Jump to content

Floki

Korisnik
  • Broj objava

    2100
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

Sve što je Floki objavio

  1. Neće te vratiti na posao zbog tog jednog dana. Ako ti je otkazni rok skraćen, imat ćeš pravo na naknadu plaće za taj jedan dan. Sam otkaz nije nezakonit jer ti je otkazni rok krivo obračunat. Povreda prava na otkazni rok povlači samo odgovornost za naknadu plaće za te dane otkaznog roka koji su ti trebali biti priznati i ne utječe na valjanost samog otkaza. Za opravdanost otkaza bit će mjerodavni razlozi zbog kojih si dobio otkaz.
  2. Ako je ostavitelj baš tako naveo (sva ostala imovina ide tim i tim nasljednicima, ne označujući koja je to "sva ostala imovina"), onda se ona raspoređuje prema oporuci, na jednak način na koji je i "sva ostala imovina" raspoređena u prijašnjem postupku. U ostavinskom postupku rađeni su ustupi pa bi u postupku raspoređivanja naknadno pronađene imovine trebali biti pozvani ponovno svi nasljednici "sve ostale imovine" koji onda mogu prihvatiti nasljedstvo ili se drugačije dogovoriti oko njegove raspodjele, tj. ustupiti nekom od sunasljednika.
  3. Ponavljam još jednom: Treba razumjeti što je upitopostavljač htio pitati, nije dovoljno samo znati čitati, već i protumačiti pročitano. Sapienti sat.
  4. Treba malo imati i prakse o onome o čemu se piše, ne samo naklapati u teoriji. Treba znati što je svrha (cilj) koji nasljednici žele postići. U konkretnom primjeru praktičnije je da taj dio koji se tiče nekretnine koja je u suvlasništvu sa stricem naslijedi samo jedan od nasljednika, koji će onda sklapati ugovor sa stricem. Tada će ovjeru potpisa kod bilježnika (ili solemnizaciju) vršiti samo jedan nasljednik, a ako se oba prihvate nasljedstva, onda će oba morati ići kod bilježnika. Ako im to nije problem, neka oba nasljednika prihvate nasljedstvo. No, mogu si i pojednostaviti na opisani način. Puno puta su mi na ostavinskoj raspravi bili nasljednici (njih 7, 8, ili više - jednom čak 13) koji veze s nekretninom koja je bila predmet nasljeđivanja nisu imali (jer je ista prodana još za života ostavitelja). Postupak je u biti pokrenuo kupac koji se nije upisao u zemljišne knjige zbog pogrešnog opisa nekretnine. Kako nitko od njih nije htio prihvatiti nasljedstvo na toj nekretnini, uvijek sam im sugerirao da jedan od njih prihvati nasljedstvo i da onda taj sa kupcem zaključi aneks a ne da svih 13 idu kod bilježnika, svaki za svoju 1/13 dijela, što je gnjavaža svima. Treba dakle uvijek tražiti svrhu nekog posla. Pozdrav!
  5. Postavljač pitanja je napisao : može li se to sve riješiti na ostavinskoj raspravi (pritom nije sporno da stric nije nasljednik, već je upitopostavljača zanimalo može li se to riješiti sa stricem na ostavini iako on nije nasljednik)? Ja sam napisao da ne može, jer stric nije nasljednik pa ni ne može sudjelovati na ostavinskoj raspravi na koju se pozivaju samo ostaviteljevi nasljednici. Dakle, treba znati i protumačiti pitanje i shvatiti što je upitopostavljač htio pitati, nije dovoljno znati samo čitati.
  6. Ovo nema veze sa postavljenim upitom. I nije baš posve točno. Ovo vrijedi za odricanje od cijelog nasljedstva, ali ne i za ustup (odricanje u nečiju korist) koji može biti djelomičan. Odgovor na upit iz prvog posta je da stric ne može sudjelovati na ostavinskoj raspravi iza vašeg oca jer nije nasljednik. Prihvatiti nasljedstvo možete obje ili jedna od vas može drugoj ustupiti nasljedstvo, a nakon toga sa stricem, kako je spomenuo matrix, nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju rješavate suvlasničke odnose drugim pravnim poslovima (ugovor o kupoprodaji, darovanju, razvrgnuću...).
