrdi elektre i vodovoda svoj priključak ima Božičko.
  4. Poštovani oprostite molim Vas da kažete Vaše mišljenje. Evo kronologija događaja do danas: Radi se o Roku, Božičku i Zdravki kojima je 1963 dodjeljena parcela za izgradnju stambene zgrade, te tvrtka Hotelsko poduzeće vadi potrebnu građevnu dozvolu za tu zgradu i oni vlastitim sredstvima istu grade. Već 1976. brat Roko bez znanja svog brata i sestre mijenja građevnu dozvolu sa Hotelsko poduzeće na svoje ime. 1994. godine umire Božičko bez potomaka, te sud na ostavinskoj raspravi odbija uvrstiti vanknjižno vlasništvo Božičko, iako na toj istoj raspravi Roko i Zdravka daju nasljedne izjave kako je kuća podijeljena na tri dijela i taj zapisnik na sudu potpisuju(bilo je još braće i sestara nevažnih za podjelu čiji sam ja nasljednik i potomak). Zbog veza kćeri Roka, Katarine, sud donosi pravomoćno riješenje za Božička tek 2000. godine bez spomenutog vanknjižnog vlasništva kuće. 2001. godine umire Roko i sud uvrštava cijelu kuću kao njegovu vanknjižnu imovinu. 2004. godine Katarina, kći Roka tuži sljednika Hotelskog poduzeća i knjiži se na zemljište cijele zgrade temeljem ogluhe(za što mi nismo znali budući nismo stranka u postupku i za to tek doznajemo naknadno). Iste te 2004. godine umire i Zdravka, nakon koje moj otac podiže tužbu u vezi vanknjižnog vlasništva na navedenoj kući koja traje do danas. Sljednice pokojnog Roka na svim ostavinama demantiraju izjavu koju je njihov otac dao povodom nasljedstva, tvrdeći kako su legalne vlasnice. Moj otac gubi prvi stupanj u kojem je pribavljena potvrda o mjestu boravišta od MUP-a, priključak vode, struje, potvrda o stambenom kreditu za dogradnju stana, potvrda o dozvoli Sekreterijata za upravne poslove, a sve na ime Zdravka i sada smo na žalbi Županijskog suda. arhiv dokumenata o dodjeli zemlje vlasništva radnicima jednostavno nema.
  5. Znaci 5 nasljednika na ostavini brata dogovori podjelu, priznaju način podjele stana koji je pokojnik koristio opisano detaljno, te ga sud ne proglasi vanknjiznim vlasnikom na ost.raspravi, u meduvremenu se jedan nasljednik uknjizi sa drustvenog poduzeća na svoje ime i time nestane apsolutna šansa da se 4 ostala nasljednika nagoode, dogovore nego tužba, ma dajte.
  6. Itekako znači nečja ostavinska izjava, no stvar je u tome što je ta kći jednog brata nama radila iza leđa a uvjeravala nas je da ćemo se svi zajedno uknjižiti. Uglavnom uknjižila se temeljem ogluhe iz društvene imovine firme u privatnu i sada budući to nije ušlo u ostavinu drugog brata i sestre ispada da je samo jedan brat gradio cijelu kuću. Da stvar bude gora kći i žena tog brata osporavaju na ostavini izjavu svog oca/muža.
  7. Nakon smrti Zdravke Katarina biva tužena od potomaka drugih braće i sestara nebitnih za ovu priču, te je to sada na žalbi županijskog suda. Što se tiče Božička radila se dopuna za jednu drugu nekretninu koja je uvazena u dopunu ostavine, dok je za konkretnu kuću ponovno odbijeno da kuća ulazi u vanknjižno vlasništvo. Božičko je preminuo 1994. Mogu dokazati da je do smrti živio u svom stanu, ali nemam papire od vlasništva samog stana. Ipak isti sud za isti slučaj za brata Roka priznaje vanknjićno vlasništvo. Ažurirano Po zakonu o vlasništvu ima cijela vreća članaka od pečaćenja nekretnine, čuvanja, i brojnih drugih na koje nas je sud u postupku trebao upozoriti. Potpuno je nepošteno da sud jednom bratu prizna vanknjižno vlasništvo na nekretnini, a drugom ne prizna za istu zgradu u kojoj žive pod istim uvjetima.
  8. Možda ste Vi takvog mišljenja ali praksa je pokazala drukčije. Naime braća Roko, Božičko, Zdravka žive u zajedničkoj kući izgrađenoj na čest. zem. dodjeljene od tvrtke za koju su radili. Božičko premine a Zdravka i Roko daju nasljedne izjave kako se slažu da je i Božičko bio suvlasnik te kuće te potpišu izjavu , a sud nakon 10 godina donese riješenje da to ne ulazi u Božičkovu vanknjižnu imovinu. U međuvremenu umire i Roko i nasljeđuje ga Katarina, koja tuži tvrtku u društvenom vlasništvu i uknjiži sebe na cijelu kuću, usprkos tome što je njen otac Roko na sudu priznao da je zajednička imovina kuća u jednakim dijelovima između njih.
  9. Može li nasljednica svoga pokojnog oca u konkretnom slučaju kći, te njegova žena, kao njegove jedine nasljednice na ostavinskoj raspravi osporavati nasljedničku izjavu koju je pokojnik dao na ostavinskoj raspravi iza svog pokojnog brata zapisanu u zapisniku suda?
  10. Što reći??? Pa stvarno što reći na činjenicu da je pok. Marica na ostavini svog brata Ivice predala zapisnik koji jasno dijeli kuću na tri dijela a sud to NIJE ISKOPIRAO ni prilozio u spis, ali jest riječima opisao??? Zar to nije kao da taj zapisnik stvarno i postoji iako ga ja nemam fizički??? Mogu li pozvat suca za svjedoka ili što? Što reći da tužena ako ste pročitali detaljno na sudu izjavi kako je ona imala suvlasništvo, ali u omjeru tog suvlasništva se usprotivila određivanju koje veličine tj. % suvlasništva u navedenom stanu. Nije li iz aviona vidljivo da ona govori u prilog tome da svatko ima svoj dio? Njih troje je ukratko dobilo zemlju na ime poduzeća i tu su izgradili kuću i koristili je. Kako se radi o Dalmaciji sve je bilo na riječ dok je sve do 2009 godine zemlja bila na poduzeću i danas smo na žalbi Županijskom sudu, imamo potvrde brojila vode struje hepa i prebivališta. Zanimljivo da ona iskazuje kako je njen otac htio pokloniti te stanove. Mene baš zanima bi li Vama brat poklonio stan od 115m2 u centru mjesta i vašoj sestri od 45m2? Ja sam ekonomist ali u ovom slučaju treba odvjetnik s razumom i znanjem mada i to znanje s obzirom na priznanje tužene ne treba biti veliko. A mi smo imali odvjetnika za kojeg mi je drugi odvjetnik kazao kako takav tužbeni zahtjev čak i da smo dobili nije provediv u zemljišnoj knjizi. Ažurirano Najtragičnije od svega da tužena PRIZNAJE DA IMAMO UDIO, pa makar bio 1 m2 a sud donese rješenje da nemamo.
  11. Na upit tko se brinuo o teti Biserki otkako se doselila u mjesto „90 i neke godine pa do smrti kao i o Marici, tužena iskazuje da se ona brinula uz pomoć svoje sestrične Katice. Tužitelj ad 3 je naveo kako t nije točno već da su njih dvije unajmile ženu koja je o njima brinula a ista da je bila plaćena od sredstava prodaje stana u Zadru i to je trajalo nekih 10 do 15 godina. Na upit pun. Tužene da li postoji stara kuća u Grablju i da li je Ivica u toj kući živio, tužena je navela da je živio i u xxxxx i u Grablju. Cijeneći rezultate dokaznog postupka sukladno čl. 7 i 8 ZPP ovaj sud drži da tužbeno traženje nije pravno osnovano. Prema odredbi čl. 67 st 1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN91/96….114/01,79/06,141/08,38/09,153/09 dalje ZV) vlasništvo posebnog dijela nekretnine može biti uspostavljeno glede dijela suvlasničke nekretnine koji čini samostalnu uporabnu cjelinu prikladnu za samostalno izvršavanje suvlasnikovih ovlasti kao što je stan ili druga samostalna prostorija. Prije svega valja reći da u pogledu navoda tužitelja da je poduzeće xxxx nekretninu označenu na čest zem. xxxx z.ul. xxxxx dalo u vlasništvo Roku, Ivici i Marici radi izgradnje stambenog objekta te da su isti vlastitim sredstvima i angažmanom podigli stambeni objekt te istoga podijelili medu sobom da tužitelji u tom smislu nisu pružili potrebne dokaze. Upravo suprotno iz rezultata dokaznog postupka proizlazi i to iz rješenja sekreterijata za upravno pravne inspekcijske poslove općine od dana 15. 07. 1976. kojim se odobrava Roku i Zeini izgradnja dvojne stambene zgrade na zemlji xxxxx te kojim se rješenjem mijenja prvotno rješenje od 15. 02. 1964. godine, dok iz obrazloženja istog proizlazi da je odlukom organa upravljanja poduzeće ustupilo č. zem. xxxx k.o. xx svojim radnicima Roko i Zeina radi izgradnje te da su imenovani izgradili dvojnu stambenu zgradu svojim sredstvima i platili naknadu za zemlju. U tom smislu treba sagledati presudu ovog suda Pxxxxx kojom su u cijelosti riješeni imovno pravni odnosi u vezi čest. zem. xxxx ko xxx a koji postupak se vodio za života Marice u čemu je ona imala saznanja što proizlazi iz iskaza tužene, te se tome nije protivila. Činjenica da u ost. postupku iza pok. Roka predmetna nekretnina evidentirana kao vanknjižno vlasništvo pok. Roka a istoga nasljeduju kći i žena ovdje tužena. Neosporno je da je nakon postupka P xxxx uslijedilo cijepanje osnovne čest. xxx na čest xxxx a potom je 4.2.2009. zaključen ugovor o diobi između Zeine i nasljednika pok. Roka, Cvite i Karmelije kojim ugovorom su isti definirali da čest. zem. xxxx u cijelosti pripadne Karmeliji i Cviti svakoj za po ½ dijela a druga čest xxxx je pripala Zeini. Stoga da se Marica smatrala vlasnicom ili suvlasnicom predmetne nekretnine ista bi bila inicirala određene postupke pred nadležnim tijelima, a uostalom niti nakon smrti Ivice njegovi nasljednici nisu osporavali prava Roka i nasljednika u odnosu na predmetnu nekretninu te se potom prednik tužene i upisao kao vlasnik na predmetnoj čestici. Tužitelji nisu pružili nikakve dokaze na okolnost izvršene diobe predmetne kuće između Roka Ivice i Marice osim navoda da im je poznato da je dioba medu njima izvršena. Tužena je pak u svom iskazu kao i tijekom svih ostavinskih postupaka koji prileže spisu tvrdila da je zgrada na čest. xxx izgrađena sredstvima njena oca a pok. Ivica i Marica brat i sestra njenog oca da su u toj kući živjeli u dogovoru s njenim ocem međutim nisu financirali izgradnju kuće. Ažurirano U pogledu dokumentacije koja prileži spisu iz koje proizlazi da je Marica dobila od poduzeća zajam ugovor o zajmu 15. 5. 1969. u iznosu 10 000 dinara u svrhu završetka gradnje stambene zgrade u xxxx iz rješenja odjela za privredu komunalne poslove i financije skupštine općine dana 20. 5. 1969. proizlazi kako je upravo predmetni zajam podignut u cilju financiranja podrumske dogradnje uz zapadnu stranu sagrađenog stambenog objekta na čest. zem. xxxxx, a što sve potvrđuje i navode tužene kako je to ista navela u svom iskazu. Dakle zajam nije podignut radi gradnje kuće, kuca je tad bila izgrađena) već upravo kako je navela tužena nakon što je njen otac dozvolio pok. Marici dogradnju ista je u tu svrhu tražila i dobila zajam od poduzeća. Sud nije posebno cijenio podatke HEP i Hvarskog vodovoda, budući isti ne predstavljaju dokaz niti o vlasništvu niti suvlasništvu u odnosu na predmetnu nekretninu. Što se tiče iskaza tužitelja sud drži da su isti u suprotnosti sa ispravama koje prileže ostavinskom spisu iza pok. Ivice a iz kojih proizlazi da nikakva prava nasljednika u pogledu čest. zem xxxx nisu bila predmetom postupka. Pored svega potrebno je navesti da se prema odredbi čl. 73 st 3 ZV vlasništvo posebnog dijela ne može uspostaviti dok nadležno tijelo ne potvrdi da je određeni stan ili druga prostorija u određenoj zgradi i na određenoj zemljišnoj čestici samostalna uporabna cjelina. Potvrda mora sadržavati popis i opis posebnih dijelova nekretnine i da su izgrađeni u skladu s dozvolom nadležnog tijela. Prema stavku 4. istog članka tu potvrdu može zamijeniti uporabna dozvola iz koje je razvidno da je zgrada izgrađena sukladno planu posebnih dijelova nekretnine potvrđenih građevnom dozvolom i da posebni dijelovi predstavljaju samostalnu uporabnu cjelinu. Kako navedena potvrda nije ishodovana to je pored svega već prethodno navedeno tužbeni zahtjev pod točkom 1. i 2. tužbenog zahtjeva trebalo odbiti. Riješeno je stoga kao u izreci. Odluka o parničnom trošku (spominje se samo broj bodova i iznos.) Oprostite na greškama u pisanju.
  12. Presudio je Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi: Utvrđuje se da u ostavinsku masu iza pok. Marica XXXX ulazi stan u prizemlju zgrade sagrađene na čest. zem. xxxx zu xxxx k.o. xxxx Utvrđuje se da idealno određeni suvlasnički dio s kojim je neodvojivo povezano vlasništvo posebnog dijela nekretnine – stana u prizemlju zgrade sagrađene na čest.zem. xxxx zu xxxx ko xxxx, iznosi ½ dijela Dužni su tužitelji naknaditi tuženici parnični trošak u iznosu od xxxxxkn u roku 8 dana pod prijetnjom ovrhe. Obrazloženje Ažurirano Ističe kako u postupku br. P-xxx xxx u cijelosti riješeni imovno pravni odnosi u vezi nekretnine na čest zem. xxxx te nakon navedenog postupka i sredivnja zk stanja osnovna čest xxxx je cijepana na dvije čestice, te je ugovorom izmedu susjeda Zeine i nasljednika pok Roka čestica xxxx u cijelosti pripala Cvita i Karmelija, dok je druga pripala susjedu Zeini. Tijekom postupka ističe da je prednik tužiteljice sagradio predmetni objekt proizlazi iz rješenja UP xxxxxxxx, te ističu prigovor pasivne legitimacije kao i prigovor presuđene stvari. U dokazne svrhe sud je pregledao sve navedene spise. Tužbeni zahtjev tužitelja nije pravno osnovan. Odredbom čl. 7 st. 1 Zakona o parničnom postupku propisano je da su stranke dužne iznijeti sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice, a prema odredbi čl. 219 st 1 svaka stranka dužna je iznijeti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili pobija navode protivnika. Odredbom 8. ZPP određeno je da koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno i na temelju rezultata cjelokupnog postupka. Pregledom ostavinskog spisa xxx iza pok. Marice i pregledom zapisnika od 27.3.2009 proizlazi kako je tužena navela da je predmetni stan izgrađen sredstvima njezinog oca te da je tetka Marica imala neki suvlasnički omjer u odnosu na stan u kome je živjela te su rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda tužitelji upućeni na pokretanje parničnog spora radi utvrđenja činjenice da u ostavinsku masu iz pok. Marice predstavlja i konkretan suvlasnički dio kuće na čest. Xxxx a koji dio u naravi predstavlja stan u prizemlju objekta. Pregledom spisa xxxx iza pok. Ivice doneseno je rješenje o nasljeđivanju kojim su utvrđeni nasljednici Marica i Roko što proizlazi iz obrazloženja navedenog rješenja da u ostavinskoj masi nije obuhvaćen stan ostavitelja kao ni njegovo vanknjižno vlasništvo jer nasljednici ni u jednom momentu nisu ponudili dokaze o postojanju istoga odnosno o veličini suvlasničkog omjera na čest zem xxxx. Pregledom preslike rješenja o nasljeđivanju xxxx donesenog iza smrti pok. Roka razvidno je da je isti evidentiran kao vanknjižni suvlasnik za ½ dijela nekretnine na čest xxxx u naravi dvojna kuća, te su nasljednicima u jednakim dijelovima proglašeni supruga Cvita i Karmelija. Pregledom zapisnika xxxx proizlazi kako je Karmelija pristupila i izjavila kako je polovica objekta xxxx koja se nalazi zapadnije zajedno s okućnicom objekt njezinog oca i objekt u kojem žive sunasljednice a istočni objekt vlasništvo Zeine. Nadalje je izjavila kako njezin otac nije uspio sa sunasljednicima dogovoriti koji dio od te nekretnine bi ulazio u ostavinsku masu na ime dijela ostavine te će se objekt na čest. zem. xxxx morati riješiti putem parnice izvan ovog postupka. Pregledom preslike zapisa Z xxxxx vidljivo je kako je temeljem prijavnog lista br xxxxx provedeno cijepanje čest. Zem. xxxxx Pregledom ugovora o diobi Z između Zeine i nasljednika Roka novonastala čestica je u cijelosti pripala Karmeliji i Cviti. Ažurirano Pregledom spisa P xxxx utvrđeno je kako s tužbom ustali Zeina Cvita i Karmelija protiv tuženika poduzeća xxxx radi utvrđenja, te je presudom zbog ogluhe P(moj komentar: sadasnji predstavnici tog istog poduzeća-pravnici se čudom čude na ovu ogluhu iz 2004, a budući je današnja vlasnica Karmelija napravila uknjižbu 2004, iste godine je Marica umrla a Ivica 1994, stoga se nisu ni oni mogli za života uknjižiti.) xxxx tužitelj utvrđen vlasnikom za ½ dijela prava vlasništva a tužiteljice za po ¼ dijela prava vlasnistva na čest xxxx. Pregledom Sekretarijata za upravno pravne poslove općine br xxxxxx dana 15.07.1976. razvidno je kako se odobrava Roku i Zeini izgradnja dvojne stambene zgrade na čest zem xxxx a kojim se rješenje mijenja izdano 1964 na ime poduzeća xxxxx, dok iz istog proizlazi da je odlukom organa upravljanja poduzeće ustupilo čest. Zem. xxxx ko xxxx svojim radnicima Roku i Zeini radi izgradnje, te nadalje iz obrazloženja proizlazi kako su imenovani izgradili dvojnu stambenu zgradu svojim sredstvima te platili naknadu za zemljište. Pregledom potvrde Vodovoda dana 9.7.2012. proizlazi da je u evidenciji vlasnik priključka br xxxx evidentirana Marica iz mjesta xxxxx. Iz obavijesti Elektrodalmacije Split, pogon xxxx proizlazi da na ime Marica postoje dva potrošačka mjesta i to pod Ivica jedno mjesto šifra xxxxxx i Marica drugo mjesto šifra xxxx oboje napravljeni na zahtjev 1972 i 1977 godine. Pregledom podataka o prebivalištu izdanoj od PP 2012 godine proizlazi kako je Marica imala evidentirano prebivalište na adresi od 06.06.1987. do smrti 2004 godine. Pregledom ugovora o zajmu zaključenog između ugostiteljskog poduzeća xxxxx kao zajmodavca i Marice Xxxxx kao zajmoprimca 1969 godine vidljivo je kako zajmodavac odobrava zajmoprimcu zajam u iznosu 10 000 dinara u svrhu završetka gradnje obiteljske stambene zgrade u xxxx. Pregledom rješenja odjela za privredu i komunalne poslove i financije skupštine općine xxxxxxx iz točke 1. Razvidno je da se odobrava Marici iz xxxx kao investitoru podrumska dogradnja uz zapadnu stranu sagrađene stambene zgrade na čest xxxxxx ko xxxxx predio kriza. Na ročištu dana 1.4.2014. izveden je dokaz pregledom zk te je utvrđeno da se u zul xxxx ko xxxx na čest zem xxxx nalazi kuća 113m2, 3 zgrade 72m2 i dvorište 352m2. Provedbom pravomoćne presude ovog suda P xxxxx pod Z xxxx kao vlasnici se upisuju Zeina za 2/4 te Cvita i Karmelija svaka za po ¼ do provedbe ugovora o diobi kojim se nekretnina otpisuje u novi uložak, što je i današnje stanje. U svom iskazu svjedok Dinko je naveo da jedino s čim je on upoznat da je pok. Marica živjela u stanu u prizemlju, te da je on svojevremeno radeći kao poštar tamo odnosio poštu, drugih saznanja nema. U svom iskazu tužitelj ad 1 naveo je kako u pogledu predmeta spora nema direktnih saznanja te bi u svezi s tim puno više mogao znati njegov rođak. U svom iskazu tužitelj ad 3 naveo je kako je svojevremeno poduzeće xxxx dodjeljivalo svojim radnicima zemljište za izgradnju kuća, te je prije nekih 40 godina dodijeljeno zemljište za izgradnju kuće sa 4 stana i to prvotno Roku Ivici i Marici i Zeini budući je bila predviđena izgradnja dvojne kuće. Po prvoj varijanti to zemljište za izgradnju su dobili radnici xxxx i xxxx koji su kasnije odustali od gradnje, te je zemljiste dodjeljeno Roku i Marici. Naveo je kako se u međuvremenu u poduzeću zaposlio i Ivica kao portir te je u konačnoj kombinaciji za izgradnju Roku pripao 2 kat, dva stana garsonijere u prizemlju su trebale pripasti Marici i Biserki sestrama, a početak izgradnje su financirali Ivica i Roko. U jednoj fazi izgradnje kuće im je ponestalo novca te su se u dovršetak uključile sestre Biserka i Marica financirajući nastavak izgradnje svaka za po 700 000 dinara. Ažurirano Pri samom završetku gradnje u grubim radovima Roko je uskratio sestri Biserki garsonijeru u prizemlju nudeći da će joj vratiti uloženih 700 000 dinara što je i učinio, dok je Ivica poštivao dogovor te je Marica ostala u garsonijeri u prizemlju koju je nastavila koristiti. Kako je garsonijera bila površinom mala, manja od 30m2 da se htjela proširiti te je tadašnji direktor poduzeća dao dozvolu te je pok. Marica u dvorištu napravila nadogradnju čije je troškove snosila sama. Po završetku kuće u istu je prvo uselio Roko, dok je Ivica neko vrijeme stanovao kod njega dok nije osposobio svoj dio za stanovanje, te je po dovršetku istog uselio u isti. Što se tiče vrta se sa zapadne strane gdje se inače nalazi glavni ulaz u kuću gdje se nalaze 3 terase, dvije gdje se sadi povrće a treća gdje je ulaz s time da je dogovor između Roka i Ivice da prva terasa pripadne Roku a druga Ivici. Pok. Roko je sa lijeve strane tog ulaza napravio manju prostoriju koju je natkrio pločom što je kasnije učinio i Ivica ali ju nije dovršio. Po izgradnji kuće svatko od njih je 30 godina koristio svoj dio i točno se znalo što je čije, što tko koristi i tko je što financirao i medu njima nije bilo nikakvih sporova. O svemu ovome imam neposredna saznanja budući je moj otac sve to dogovarao i sa Rokom i sa Ivicom budući su obitelji bile veoma povezane, dok sam ja kao malen bio prisutan