miroma

Radi se o kopiranju javno dostupnih dokumenata iz ZK odjela tj. gruntovnice. Pristojbe su čista pljačka, ovjerene kopije se naplaćuju u iznosu od 11,25 - 22,50 kn po jednoj A4 stranici. Samo za usporedbu, u nekakvim normalnim kopiraonama se kopije naplaćuju 10-15 lipa po stranici, znači cijena koju sud naplaćuje je sto do dvjesto puta, odnosno tisuću do dvije tisuće posto veća. Čista pljačka i bezobrazluk, pogotovo kad se kopira više od par stranica, ali treba nahraniti sve te uhljebe. Kako mi nisu potrebne ovjerene kopije, želio sam fotoaparatom sam poslikati to što mi treba, međutim nedaju mi, već žele prodati ovjerene kopije koje mi ne trebaju po gore navedenim pljačkaškim cijenama. Ucjena po sistemu uzmi ili ostavi. Da li postoji pravna osnova da mi zabrane slikanje fotoaparatom tih navedenih dokumenata? Što je sa nekim medijski eksponiranim slučajevima gdje spisi navodno imaju po nekoliko desetaka tisuća stranica, zar stranka u postupku mora prodati stan ili dignuti kredit da bi dobila kopiju dokumenata iz spisa?

Primijetio sam da mi se brojilo za struju ne prebacuje sa skuplje na jeftiniju tarifu, znači brojila ima 2 brojčanika za skuplju i jeftiniju struju, i sva potrošnja ide preko brojčanika za skuplju struju. Naravno sistem je napravljen da sve uvijek ide preko leđa običnog čovjeka, jer se obrnuta situacija da sve ide preko brojčanika za jefitniju struju ne može dogoditi. Neznam od kada je takva situacija kod mene ali sumnjam da je tako duže vremena, moguće i godinama ako ne i preko 10 godina, jer nikad prije na to nisam obraćao pažnju. 1. Da li se u ovom slučaju mijenja cijelo brojilo ili se samo popravlja postojeće, te na čiji račun - moj ili HEP-ov? 2. Čija je odgovornost kontrolirati ispravnost brojila, moja ili HEP-ova? 3. Da li imam pravo na povrat preplaćenih sredstava i koliko vremena unatrag? I kako uopće izračunati koliki je to iznos, odnosno koliki dio struje potrošene u vremenu jeftinije struje je prošao preko brojčanika za skuplju struju?

Ima li još netko neko drugo tumačenje? Koja je uopće svrha navedenog članka, po tome ispada da takvu potvrdu bez naknade može dobiti samo onaj tko istu tu potvrdu već ima - apsurd, zašto bi ju netko uzimao akoz ju već ima??? Moram napomenuti da mi je 2009 izdana potvda u kojoj piše da je stečena titula dipl.oec., dakle izdana je prije 2012. godine tj. prije stupanja na snagu prijelaznih odrebi iz NN 118/12 koje govore o izdavanju potvrde bez nakande.

Manja prometna nezgoda, manja šteta. Policija nije zvana. Ispunjeno europsko izvješće i naknadno dana izjava autoosiguravateljskoj kući u kojoj nisam priznao krivnju. Drugi vozač od moje autokuće zahtijevao naknadu štete, što mu je moj osiguravatelj i isplatio. Ono što me zanima je da li mi je moj osiguravatelj trebao obavijestiti o svojoj odluci da likvidira štetu na teret moje police tj. da li mi je trebao dati pravo žalbe na tu odluku? Niti su me obavijestili niti mi dali pravo žalbe. Još jednom napominjem da u europskom izvješću i izjavi osiguranju nisam naveo da prizajem krivnju za nezgodu. Ovako mi je bonus smanjen i cijena police znatno otišla gore, bez da me je itko obavijestio i dao pravo na žalbu, što mi je nevjerojatno da može biti po zakonu, ali u ovoj nakaradnoj državi me mislim ništa više ne može iznenaditi.

Koji grad je u pitanju? Ako je ZG u pitanju, čini mi se da su barem trenutno na neko vrijeme prestali sa slanjem takvih računa, za 11 mjesec su još poslali račun, ali za 12/2016 nisu...

Dakle, osoba koja je diplomirala prije uvođenja bolonjskog sustava i ima titulu npr. dipl.oec. od fakulteta na kojem je diplomirala traži potvrdu o izjednačavanju akademskog naziva, kojom se potvrđuje da navedena titula po novom bolonjskom sustavu odgovara tituli mag. oec., a sve sukladno Zakonu o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (NN 107/07, 118/12). Osoba je sama napisala zahtjev i urudžbirala ga na fakultetu, međutim fakultet ne želi izdati traženu potvrdu dok se zahtjev ne podnese na obrascu koji se prodaje u skriptarnici fakulteta po određenoj cijeni i koji se npr. ne može slobodno skinuti s interneta. Znači, da bi dobili navedenu potvrdu morate platiti određeni iznos koji se prividno/fiktivno prikazuje kao cijena obrasca zamolbe a ne kao cijena izdavanja potvrde. Moje pitanje je da li fakultet smije izdavanje takve potvrde uvjetovati naplatom ičega, budući da ako dobro shvaćam gore citirani zakon takve se potvrde izdaju bez naplate, što stoji u prijelaznim odredbama zakona? Da li dobro tumačim zakon i kako ih natjerati da ga se drže?

Hvala na odgovoru. Da li sam vas dobro razumio, hoćete reći da sam temeljem čl.9. st. 2. tč. 12. mogao dobiti taj isti rodni list bez plaćanja pristojbe? Ja očito krivo shvaćam taj čl. 9. stavak 1., nisam pravnik ali jednostavno ne vidim iz čega proizlazi da predmetna oslobođenja vrijede samo za pismena koja će se dalje upotrebljavati kod ISTOG tijela koje ih izdaje a ne kod drugog tijela. Ovako kako je napisan taj članak i kako ga ja vidim kaže da osloođenje postoji ako tijelo ILI vodi postupak (ok, ne vode oni nego HZZO) ILI obavlja upravnu radnju (a to valjda radi, to bi bilo izdavanje rodnog lista?), pa bi valjda bilo dovoljno jedno od toga dvoje da postoji oslobođenje??? čl.9 (1) Predmetna oslobođenja naplate upravnih pristojbi utvrđuju se za određena pismena i radnje pred tijelima koja u okviru svojeg djelokruga i ovlasti vode postupak ili obavljaju upravnu radnju, prema odredbama ovoga Zakona ili prema posebnim propisima. Malo sam se pogubio oko ovoga što ste napisali da potvrdu HZZa ne plaćam jer sam iste oslobođen prema čl.9 st.1 tč.22 istog zakona. Zašto se tu ne naplaćuje pristojba tj. ne ide po logici da jedno tijelo izdaje potvrdu koja se koristi pred nekim drugim tijelom?

Prilikom izdavanja izvatka iz matice rođenih tj. rodnog lista u Uredu državne uprave u svrhu ostvarivanja besplatnog dopunskog zdravstvenog osiguranja naplaćena mi je pristojba 20 kn biljega + 4 kn. Zanima me da li postoji osnova za naplatu pristojbe ili je naplata prošla po sistemu APP? U važećem Zakonu o upravnim pristojbama u čl. 9. st. 2 točka 15. stoji da se pristojbe ne plaćaju na: 15. sva pismena i radnje za ostvarivanje prava iz mirovinskog, invalidskog i zdravstvenog osiguranja te socijalne skrbi. Međutim, oni tvrde da se na njih ne odnose oslobođenja iz čl. 9. (predmetna oslobođenja) već samo oslobođenja iz čl.8. (opća oslobođenja), a ja to u zakonu nigdje ne pronalazim. Da li je to točno, i kada se onda ostvaruje oslobođenje na plaćanje pristojbi po navedenom stavku ako ne kod realizacije dopunskog zdravstvenog osiguranja koje traži taj rodni list??? Ono što moram napomenuti je da HZZO u svrhu ostvarivanja besplatnog dopunskog osiguranja traži i potvrdu sa hrvatskog zavoda za zapošljavanje da osoba nije bila zaposlena i da nije imala primanja, te mi je zavod za zapošljavanje navedenu potvrdu izdao bez naplate pristojbe. Znači, i jedni i drugi izdaju dokument/papir u istu svrhu, i jedni i drugi se pozivaju na Zakon o upravnim pristojbama, ali Ured državne uprave po tom istom zakonu naplaćuje pristojbu a hrvatski zavod za zapošljavanje ne naplaćuje pristojbu. Tko je tu lud??? Također, ukoliko se dobro sjećam, prethodni put kad sam podnosio zahtjev za besplatno dopunsko osiguranje prije nekih godinu i pol dana čini mi se da u uredu državne uprave nisam trebao platiti nikakvu pristojbu. Svi djelatnici od referenata, voditelja ispostave do voditelja županijskog ureda su klasični uhljebi, s kim god sam pokušao razgovarati o oslobođenju nitko nema pojma o ničemu, tako da bih vrlo rado i da netko snosi snakcije jer prima plaću za posao a nije upoznat sa jednim jedinim zakonom na temelju kojeg radi... Ažurirano http://zakon.hr/z/333/Zakon-o-upravnim-pristojbama Predmetna oslobođenja Članak 9. (1) Predmetna oslobođenja naplate upravnih pristojbi utvrđuju se za određena pismena i radnje pred tijelima koja u okviru svojeg djelokruga i ovlasti vode postupak ili obavljaju upravnu radnju, prema odredbama ovoga Zakona ili prema posebnim propisima. (2) Pristojbe se ne plaćaju na sljedeće: 15. sva pismena i radnje za ostvarivanje prava iz mirovinskog, invalidskog i zdravstvenog osiguranja te socijalne skrbi (3) Oslobođenja iz stavka 2. ovoga članka primjenjuju se za sva pismena i radnje neovisno o tome vodi li se postupak pred tijelima u Republici Hrvatskoj ili u inozemstvu.

Kroz ruke su mi igrom slučaja prolazili različtii papiri raznih društava, i većina na žigu ima samo skraćenu tvrtku (npr. Spitfire d..) bez ovog dodatka "za trgovinu i sulugu." Zar su svi u prekršaju? Zar se na obadva ta dva stavka na bi mogao primijeniti čl. 19. st. 1. koji kaže "Trgovačko društvo može upotrebljavati i skraćenu tvrtku", ako ne može zašto ne može? Da li se čl. 19. i čl. 21 međusobno nadopunjavaju ili međusobno isključuju?

Svi ti tečajevi su uglavnom smeće, nemože neki dvotjedni tečaj zamijeniti faks i sl., a i s faksom treba dosta rada i iskustva da se zna što se radi. Još samo čekam kad će se pojaviti kakvi dvotjedni tečaj za neurokirurge i gastroenterologe. Možeš voditi i sa i bez tečaja, sa i bez faksa, ako to znaš raditi. Bitno je samo da je na neki način reguliran odnos između tebe i poduzeća da ne ispadne da radiš na crno, znači da imaš nekakav ugovor o radu ili drugi ugovor sa poduzećem kojem se vode knjige. Ako jedan d.. pruža drugom doo takve usluge, jedino bi taj prvi doo trebao kao jednu od djelatnosti registrirati takve usluge u sudskom registru. D.. može biti registriran za više djelatnosti kojima se može baviti.

Dakle, jedini osnivač i jedini član uprave d..-a se želi zaposliti temeljem ugovora o radu u istom tom d..-u. Da li se to izvodi na način da potpisuje ugovor o radu sam sa sobom, jedan put kao zaposlenik, a jedan put kao član uprave društva koje zapošljava? Na linku ispod čitam da je zabranjeno potpisivanje ugovora sam sa sobom bez posebne ovlasti? http://www.poslovni-info.eu/sadrzaj/trgovacko-pravo/sklapanje-ugovora-sa-samim-sobom/ Da li mi u slučaju zapošljavanja treba takva ovlast? Da li itko ima predložak/šprancu takve ovlasti koja bi se mogla koristiti, bilo za potpisivanje ugovora o radu, bilo za neke druge transakcije?

U kojim se slučajevima onda primjenjuju odredbe ZTD-a o obveznim elementima računa iz čl. 21. st. 4. i 5.? Po ovome što ste naveli to bi bilo nikad jer postoje ta druga dva zakona koja ste naveli, a opet ako se nikad ne primjenjuje zašto je uoće u zakonu? Ne drži mi vodu ovo što ste naveli, to što je dio elemenata računa propisan jednim zakonom (a vi ste ih naveli 2), ne znači da dio drugih elemenata računa ne može biti propisan nekim trećim (ZTD-om) zakonom. Uostalom, postoji i četvrti zakon koji propisuje obvezne elemente računa, Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom. A nisam vidio da npr. Konzum ili Lidl ignoriraju obvezne elemente računa iz tog zakona zato jer postoje druga dva zakona koja ste naveli a koja ne propisuju obvezne elemente računa koje propisuje Zakon o fiskalizaciji. Zašto se onda on primjenjuje kad postoje druga dva zakona, a ZTD se prema suprotnoj logici ne primjenjuje jer postoje druga dva zakona? To su moja razmišljanja kao nepravnika, pa ako ima netko tko bi mi razjasnio nedoumice bio bih zahvalan. Zašto na pečatu ne smijem upotrebljavati skraćenu tvrtku? Gotovo sve firme na pečatu upotrebljavaju skraćenu tvrtku!? Također, da li možete malo pojasniti tj. uputiti na relevantni članak zakona - zašto se na ugovorima ne smije a na memorandumu smije upotrebljavati skraćenu tvrtku? Hvala puno

Zašto su 4 posta spojena u jednu temu??? Kakve veze imaju obvezni elementi računa sa čuvanjem poslovne dokuemntacije nakon likvidacije društva?

Zakonom o PDV-u propisano je da se po sili zakona ulazi u sustav PDV-a nakon što isporuke prijeđu 230.000 kn. 1. Ako je firma osnovana sredinom godinom, da li je za nju i dalje prag ulaska 230.000 kn, ili se taj prag smanjuje proporcionalno broju dana/mjeseci od osnivanja firme do kraja godine? 2. Da li je legalno osnovati 2-3 firme kako bi se izbjegla obveza ulaska u sustav PDV-a? Npr. netko može ostvarivati godišnji promet od 500.000 kn. Ako taj promet ostvari preko jedne firme obevzan je ući u sustav PDV-a. Ako osnuje 3 firme i preko svake ostvari 160-170.000 kn prometa, niti jedna od te tri firme ne bi prešla prag ulaska u sustav PDV-a po sili zakona od 230.000 kn. Da li je takvo nešto legalno ili ne? Ima li itko iskustva sa takvim načinom poslovanja iz prve ruke? Gledam opći porezni zakon pa nisam siguran da li je takvo nešto zabranjeno ili ne: Odgovornost osoba koje vode poslove društva i povezanih osoba Članak 26.a (1) Članovi uprave i izvršni direktori društva kapitala odgovaraju kao porezni jamci ako pri vođenju poslova društva zloupotrebljavaju svoje ovlasti što ima za posljedicu nemogućnost ispunjenja obveza iz porezno-dužničkog odnosa i oštećenje poreznog tijela. (2) Radnjama kojima se oštećuje porezno tijelo kao vjerovnik u porezno-dužničkom odnosu osobito se smatraju: preusmjeravanje novčanih tokova na druge pravne ili fizičke osobe radi izbjegavanja plaćanja poreznih obveza, korištenje društva radi postizanja ciljeva koje ne bi sam mogao postići, a koji su zabranjeni, umanjenje ili otuđenje imovine društva ako je isto za posljedicu imalo nemogućnost plaćanja obveza iz porezno-dužničkog odnosa. (3) Osobna odgovornost postoji i u slučaju osobe koja se koristi drugim osobama koje djeluju kao njegovi povjerenici, tako da se u društvu kao član iskazuje netko drugi, ali to čini po nalogu i uputama te osobe. (4) Za podmirenje obveza društva, ali najviše do visine ostvarene koristi, supsidijarno odgovaraju i povezane osobe u čiju korist je poduzeto raspolaganje na štetu društva, što za posljedicu ima neispunjavanje obveze iz porezno-dužničkog odnosa.

Tko je odgovoran za čuvanje poslovne dokumentacije nakon likvidacije društva, dakle nakon što je društvo izbrisano iz sudskog registra i nakon što je prestalo postojati? Društvo nakon brisanja ne postoji, niti ima članove uprave/direktore... Kakve su eventualne kazne ako se dokumentacija u takvom slučaju uništi, tj. baci u smeće? I ono bitnije, molim da se pri eventualnom odgovoru pozove i na konkretan članak/zakon koji to regulira.... Nisam siguran da li tema spada pod trgovačko ili porezno i financijsko pravo, pa neka moderator premjesti ako je potrebno...