  7. Zato sam i napisao "... ako se spor ZAVRŠI na prvom ili drugom stupnju pravomoćnom odlukom." Nije nemoguće zamisliti da se na prvostupanjsku odluku poslodavac ne žali. Prema tome, ne biste ni došli do drugog stupnja ako nije bilo žalbe na prvostupanjsku presudu, jer je ona postala pravomoćna. Nije nezamislivo ni da se spor završi na drugom stupnju, dakle da poslodavac ne ide na reviziju. Upravo je to bio slučaj u sporu Barišić c/a Akademija likovnih umjetnosti. Barišić je uspio osporiti upozorenje pred otkaz pred prvostupanjskim sudom, drugostupanjski sud je potvrdio odluku suda prvog stupnja i dopustio reviziju na Vrhovni zbog različitog pravnog stajališta. No Akademija je nije konzumirala. Šteta. Prvostupanjska i drugostupanjska odluka su fantastično obrazložene, možda bi tada i Vrhovni sud promijenio svoj stav, da je tuženi poslodavac iskoristio reviziju Očito je procijenio da mu to nije baš mudar potez
  8. Mišljenje Vrhovnog suda ne znači vam ništa u vašem sporu ako se spor završi na prvom ili drugom stupnju pravomoćnom odlukom kojom je meritorno riješeno o tužbenom zahtjevu radi utvrđenja nedopuštenosti upozorenja pred otkaz. Nisu rijetke situacije da Vrhovni sud mijenja svoju praksu (kao primjerice kada je prije otprilike 2 godine zauzeo stav da pojedina trgovačka društva koja zapošljavaju pravnike nemaju pravo na naknadu troškova zastupanja po odvjetniku. Takvo pravno stajalište je promijenio godinu dana kasnije. Doći će vrijeme kada će Vrhovni sud i ovdje zauzeti drugačije stajalište. U novije vrijeme, koliko mi je poznato, VSRH nije imao prilike odlučivati o ovoj vrsti predmeta, jer se takav predmet nije pojavio pred njim. Odluka ŽS u VU nije usamljena, tu su odluke zagrebačkog općinskog i županijskog suda. A sigurno znam da bi pojedini suci općinskih sudova dopustili suđenje u ovoj pravnoj stvari (neovisno o mišljenju Vrhovnog suda) i donijeli meritornu odluku. Pozdrav!
  9. Ostavinski postupak se ne može ponavljati. Stranke koje su sudjelovale u ostavinskom postupku vezane su pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju, a one koje nisu sudjelovale u ostavinskom postupku imaju redovni put parnice radi ostvarivanje svojih prava. Ostavinski sud dužan je proglasiti svaku oporuku. Oporuka je trebala biti osporena u ostavinskom postupku pa bi stranka koja oporuku osporava bila upućena u parnicu radi utvrđenja nevaljanosti oporuke. Ako parnicu ne pokrene, ostavinski postupak se nastavlja i smatra se da oporuka nije osporena. Ako je pak riječ o parničnom postupku kojega tražite ponavljanje, zahtjev vam treba odbiti jer se ponavljanje može tražiti samo ako se stekne mogućnost upotrijebiti nove činjenice na temelju kojih bi bila donesena povoljnija presuda. Te činjenice moraju postojati do trenutka zaključenja glavne rasprave. Prema tome, u vašem se slučaju ne radi o novim činjenicama jer ste vještačenje oporuke za koju ste smatrali da nije valjana mogli predložiti tijekom prvog postupka.
  10. Kod sporazuma o prestanku radnog odnosa nemate pravo na naknadu s burze, ako dobijete otkaz kao tehnološki višak (poslovno uvjetovan otkaz) ili osobno uvjetovani otkaz, imate pravo na naknadu s burze (naknada je uvjetovana određenim trajanjem radnog odnosa prije njegova prestanka). Upozorenje pred otkaz se također može osporavati pred sudom.
  11. sve ti piše na stranici Ministarstva uprave. Oni koji ispunjavaju uvjete pojavljuju se na testiranju. Postoji lista onih koji testiranju mogu pristupiti i ti ljudi budu prozvani ondje gdje se provodi testiranje. Onaj tko ne ispunjava formalne uvjete dobije pisanu obavijest da ne može pristupiti testiranju.
  12. Nakon pravomoćng dovršetka ostavinskog postupka stranke, odnsno oni koji ostvaruju neka prava iz ostavine svoja prava mogu ostvarivati samo u parnici.
  13. Na ostavinskoj raspravi kažite da je ostavitelj napisao oporuku. Kažite kome je oporuka bila povjerena na čuvanje i da je oporuka skrivena odnosno uništenja te predložite sudu ili javnom bilježniku koji vodi postupak da se provede postupak rekonstrukcije oporuke. To neće biti problem ako postoji fotografija oporuke i ako je ostavitelj potpis na oporuci ovjerio kod javnog bilježnika jer ćete dakle imati presliku samog teksta oporuke pa se ona može lako rekonstruirati.
  14. Ne. Samo se pobrini da potpiše tu suglasnost pred tobom, da znaš da je potpis njegov. Ako bi kasnije osporavao, da se može dokazati vještačenjem.
  15. Nema frke, kada VSRH dođe u mogućnost ponovno odlučivati o ovom pitanju i saznam za novu odluku, javim Šteta što tuženik nije konzumirao reviziju protiv odluke ŽS u ZG a koju mu je ovaj sud dopustio, upravo zbog različite prakse. No, možda se nađe jednom povodom izvanredne revizije ponovno to pitanje pred Vrhovnim sudom RH. Pozdrav!
  16. Burn, tvoj odgovor "Ne možete tužiti poslodavca za povredu prava jer nikakva prava još nisu povrijeđena, niste dobili otkaz." predstavlja pravno stajalište VSRH i čovjeku si odgovorila da ne može podići tužbu radi osporavanja upozorenja. Ne znam čemu sada izvlačenje. Pogriješila si i gotovo. Hvala Buldožeru na linku, o ovome se već raspravljalo i dokazao sam da postoji sudska praksa prema kojoj je dopušteno meritorno suditi o osnovanosti upozorenja pred otkaz. Inače, ŽS u ZG je tog stava - da je dopušteno meritorno odlučivati o osnovanosti upozorenja.ŽS ZG i ja ne slažemo se sa stajalištem VSRH. Lijep pozdrav!
  17. Umjesto da kukate, prihvatite se knjiga i zakona i učite. Nikad niste zadovoljni. Ne valja kad je testiranje kasnije, ne valja kad je ranije. Onaj kome je stalo do posla počet će se pripremati već od trenutka objave natječaja a ne od trenutka objave dana kada će se provesti testiranje. Prestanite kukati i literaturu u ruke. Budite sretni što imate priliku brzo se zaposliti.
  18. Nije točno. Ako poslodavac neosnovano upozorava radnika za navodnu povredu obveza iz radnog odnosa koju ovaj nije napravio, onda su radniku povrijeđena prava iz radnog odnosa jer se od njega zahtijeva da svoj odnos prema radu uskladi sa nezakonitim upozorenjem. Slijedom navedenog, radnik ima pravo tužiti poslodavca radi utvrđenja nedopuštenim danog mu upozorenja pred otkaz.
  19. Meni je smiješno da vi govorite da niste imali ikakvu namjeru počiniti kazneno djelo. Vi ste kazneno djelo počinili, dovršili ste ga. Namontirali ste pločice znajući da one ne pripadaju tom automobilu. Dakle, s namjerom ste to učinili, pa nemojte tvrditi suprotno kada ste gore u postu sve radnje lijepo opisali.
  20. Sudski savjetnik koji bude primljen u Školu kao kandidat za zamjenika državnog odvjetnika ne ostaje raditi na sudu, već postaje viši državnoodvjetnički savjetnik. Iskustvo od prve generacije polaznika Škole.
  21. Floki

    oporuka

    Vaša braća i sestre nisu nužni nasljednici iza ostaviteljice. Ne pripada im pravo na nužni dio.
  22. Floki

    oporuka

    Imaju pravo na nužni dio koji iznosi trećinu onoga što bi normalno naslijedili. Dakle ,npr., ako osim pokojne sestre imate još dva brata i dvije sestre, bez oporuke svatko bi naslijedio jednu petinu. Ovako bi vama pripalo 11/15 , a svakom od njih po 1/15. Felix, ne davati krive informacije.
  23. Kolegice, ja ni u jednom svom postu nisam rekao da je u redu to što se postojeće savjetnike nije izdvojilo iz novih reformi. Po meni bi trebao postojati dvojni sustav izbora - po starom, kako je bilo do sada, za sve koji su do uvođenja novog Zakona imali uvjete za suca, i temeljem Škole - za one koji nisu imali uvjete za suca do stupanja na snagu novog Zakona. Nisam ja na strani kontra tvoje, naprotiv. Samo kažem da se suatav nikad neće prilagoditi nama već se mi moramo prilagoditi sustavu.
  24. Kolegice, je li pravedno što sam ja morao polagati pravosudni po novom a počeo sam stjecati uvjete po starom zakonu? Je li pravedno da sam ja morao pisati presude koje su eliminirajuće, dok se prije presude nisu ni gledale? Je li pravedno što se pišu kaznene presude iz nadležnosti županijskog suda, a takvu presudu nije nikad napisao dugogodišnji sudac općinskog suda? Je li pravedno da se za prolaz pravosudnog traži da položiš svih 11 predmeta? Prije ih je bilo 10 i dva se moglo pasti i drugi put ponavljati. Nije. Ništa od tog nije pravedno. Nijedan zakon koji krši stečena prava. Je li pravedno što od 60 polaznika škole, 6 polaznika ima rješenja o rasporedu na 2 godine a 54ero ljudi ima rješenja na neodređeno? Je li pravedno to što onaj tko je položio po novom ima svoje bodove zacementirane i možda se ni ne može kandidirati za Školu, dok onaj tko je polagao po starom konceptu pravosudni, svake godine može pristupiti testiranju za Školu i ima priliku osvojiti iznova velik broj bodova? Je li to pravedno? Puno toga kolegice u životu nije pravedno. O nepravdi sustava mogu pričati na svom primjeru. Ali ne dopuštam da netko obezvrijedi svu muku i trud koji sam uložio i na kraju, zahvaljujući samo tome, upisao Školu, tvrdeći da su Školu, kako to obično i biva, uglavnom upisali ljudi sa debelom vezom. Nažalost, stanje nije savršeno, možemo se prilagoditi tim uvjetima ili jednostavno ignorirati natječaje. Tako to funkcionira u našoj Hrvatskoj - po principu uzmi ili ostavi.
  25. Draga kolegice, onaj kome je stalo da postane sudac kandidirat će se za Školu. Unatoč tome što ta ista osoba smatra da je Zakon neustavan. Iz Dalmacije nije samo jedan kadidat, krivo si obaviještena. Na stranicama Pravosudne akademije imaš popis svh polaznika Škole sa naznakom sudova u kojima su zaposleni, pa si malo to pogledaj. Kolegice, ne postoje u Školi "neki novi klinci bez i dana staža" jer kao što znaš, to su sve ljudi s položenim pravosudnim ispitom a da bi se isti mogao polagati potrebno je najmanje 1,5 godina radnog iskustva. Čak ni kroz sarkazam tvoja misao nije smiješna. Ni ironična. A to što je netko mlađi od nekog drugog, ne znači da taj drugi, samo zato što ima više godina staža ili radnog iskustva, bolje zna posao. I na kraju moje pitanje: Kolegice, a zašto se ne prijaviš na natječaj za Školu?
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija