Op-kam

Profesore i malicovjek puno Vam hvala na trudu i jasnim informacijama.

Hvala puno na trudu. Ako Vam nije problem možete li mi molim Vas još samo izračunati kolika bi bila mirovina ako bi čekao 65. godinu života uz uvjet da do tada radi.

Hvala svima na detaljnim odgovorima. Dodatno sam saznao da je napravio lani informativni izražun na web stranicama HZMO-a sa predviđenim datumom umirovljenja 31.12.2022. Od tamo kopiram podatke koji su do danas zbog proteka vremena nešto izmijenjeni. Najpovoljnije obračunsko razdoblje: 1988-2021 Zbroj vrijednosnih bodova unajpovoljnijem obračunskom razdoblju:24,8563 2. Staž u najpovoljnijem obračunskom razdoblju: 32,7917 3. Prosječni vrijednosni bodovi (1/2): 0,7580 4. Ukupni mirovinski staž u obliku decimalnog broja: 32,7917 Na istoj stranici vidio sam da od drugog dohotka ima na današnji dan 2 mj i 125 dana izvedenog staža osiguranja, ako i to pomaže u izračunu. Na stranicama REGOS-a navedeno je: Vrijednost imovine na osobnom računu iznosi 14.585,16 EUR, pretpostavljam da je to 2. stup.

Pozdrav svima Otac mi je rođen 11/1961. Radni odnos je započeo 04/1988 te je od onda stalno zaposlen. Dragovoljac je sa 110 dana u borbenom sektoru. Na stranicama HZMO vidim da je stekao uvjete za prijevremenu starosnu mirovinu, a to su 60 godina života i 35 godina radnog staža. Zanima me koja prava može u tom slučaju iskoristiti kao branitelj ako bi se odlučio za odlazak u prijevremenu? Hvala svim na odgovorima.

Kod mene je situacija da moja obitelj jedina generacijama koristi dio državnog zemljišta kao dvorište i prilaz javnoj površini-ulici. Prije par godina javio se susjed koji želi isto preko toga dijela ostvariti pristup ulici sa svoje čestice. Njegova čestica sa druge strane već je spojena sa ulicom. Zanima me jesmo li mi u mirnom posjedu? Ili posjed nije miran zato jer je i on rekao da to želi koristiti?

Moja baka naslijedila je od svog oca udio u zemljištu. Uz nju udio u tome zemljištu ima i desetak drugih ljudi koji su većinom pokojni. Navedeno zemljište uređujemo i koristimo zadnjih 15-ak godina. Može li se na osnovu toga podići tužba za dosjelost? Koji bi bio najlakši način za sticanje vlasništva nad tim zemljištem?

Udio bake je 160/2880.

Naišao sam na jednu česticu u kojoj je osim moje bake u suvlasništvu i niz drugih osoba. Neke od njih su umrle pred više od 50 g., a za neke su podaci nejasno napisani (npr. Ivo Ivić, otišao u Ameriku). Kakva je procedura ako se ostale suvlasnike želi izvlastiti?

Prabaka je naslijedila udio u zemljišno knjižnom ulošku. 1966.g. neke čestice su nacionalizirane, prenesene u druge zemljišno knjižne uloške i postaju društveno vlasništvo. U zk. ulošku se nalazio i objekt koji nije bio nacionaliziran te smo prije par dana vađenjem povijesnog izvatka za njega naišli i na te čestice koje su nacionalizirane i prenesene iz tog prvobitnog zk. uloška. Brojevi tih čestica i zk. uložaka su se u većoj mjeri promijenili te im je preko interneta teško ući u trag. Imamo li pravo na povrat tih čestica i isplati li se upuštati u takvo što?

Baka se udala za muža svoje sestre, šogora nakon smrti svoje sestre (50-te godine 20.st.). On je iz prvog braka imao dvoje djece. Ima li ona pravo (i ako ima, u kolikoj mjeri) na nasljeđivanje imovine svojeg muža nakon njegove smrti? Također, imaju li i njene pokćerke pravo naslijediti imovinu koju je ona donijela u brak?