zag0

Ja sam tek nedavno dobio rješenje s porezne i, naravno, moja prijava porezne olakšice (jer mi je prva nekretnina) bila je odbijena jer nije kupoprodajni ugovor nego sudsko rješenje. Uložio sam žalbu da kupim vrijeme pa sad čekam. Navodno se, nakon što me odbiju s žalbom, mogu žaliti upravnom sudu pa ću i to probati.

Kasnio sam s predajom papira podosta Nisam se razumio dobro sa sucem, on mi je rekao kad smo se zadnje čuli da je on sve predao za mene i da ja ne trebam više ništa radit. Sasvim slučajno, par mjeseci kasnije, išao sam na poreznu nešto obavljati i pitao tamo mogu li provjeriti da je to u procesu. Tek sam tad saznao da nije ništa predano. Tako da sam papire predao tek krajem 2014. Rekli su mi da neće biti problema oko toga. Nedavno sam se vratio iz inozemstva i dočekala me ceduljica da imam preporučeno pismo (s povratnicom) koje sam propustio podići. Može biti da se radi o rješenju s porezne.

Kupljen je u lipnju 2014. Rješenje s porezne mi još nije stiglo.

Stan koji sam ja kupio je u zgradi iz 1959. (centar Zagreba). Radilo se o postupku ovrhe. Ovo što ti pričaš je pretpostavljam slučaj sa Stanoingom?

Zanima me kako je ova priča završila, odnosno je li žalba bila prihvaćena ili ne. Ja sam u identičnoj poziciji kao i autorica teme.

Itko?

Pozdrav, živim u zgradi u centru Zagreba izgrađenoj 1960. godine. Zgrada je u to vrijeme sagrađena na dvije čestice (zemljoknjižne), od kojih na jednoj leži dio zgrade i dio dvorišta, a na drugoj drugi dio zgrade i drugi dio dvorišta. Kada sam kupovao stan nisam obraćao pažnju na to da se u gruntovnom izvatku nigdje ne spominje dvorište i da je čestica na kojoj je zgrada veličine 409 m2 što točno odgovara kvadraturi zgrade. Kao novoizabrani predstavnik suvlasnika spomenuto mi je da postoje trzavice sa susjedima oko prava vlasništva nad tim dvorištom i da bi trebao to malo prokopati. Ono što sam do sad saznao je sljedeće: U katastru na današnji dan postoje dvije čestice - jedna odgovara zgradi (od 409 m2), a druga onome što je nekad bilo dvorište (od 634 m2). U zemljišnim knjigama postoje pak neke sasvim druge čestice, od kojih jedna odgovara zgradi (od 409 m2) i ona pripada nama, a čestica na kojoj je u katastru dvorište je razlomljena na 2 čestice i pripisana susjedima s kojima se "leđima" dodirujemo (dio jednim, dio drugim susjedima). U katastru mi je rečeno da kada je rađen otkup stanova nije otkupljivano i dvorište i da je ono sada "općenarodna imovina" (iako ne razumijem zašto je onda pripisano susjedima). U državnom arhivu digao sam sve moguće papire (građevinsku, lokacijsku, uporabnu, glavni projekt, nacrte zgrade i čestica itd.) i tamo je sve jasno označeno kako sam napisao na početku (dvije čestice - na svakoj je dio zgrade i dio dvorišta). U GSKG - pravnoj službi rekli su mi da je preko 90% zgrada ovako nesređeno u Zagrebu i da jedino što mi mogu preporučiti je da idem u Gradsko poglavarstvo - Gradski ured za prostorno uređenje i da tamo predam "Zahtjev za formiranje čestice za redovitu uporabu zgrade" gdje ću na kopiji katastarskog plana označiti te dvije čestice te tražiti da se čestica na kojoj je zgrada proširi. Unaprijed su rekli da će mi to vjerojatno biti odbijeno, ali ću dobiti crno na bijelo razlog zašto. Pošto nisam pravnik i ne razumijem se previše u rješavanje ovakvih pravno-imovinskih odnosa, zanima me što da napravim? Da li ovo što mi je predloženo u GSKG ima smisla? Da li da iz pričuve angažiram pravnika specijaliziranog za ZK i s njim nastavim ovo rješavat? Ima li uopće načina da se ovo riješi? Smiješno je to što oba ulaza zgrade imaju vrata za izlaz na dvorište koje, čini se, na papiru nije naše. Inače, usmenim dogovorom već više od 50 godina dio tog spornog dvorišta koristi gradski dječji vrtić koji se nalazi u suterenu jednog od ulaza u našoj zgradi. Oni su to dvorište ogradili te se o njemu brinu i uređuju ga. Hvala na bilo kakvom savjetu