Jump to content

Kennex

Korisnik
  • Broj objava

    10
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  1. Da, sve navedeno je bilo priloženo i cijeli nam se slučaj činio prilično čistim.
  2. Ovo bi bilo nemoguće napraviti bez sprege predstavnice i upravitelja: "Predmet: XY, Zagreb, zahtjev za naknadu štete Dana tog i tog uslijed pada snijega i leda s krova stambene zgrade u Zagrebu, Ul..... došlo je do oštećenja mog osobnog automobila marke xxxx, broj reg xxx. Prema prilpženom računu ovlaštenog servisa šteta iznosi xxxxxx. Sukladno izjavi o suglasnosti suvlasnika predmetne stambene zgrade molim da mi se iz zajedničke pričuve stambene zgrade u Zagrebu, Ul.... isplati gore navedena šteta. Štetu molim isplatiti na moj tekući račun koji imam otvoren kod...., br. računa... Prilozi: - potvrda MUP PU Zagrebačka - izjava o suglasnosti suvlasnika zgrade - račun ovlaštenog servisa (sa žigom upravitelja u kojem piše: Predstavnik suvlasnika naručio radove i kontrolirao njihovo izvođenje, teretiti u iznosu xxxxx, žigovima i potpisima referentice za našu zgradu i njezinog šefa, ali i žigom osiguravajuće kuće koja također odobrava isplatu!)" Do sve te dokumentacije, kao i do potpisane Izjave predstavnice suvlasnika kojom ista naručuje nespecificirane radove u potrebnoj vrijednosti došli smo najobičnijim suvlasničkim uvidom u troškove zgrade, kao da su upravitelj i predstavnica u svojoj višegodišnjoj sprezi postali bahati i neoprezni.
  3. Hvala, takvog sam se odgovora i pribojavao... Čudno mi je da je kao osnovni argument za odbacivanje prijave navedena činjenica da je osumnjičena je policiji dostavila uplatnicu kao dokaz da je vratila novac s kamatom, ali s datumom plaćanja tek nakon prijave, dvije godine nakon samog događaja. A dokumentirane i od strane osumnjičenice potpisane fiktivne radove za izvlačenje novca iz pričuve u točnom iznosu troška servisa da i ne spominjem. Izgleda da je happy end po oštećene kod ovakvih zloupotreba povjerenja i moći moguć samo u američkim filmovima... Hvala još jednom
  4. U prijavi je navedena i kao jedan od dokaza priložena izjava predstavnika suvlasnika podnesena upravitelju dana 12.03.2012.g. kojom obavještava upravitelja zgrade da je dana 12.03.2012. „osobno, za potrebe zgrade naručila nenavedene radove u vrijednosti 4.770,93 kn (koliko iznosi račun auto servisa od 05.03.2012. bez PDV-a), koji iznos je dana 12.03.2012.g. odobren u ukupnom iznosu od 5.963,67 kn (vidljivo iz pečata na računu), dakle u iznosu od 4.770,93 kn uvećanom za 1.192,74 kn obračunatog PDV-a.
  5. Prije tri godine, uslijed pada leda i snijega s krova naše višestambene zgrade, oštećeno je vozilo jednog od suvlasnika, uz to (sada već bivše) predstavnice suvlasnika. Predstavnica (inače sutkinja) je obišla sve suvlasnike s prijedlogom da potpišu suglasnost za isplatu odštete za nastalu štetu na vozilu iz sredstava pričuve naše zgrade "kako za naplatu štete ne bi morala dizati tužbu koja bi samo produžila proces i poskupila troškove". Suvlasnici su, u dobroj vjeri, potpisali suglasnost da se isto iz sredstava pričuve isplati, pri čemu su bili dovedeni u zabludu jer nisu bili upoznati sa činjenicom da predstavnica ima kasko osiguranje iz kojeg se još jednom naplatila za nastalu štetu. Suvlanici su, također, vjerujući gospođi obzirom na njenu višegodišnju funkciju predstavnice kao i pravničku struku vezanu upravo uz problematiku građenja, stanovanja i pričuve, bili zavedeni da potpišu pravno neutemeljenu odluku obzirom da se (to sada dobro znamo) sredstva pričuve mogu koristiti isključivo za potrebe stambene zgrade - nisu bili upoznati sa činjenicom da je predstavnica u dogovoru s upraviteljem naručila fiktivne radove na zgradi u vrijednosti troškova auto servisa (bez pdv-a). Dakle, predstavnica kao suvlasnik (uz upravitelja) odgovoran za postupanje u slučaju postojanja opasnosti od padanja leda ili snijega s krova naplatila je štetu na svom vozilu dva puta - od kasko osiguranja i od ostalih suvlasnika. Prije više od godine dana Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu podnesena je kaznena prijava radi k.d. iz čl. 236 st.1. KZ (uz podastiranje svih relevantnih dokaza istražnim tijelima). Nakon višestrukih pritužbi Županijskom državnom odvjetništvu zbog nepoduzimanja radnji i odugovlačenja slučaja, zamjenica Općinske državne odvjetnice rješenjem je prijavu prije nekoliko dana odbila uz obrazloženje da iz iste ne proizlazi dostatan stupnj osnova sumnje da bi osumnjičena počinila prijavljeno kazneno djelo. Naime, osumnjičena je policijskim službenicima I Policijske postaje Zagreb dostavila uplatnicu iz kojeg je vidljivo da je osiguravajućoj kući izvršen povrat isplaćenog iznosa, i to na ime glavnice iznos od 5.466,94 kn te na ime kamate iznos od 1.287,30 kn. Uvidom u spis i uplatnicu ustanovili smo da je povrat izvršen nakon prijave (vidljivo je i iz iznosa kamate). U pričuvu nije vraćeno ništa niti se u obrazloženju išta tome spominje. I to bi trebalo biti to, bez privatne tužbe ništa? Bi li odluka bila drukčija da se radi o običnom čovjeku, a ne o sutkinji?
  6. Postoji li mogućnost hitne (i privremene) blokade računa zajedničke pričuve kada postoji opravdana sumnja u protuzakonit (ili po suvlasnike štetan) odljev gotovo svih (i to značajnih) sredstava? Ili je jedino moguće dopustiti da se račun isprazni i pripremiti se na godine sudovanja za povrat novca u pričuvu? Hvala
  7. Postoji li mogućnost hitne (i privremene) blokade računa zajedničke pričuve kad postoji opravdana sumnja u protuzakonit (ili po suvlasnike štetan) odljev gotovo svih (i to značajnih) sredstava? Ili je jedino moguće dopustiti da se račun isprazni i pripremiti se na godine sudovanja za povrat novca u pričuvu? Hvala
  8. Da, ja sam podnositelj. Prijava je podnesena Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84/VII
  9. Prije godinu dana je podnesena kaznena prijava protiv osobe rangirane dosta visoko unutar pravosudnog sustava (koja je s istim upoznata). Međutim, još uvijek ne možemo saznati u kojem je stadiju predmet i je li uopće ikome dodijeljen. Na web stranici e-predmet (pravosuđe.hr) dobivamo odgovor: "Upisani predmet s odabranog suda nije dostupan u eSpis sustavu." Zanimaju me dvije stvari: Je li u današnje informatičko doba moguće manipulirati zaprimljenim kaznenim prijavama na način da predmeti u jednom od koraka budu "zagubljeni" sve do zastare i može li se to dokazati? Postoji li neka forma službenog zahtjeva za informacijom o tijeku kaznenog predmeta na koju su pravosudna tijela dužna nedvosmisleno odgovoriti u suvislom roku? Zahvaljujem
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija