kmarijan

Zanima me koje su opcije za radnike kojima je ukinuto radno mjesto, a nudi im se otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora o radu koji nigdje nema opis poslova. Ako takva ponuda nije pravovaljana, što je činiti radniku? Ukoliko ne potpiše u roku od osam dana, dobije otkaz. Ukoliko potpiše, bjanko je potpisao ugovor o radu za koji nema opis poslova - i naravno, novi ugovori su sa manjim koeficijentom u odnosu na prijašnji ugovor.

To bi moglo biti nezgodno jer otkaz s ponudom izmijenjenog Ugovora znači da, ukoliko se ugovor ne potpiše u definiranom roku, nastupa otkaz. Neki kažu da u takvoj situaciji treba potpisati novi ugovor pa onda pokrenuti sudski postupak protiv poslodavca... Ljudi imaju dvojbe sa situacijom i ne znaju kako se postaviti.

Sindikat kaže da je cijela priča nelegalna, ali neovisno o sindikatu, ono što je sigurno je to da poslodavac nije prilagodio opise radnih mjesta, odnosno nema internog akta koji bi pratio nove ugovore o radu. Ukoliko nema opisa radnih mjesta u internom aktu poslodavca, onda ugovori nisu pravovaljani?

Poštovani, molim pomoć vezano uz ponudu izmijenjenog Ugovora o radu. Naime, riječ je o komunalnoj firmi u jednom gradu koja je izmjenom sistematizacije radnih mjesta ukinula određena radna mjesta i uvela nova radna mjesta. Poslodavac radnicima koji su radili na ukinutim radnim mjestima dostavlja nove ugovore o radu u kontekstu otkaza s ponudom izmijenjenog Ugovora, s time da se prva ponuda može odbiti, a sljedeća je "obavezna" ukoliko radnik ne želi dobiti otkaz. Riječ je o radnim mjestima pod nazivom koji ne opisuje radni proces - znači nije riječ o npr kovaču ili monteru nego "tehnolog", "specijalist" i slično iz čega se ne može zaključiti što osoba radi. Takvi su nazivi ukinutih radnih mjesta, ali i novih radnih mjesta koja se nude u izmijenjenom Ugovoru. Ono što mene zanima je da li su nove ponude, odnosno novi Ugovori o radu pravovaljani ukoliko u njima nije naveden opis poslova radnika koji dobiva taj ugovor? Naime, u predloženim ugovorima nema niti jednog slova o poslovima, a s druge strane poslodavac nije donio karte radnih mjesta pa se naziv radnog mjesta ne može povezati sa niti jednim radnim zadatkom unutar tvrtke. Poslodavac je donio samo nazive radnih mjesta po organizacijskim jedinicama sa pripadajućim koeficijentima i to je sve. Koliko su pravovaljani izmijenjeni ugovori koje poslodavac nameće radnicima? Jer, radnici (ukoliko žele i dalje raditi) moraju potpisati ugovor o radu, a ne znaju što će im sve biti popis i opis radnih zadataka. Napominjem kako unutra nema čak niti one famozne rečenice "radnik je dužan obavljati i sve druge poslove koje mu naredi neposredni rukovoditelj". Zapravo, neovisno o nazivu radnog mjesta - i ona čisto operativna - npr vozač, nema opis radnih zadataka, ali nekako se podrazumijeva da vozač nešto vozi, ali zapravo izrađeni ugovori o radu ne sadrže opise poslova. Ponavljam, poslodavac nije donio nikakav dokument koji bi se mogao povezati sa poslovima za radna mjesta za koja nudi nove ugovore o radu.

Hvala, pokušati ću osobnim pristupom. Ne želim ispasti nametljiv, ali očito moram ići od jednoga do drugoga. Napraviti ću nekakav letak, porazgovarati pa ćemo vidjeti kako će biti dalje. Hvala!

Pozdrav! Možda zvuči glupo, ali zamolio bih savjet od nekoga tko ima više iskustva/znanja. Naime, stalni sudski vještak sam, ima već skoro 4 godine i to za 3 područja (zaštita na radu, zaštita od požara, prometne nezgode). Međutim u ove 4 godine sud me pozvao 3-4 puta najviše. Imao sam suradnju i sa nekoliko odvjetničkih ureda, ali sve je to sporadično. Smatram da imam prilično znanja u tim područjima, trenutno imam stalan posao, ali želja mi je baviti se isključivo vještačenjima, ali nikako da to krene. Kako se probiti? Išao sam toliko daleko da sam napravio letak koji sam poštom poslao na cca 500 odvjetničkih ureda po RH, ali odaziv je slab do nikakav. Reklamiram se preko googlea, imam na tjednoj bazi 50tak klikova, ali i od toga ništa. Svjestan sam da sud odabire vještaka, ali ne znam na koji način se mogu probiti do njih. Prema posljednjim izmjenama pravilnika za sudske vještake, dozvoljeno im je reklamiranje, ali kako doći do glavnih, odn. sudaca? Razmišljao sam i o slanju vizitke/pisma/letka na sud, odn. na ime svakog suca pojedinačno, ali u pisarnici su mi rekli da to ne mogu napraviti jer oni zaprimaju samo službena pismena, a ne i junk mail Jedan kolega rekao mi je da idem od suca do suca po zgradi, ali to mi se čini bezveze, a i kako da znam da li taj sudac trenutno ima raspravu, pa ne mogu samo banuti kod njega?? Imate li savjet što učiniti? Ne bojim se posla, ali nikako da taj posao dođe do mene.

Članak 148 Zakona kaže kako se okvirni sporazum može sklopiti sa jednim ili više gospodarskih subjekata, ali mene zanima što je za naručitelja bolje?

Zakon o javnoj nabavi predviđa sklapanje okvirnog sporazuma sa jednim ili više gospodarskih subjekata. Znači li to da se može u startu u dokumentaciji o javnoj nabavi može definirati kako će se sklopiti okvirni sporazum sa jednim gospodarskim subjektom? Odnosno, može li se u dokumentaciji o nabavi definirati volja naručitelja da sklopi okvirni sporazum samo sa jednim gospodarskim subjektom? Što je za naručitelja bolje - sklapanje okvirnog sporazuma sa jednim ili sa više gospodarskih subjekata? Do sada sam u našoj tvrtki vidio da kada se sklopi sa više subjekata, onda se kod dodjeljivanja ugovora oni međusobno natječu sa najpovoljnijom ponudom. Ali nekako mi se to čini kao previše posla - zar nije jednostavnije odmah kod sklapanja okvirnog sporazuma odabrati najpovoljniju ponudu, odnosno ići samo sa jednim gospodarskim subjektom?

Poštovani, s time nemam problema jer nisam vještak za procjenu nekretnina. Zahvaljujem na info. Ta informacija mi je bila nedostupna, nekako sam i ja mislio da je tako, ali nisam mogao naći 100% potvrdu.

Zahvaljujem na info jer nekako sam i ja najviše za takvu varijantu. Za početak idem na drugi dohodak, a dalje ćemo vidjeti. Hvala.

Poštovani, zamolio bih pomoć, odnosno savjet što učiniti. Naime, uskoro ću položiti za stalnog sudskog vještaka u području za koje imam informacije da ima dosta posla. Taj posao bi radio u slobodno vrijeme, odnosno zadržao bi postojeći posao. E sada, što učiniti, odnosno u kojem smjeru ići? Otvoriti j.d.o.o.? Ići na slobodnu djelatnost? Ne poduzimati ništa (ostaviti kao drugi dohodak)? U kojoj varijanti imam najmanje petljanja sa papirologijom, a u kojoj varijanti mi ostaje najviše od naplaćene usluge? Porezna uprava sudske vještake stavlja pod druge dohotke, proučio sam njihovu knjižicu i ako sam dobro izračunao, nakon svih davanja u grubo mi ostaje oko 60% od iznosa - porez na dohodak od drugog dohotka (ali nisam uspio shvatiti koliko je to) i papirologija mi se ne čini pretjerano složenom... Papirologija se povećava ako to prijavim pod samostalnu djelatnost, ali ne znam što mi to donosi... Što učiniti?

Pozdrav! Kolega i ja smo prije malo manje od dvije godine otvorili j.d.. Obojica smo 50/50 vlasnici, ali ja sam direktor. J.d.. nam je posao koji radimo u slobodno vrijeme, u radnom vremenu smo obojica zaposleni kod drugog poslodavca, odn. za sebe ne plaćamo ništa unutar j.d.. Stjecajem okolnosti postoji mogućnost da se prebacim na bolje radno mjesto, ali uvjet je da nemam na sebi prijavljenu tvrtku i tu sada nastupaju problemi. Što mi je najjednostavnije učiniti i koliko bi nas to koštalo? Prebaciti upravljačka prava na nekog odvjetnika (koliko to košta mjesečno?), neku drugu fizičku osobu? Mogu li privremeno sve prebaciti na kolegu koji za sada ima pola udjela u tvrtki? Još jedna stvar, tvrtka je prijavljena na adresu na kojoj ja živim. Trebam li u slučaju prebacivanja upravljačkih prava prebaciti i adresu sjedišta tvrtke ili ona može ostati na mojoj adresi? Čitao sam Zakon o sprječavanju sukoba interesa, ali nisu mi jasni ovi koraci sa prebacivanjem upravljačkih prava na drugu osobu, što mi savjetujete da učinim? Unaprijed hvala.