razgovorima. Tužena je u svom iskazu navela da je 1965. poduzeće xxx dodijelilo teren za izgradnju kuće njenom ocu Roku i Zeini dok je pok. Marica u tom istom poduzeću počela raditi 1965 tako da nije mogla ući u kombinaciju predviđenu za dodjelu terena. Naglasila je kako isključivo njezin otac i to isključivo svojim sredstvima je izgradio kuću u cijelosti, a Ivica da je živio u toj kući u dogovoru s njenim ocem, pomagao prilikom gradnje kuće obavljajući razne poslove ali nije financijski doprinosio izgradnji iste. U prizemlju kuće su bile 2 konobe koje su u dogovoru između njenog oca i Ivice trebale pripasti svakome od njih po jedna te ti prostori nisu imali nikakve veze sa sestrama Maricom i Biserkom. Kako je pok. Marica živjela sama, nije imala obitelj i nije mogla riješiti stambeno pitanje, tadašnji direktor poduzeća je dolazio do njenog oca Roka moleći ga da se njezin stambeni prostor riješi na način da on dozvoli korištenje tog jednog prostora u prizemlju te je u tom trenutku njezin otac bio protiv toga. S obzirom da je pok. Marica živjela u hotelu kao radnik, i bila je bolesna, a ipak njegova sestra njezin je otac popustio i dozvolio da koristi prostor u prizemlju. U trenutku kada je pok. Marica došla živjeti ta je prostorija imala struju i vodu a ona je nadogradila nekih 10m2 i osposobila prostor za stanovanje i tu boravila. Dodala je kako je njen otac bez obzira sto je prvotno dobio taj teren u svrhu izgradnje kuće isti kasnije i platio i to po punoj tržišnoj cijeni bivšim vlasnicima jer je bila riječ o nacionaliziranom zemljištu., a u tom smislu ni Ivica ni Marica niti itko drugi nije sudjelovao u plaćanju cijene vlasnicima. Što se tiče pozajmice od Biserke dodala je kako joj je poznato da je njen otac doista bio u jednom trenutku prisiljen posuditi novac i to ne za sebe nego Ivicu te se obratio Biserki, ali da ni u kom slučaju nije bilo riječi o tome da zauzvrat na ime posuđenog novca Biserka treba dobiti drugi prostor u konobi već da joj se posuđeni novac vrati. Istakla je kako je bila u prilici pročitati razglednicu koju joj je Biserka poslala njenom ocu te je pisala da će ona posuditi novac a njen pok. otac da će vratiti kada to bude mogao što je on u konačnosti i učinio. Istakla je kako je njen otac svojevremeno htio pokloniti te stanove koje su koristili Biserka, Marica i Ivica, ali su isti to odbili jer bi na to trebali platiti porez, a razlog zašto im je to htio pokloniti je upravo da bi se riješile razmirice unutar obitelji tj. radi mira u kući. (haloooo?????) Istakla je kako joj je poznato da kada se Ivica zaposlio u poduzeću xxxx da mu je njen otac predlagao da zatraži od poduzeća teren za gradnju kuće time da će mu on pomoći u gradnji, ali je Ivica to odbio. Na upit zamjenika pun tužitelja zašto bi Marica digla kredit ako nije financirala izgradnju kuće tužena je navela da je njen otac morao dati suglasnost da bi ona pristupila proširenju i nadogradnji tih 10m2 a na upit tko je plaćao sve režijske troškove za stan koji je koristila Marica kao i stan koji je koristio Ivica tužena je navela da je njena obitelj 20 godina plaćala sve režijske troškove za cijelu kuću, a potom da je neko vrijeme svatko plaćao svoje troškove, da bi ona opet plaćala sve osim struje. Na upit pun. tužene da li je u trenutku tj u postupku radi sređivanja zk stanja utuživala hotelsko poduzeće Marica bila živa tj da li je ista znala za navedeni postupak, tužena je navela da joj je ona osobno rekla za taj postupak te nije imala nikakvih primjedbi.
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija