Jump to content

đejđejlo

Korisnik
  • Broj objava

    10
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

Sve što je đejđejlo objavio

  1. Hvala na odgovoru. Ali zanima me da li je razvrgnuće dovoljno i jednino što je potrebno napraviti ili je potrebno raditi i parcelizaciju čestice.
  2. Poštovani, zamolila bih pomoć oko slijedećeg: Dakle, jedna čestica - oznaka zemljišta je "dvorište, stambena zgrada i poslovna zgrada", dvoje suvlasnika, svakom pripada 1/2 navedenog zemljišta. Međutim, radi se o tome, da su oboje nasljednici nakon smrti prethodne vlasnice koja je oporučno svakom od tih dvoje suvlasnika ostavila po jednu kuću (od te dvije navedene u zemljišnoj knjizi). Dakle, jednom je ostavila stambenu zgradu, a drugom poslovnu zgradu, dvorište bi trebalo biti zajedničko. Po završenom ostavinskom postupku izvršena je uknjižba iz koje, kako sam pojasnila, proizlazi trenutno stanje, koje je, drugačije od volje ostaviteljice, koju je izrazila u oporuci. Zanima me dakle, kako iz postojeće situacije gdje su oba suvlasnika vlasnici obje kuće (odnosno svaki 1/2 obje kuće i 1/2 dvorišta) postići situaciju da je svatko vlasnik u cijelosti samo jedne kuće (koja mu je ostavljena oporukom). Može li se to riješiti sporazumomo razvrgnućem suvlasništva ili je potrebno prethodno raditi parcelacijski elaborat pa tek nakon toga razvrgnuće? Također, da li je po Vašem mišljenju došlo do nekog propusta javnog bilježnika koji je proveo ostavinski postupak, u smislu da se prije uknjižbe trebalo naglasiti u rješenju o nasljeđivanju da ne dijele nasljednici sve po pola, nego svakome pripada po jedna kuća? Ili to nije moguće, budući su kuće na istoj k.č.? Bila bih zahvalna na bilo kakvoj pomoći. Srdačan pozdrav!
  3. Ostaviteljica (moja tetka) je umrla u srpnju 2018. godine. Ostavinska rasprava je provedena u rujnu iste godine i doneseno rješenje o nasljeđivanju, kojim se utvrđuje da njenu ostavinsku imovinu čini sporna k.č., upisana u z.k.ul. s još nekoliko drugih k.č. i još nekoliko drugih suvlasnika. U nastavku ću objasniti što je sporno kod te nekretnine. U međuvremenu, dakle, nakon smrti, a prije završetka ostavinske rasprave, također u rujnu 2018. godine, jedna od tih prethodno navedenih suvlasnika sporne k.č. pokreće pojedinačni ispravni postupak temeljem kojeg se čestica otpisuje iz z.k.uloška i upisuje u novi, iz razloga što je, kako to piše u rješenju, "učinila vjerojatnim" svoje isključivo pravo vlasništva. Dakle, ono što mene zanima je dostava rješenja donesenog u ovom postupku. Naime, u istom se navodi da se rješenje treba dostaviti i mojoj tetki, koja je, kako sam pokušala objasniti, već bila pokojna u vrijeme kada je taj ispravni postupak pokrenut, a što je predlagateljica znala, budući je bila na njenom sprovodu. Da li je ona trebala ovo napomenuti i da li bi to imalo utjecaj na daljnji postupak, u smislu da bi sud tražio informaciju o tome tko su nasljednici? Nasljednik iza pokojne tetke je moj otac (njen brat), a kako živimo u dosta udaljenom mjestu od njenog nekadašnjeg prebivališta, nismo pravovremeno podigli poštu, već nakon što su vjerojatno istekli svi rokovi je moj otac našao rješenje u poštanskom sandučiću. Da li je poštar možda trebao vratiti pismeno, s obzirom da je malo mjesto pa je i on vjerojatno bio upućen da je tetka umrla? Da ne zamaram s obiteljskim odnosima, ne možemo se oteti dojmu da se ovakav previd dogodio namjerno, kako bi se zaobišlo mog oca kao jednog od nasljednika te k.č., iako vjerojatno ne bi imao ništa protiv navedeno otpisa, ali ga smeta način na koji je sve napravljeno. Pa me zanima da li se greška u dostavi smatra razlogom za podnošenje prijave/prigovora? I da li uopće postoji ta mogućnost, budući je već navedeni otpis proveden u zemljišnim knjigama? Primjenjuje li se u ovom slučaju čl. 120. ZZk? Zahvaljujem se svima koji odvoje vrijeme za odgovor na ovo pitanje.
  4. Hvala na odgovoru, upoznata sam s time, ali problem je, prije svega što imamo upravitelja kojem se očito ne žuri s tim postupkom, budući je rok za pokretanje postupka do kraja ove godine (31.12.2015.), a postupak može pokrenuti i bilo tko od suvlasnika pa se, eto, interesiram. Nažalost, imamo i skromnu pričuvu pa pokušavam vidjeti da li prethodne radnje prikupljanja dokumentacije i sl., koje će za Upravitelja obaviti neki odvjetnički ured i naplatiti upravo iz pričuve, mogu obaviti ja, kao povjerenik zgrade. Vezano za taj rok 31.12. 2015. imam pitanje, budući nisu propisane nikakve sankcije, zbog nepokretanja postupka povezivanja, znači li to da će se isti moći pokretati i nakon tog roka? Čini mi se da je taj rok isključivo instruktivan i da će se povezivanje moći provoditi i nakon isteka tog roka, ali možda ne dijelite takvo mišljenje? U svakom slučaju, i dalje stoji moje pitanje, što s tim umrlim osobama, pa ukoliko netko ima takva iskustva, bila bih zahvalna na uključenju u raspravu.
  5. Zemljišnoknjižni referent odbio mi je dati uvid u kupoprodajne ugovore za stanove u našoj stambenoj zgradi (ja sam povjerenik zgrade), uz objašnjenje da će to puno koštati pa je najbolje da ih sama pitam. Da je takva situacija, ne bi dolazila na zemljišni sud, ali čak i nevezano za to, koliko sam ja upoznata, zbirka isprava je javna, te imam pravo izvršiti uvid ukoliko to želim. Napominjem da nisam tražila nikakve izvadke ni preslike, nego samo razgledanje zemljišne knjige, odnosno tih ugovora. Pretpostavljam da mu se nije dalo zbog gužve ili čega već, pa me zanima da li se u praksi podnosi nekakav pisani zahtjev ili su zemljišnoknjižni službenici dužni postupati ukoliko to osobno tražim na licu mjesta? Unaprijed zahvaljujem.
  6. Trebamo pokrenuti postupak povezivanja zemljišne knjige i knjige položenih ugovora za našu zgradu. Za dva stana u kpu, kao vlasnici su navedene osobe koje su umrle. Nasljednici jednog pokojnika (vlasnika) nisu završili ostavinsku raspravu jer se osporavao sadržaj oporuke iza pokojnika, a za druge nasljednike ne znamo iz kojeg razloga nije okončana ostavinska rasprava i proveden upis novih vlasnika, vjerojatno su slični razlozi. Moje je pitanje, dakle, kako se vrši postupak povezivanja u takvim situacijama? Nije mi logično, naime, da u našem prijedlogu za povezivanje kao vlasnike tih stanova navodimo umrle osobe pa molim pojašnjenje. Da li se doista navode umrle osobe pa se naknadno izvrši ispravak ili se ti stanovi isključuju iz postupka povezivanja pa kada se izvrši prijenos vlasništva na nasljednike okončanjem ostavinskih rasprava, onda se za njih izvrši povezivanje? Hvala unaprijed.
  7. Hvala Vam na brzom odgovoru. Da, svjesna sam da je komplicirana situacija i baš sam se ponadala da ćemo izbjeći upravo etažiranje jer to, ukoliko sam dobro shvatila, podrazumijeva etažiranje i jedne i druge zgrade. A to prije svega podrazumijeva 100 % suglasnost suvlasnika obaju zgrada, što će sigurno naići na otpor prvenstveno zbog troška etažiranja, a zatim i zbog nekih zategnutih odnosa, što između nekih stanara jedne i druge zgrade, što između međusobnih odnosa unutra svake zgrade pojedinačno. Kao što rekoh, komplicirano je. Ponadala sam se da se to može riješiti u postupku povezivanja na neki način. U svakom slučaju, svakako ću se obratiti nekom arhitektonskom uredu pa možda dođemo do nekog rješenja, a Vama Spitfire, hvala na pomoći. Lijepi pozdrav!
  8. Poštovani, imamo specifičnu situaciju pa molim za pomoć. Dakle, dvije susjedne k.č., na svakoj višestambena zgrada, koje se nalaze jedna nasuprot druge, radi lakšeg snalaženja nazovimo ih zgrada A i B. Zgrada A je u povišenom položaju u odnosu na B, dakle, pristup do A je direktno s ceste, dok se u B mora spustiti stepenicama. Obje zgrade su na k.č. koje su u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, dok su stanovi u njima privatno vlasništvo te je potrebno provesti postupak povezivanja zemljišne knjige i knjige položenih ugovora. Zgrada A ima 8 stanova, svaki sa uknjiženim drvarnicama, a zgrada B ima 20 stanova, od kojih samo 8 ima uknjižene drvarnice, ostalih 12 koristi tavanske prostorije. Stanari zgrade A imaju sagrađene drvarnice (8) neposredno kraj ulaza u zgradu, dok je kod stanara zgrade B situacija slijedeća: Drvarnice zgrade B (njih 8) nalaze se također neposredno kraj ulaza u zgradu B, ali se nalaze ispod površine k.č. zgrade A, dakle ne nalaze se na k.č. od zgrade B nego na k.č. od zgrade A. Slikovito rečeno, "krov" tih drvarnica predstavlja betonska ploča koja je zapravo okućnica zgrade A. Dakle, gornji dio k.č. na kojoj se nalazi zgrada A je pristup i okućnica te zgrade, a istovremeno ispod površine te k.č. se nalaze drvarnice od zgrade B. Te drvarnice u naravi pripadaju zgradi B, a i pravno, budući su ucrtane u građevinsku dozvolu zgrade B te ih oduvijek koriste stanari zgrade B i uknjižene su, što ću pojasniti u nastavku. Znači, imamo situaciju gdje gornji dio jedne te iste nekretnine pripada jednom vlasniku, a donji drugom. Zgrada A je postupak povezivanja pokrenula, a mi smo se uključili u isti, pozivajući se na naše pravo na drvarnice, koje, jesu uknjižene, iako iz z.k.uloška nije jasno da su to baš te drvarnice, budući nije zasebno iskazana njihova površina, nego ukupno sa stanom. Tako se to očito ranije upisivalo - u opisu nekretnine su se navodile drvarnice, iako njihova površina nije iskazana jer bi u tom slučaju površina bila veća. Isti je problem kod drvarnica zgrade A, budući ni kod njihovih drvarnica nije jasno da li se upis u zemljišnim knjigama odnosi na drvarnice koje su kraj ulaza i koje u naravi koriste njihovi stanari ili na tih 8 drvarnica od zgrade B. Stvar dodatno komplicira činjenica da zgrada A ima 8 stanova i isto toliko drvarnica, a zgrada B isto 8 uknjiženih drvarnica pa se to podudara i nejasno je iz zemljišne knjige kome pripadaju koje drvarnice. Što mi stanari zgrade B sada moramo još učiniti kako ne bi izgubili naše drvarnice? Kako da raščistimo tu situaciju s drvarnicama? Sve ideje i prijedlozi su dobrodošli. Ispričavam se na podužem pitanju, ali nisam znala kako drugačije pojasniti problem. Unaprijed se zahvaljujem na Vašem odvojenom vremenu i odgovoru.
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija