Jump to content

rosarosa

Korisnik
  • Broj objava

    54
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

Sve što je rosarosa objavio

  1. Postovani, planiram kupiti stan od dva vlasnika, svaki ima 1/2 stana. Stan nema tereta, isplata bi bila u gotovini. Radimo li jedan ugovor u kojem su navedena oba prodavatelja s jedne stane kao "prodavatelji" i ja s druge stane kao "kupac" ili moramo imati dva ugovora u kojima od svakog kupujem njegovu 1/2? Navodimo li u ugovoru oba racuna u banci, svakom uplacujem pola iznosa ili kako? Imam nekoliko kupovina iza sebe, ali sve je bilo 1/1 pa Vas molim za savjet.
  2. .. ima pravo na umanjenje norme za 3 sata neposrednog rada u nastavi i 3 sata u ostalim poslovima? Hvala unaprijed!
  3. Moze li se negdje vidjeti kad je ukinuta? Ma nekim stranicama koje daju informacije i savjete ,npr.podstanar.hr spominju te olaksice. Svakako hvala na odgovoru!
  4. Postovani, postoji li jos uvijek porezna olaksica za podstanare? Ako postoji, sto treba biti zadovoljeno da podstanar ostvari pravo na tu olaksicu? Je li nuzno da ugovor o najmu bude ovjeren kod JB-a ? Ima li pravo na poreznu olaksicu i student koji radi preko stud.ugovora? Hvala
  5. Dakle, prvo kupoprodajni ovjerimo kod JB-a i onda u banku i kad novac sjedne opet k JB-u da potpisem tabularnu?
  6. Postovani, Imam kupce za stan koji ce platiti kompletan iznos u gotovini. Koja je procedura da budu obje strane sigurne? Hvala
  7. Nema jos oznaku put, bit ce za mjesec dana kad ce objaviti novi katastarski plan. Inace ,pokojni svekar je preko 70 godina bio vlasnik kuce u kojoj zivimo i koja je sad u vlasnistvu mog supruga, mi smo jedini koji se koristimo tim putom. Moze li moj suprug traziti upis temeljem dosjelosti iako je on osobno vlasnik kuce tek 4 godine?
  8. Sto znaci da je izgubila sva prava na putu? Je li bitno i to da ona nikad nije bila u posjedu niti cestice kojoj je suvlasnik niti je ikad koristila put? Mozemo li se mi temeljem dosjelosti upisati u suvlasnistvo tog spornog puta?
  9. Postovani, molim savjet: Dakle, imamo kucu koja jedini pristup javnoj povrsini, cesti , ima preko jedne uske čestice, duge cca 25m koja se oduvijek koristi kao put. Ta čestica je u vlasnistvu dviju privatnih osoba, a prije cca 10 godina je grad asfaltirao taj put i postavio prometni znak. E sad, jedna vlasnica te cestice odbija da se provede novi prijedlog katastarskog plana po kojem se ta čestica u katastru vise ne bi vodila kao oranica, nego put. Ona zeli da bude po starom katastarskom planu koji ne odgovara realnom stanju vec 70+ godina. Moja obitelj se oduvijek koristi prolazom preko tog puta, nikad nije bilo ikakvih problema. Druga vlasnica je svojedobno dala i pravo prolaza kad su se uvodile komunalije, plin, voda, kanalizacija... Dakle, jedna vlasnica tog puta nam je preko svog odvjetnika poslala dopis u kojem trazi da pristanemo da ona dovede geodeta i da se napravi elaborat u kojem bi ona vratila stanje "na staro" u kojem bi se put pripojio njenoj parceli do tog puta. Problem dodatni je sto grad pobija da je grad asfaltirao put, tako da je vlasnica uvjerena da smo to ucinili mi?? Jedino nam nije jasno kako smo i prometni znak stavili... Mi smo se pred mjesec dana potpisali na katastru da se slazemo s novim predlozenim stanjem (grad je o trosku sredstava EU geodetski sredio mjerenja i dokumentaciju prema stvarnom stanju na terenu), oformljuje se nova katastarska opcina, tj.sređuju zemljisne knjige. No ova gospođa se ne slaže s novim prijedlogom i prijeti tužbom. Ne znam koliko je bitna cinjenica da na toj parceli do nase na koju se oslanja put nitko ne zivi desetljecima, a ta gospođa nikad tu nije ni zivjela, zivi u drugoj zupaniji.
  10. Poštovani, molimo savjet: Radi se o sljedećem: naime, u našoj općini se oformljava nova katastarska cjelina i svi vlasnici čestica su dobili pozive da se izjasne slažu li se s postojećim stanjem/dokumentacijom. Tu smo saznali da se žena koja se vlasnica jednog dijela susjedne zapuštene parcele ( na kojoj nitko ne živi desetljećima ) ne slaže se sa stanjem u katastru. Smatra da smo joj zidom svoje ograde ušli jednim dijelom u njenu parcelu. Ne znamo na temelju čega je došla na tu ideju. U zapisu iz katastra stoji da "stranka traži vraćanje u prvobitno stanje". Na mjerenje će, navodno o državnom trošku , prema riječima djelatnika katastra, izaći geodet. A ta gospođa se upućuje da "označi sporno mjesto". To znači da bi mi nju morali pustiti u vlastito dvorište? Ono što je važno za napomenuti: naša kuća i dvorište, dakle cijeli posjed ima urednu dokumentaciju, provedena je legalizacija koja je 2016.godine i zaključena, plaćena su sva davanja. Pri toj legalizaciji, uz kompletnu dokumentaciju su na jednoj listi kao sastavni dio postupka legalizacije i potpisi svih susjeda i vlasnika susjednih parcela koji su se složili sa stanjem, osim potpisa navedene gospođe. Na mjestu njenog potpisa stoji (to je upisano od strane firme koja nam je radila legalizaciju) "stranka se nije odazvala, povratnica u prilogu". Dakle, neodazivanjem se valjda smatra da se slaže/nema interesa u tom procesu naše legalizacije. Inače, gospođa živi cca 200 km dalje od nas. Što nam je činiti? Može li se naknadno strana koja se oglušila na poziv geodeta javiti i zapravo dovesti u pitanje pravovaljanost legalizacije?
  11. Postovani, suprug je na burzi, prima naknadu od cca 2100 kn i ima pravo na taj iznos jos pola godine. Pruzila mu se prilika za honorarni posao, pola radnog vremena s tim da je posao odaljen 180 km od mjesta gdje zivimo. Putovao bi dva puta tjedno tamo i nazad. E sad, s obzirom na udaljenost i koristenje vlastitog automobila, poslodavac mu nudi 2kn/km sto u zbroju iznosi cca 6000kn mjesecno za putni trosak. Rado bi pristao na ponudu , no zanima nas: -do kojeg iznosa smije iznositi honorar da ne izgubi naknadu s burze? -postoji li opasnost da se ovih 6000kn mjesecno za putni trosak negdje u poreznoj protumaci na nacin da na kraju godine bude morao vracati dio iznosa ili cijeli iznos naknade s burze? Napominjem da radi prirode posla nije moguce putovati javnim prijevozom. Hvala unaprijed.
  12. Sto znaci zainteresirani rođaci? Mi nemamo zakonsku obavezu brinuti se o njoj. Ili imamo? Ona nije sudjelovala u nicijem odgoju, skolovanju, finaciranju. Smatram da je svaki nas cin samo ljudska gesta, ali ne i zakonska obaveza. Zar bi bilo covjecnije pustiti ju da umre sama i gladna i je pitati za nju? Ili pokusati s CZSS rijesiti problem na prihvatljiv nacin. Dakle, postoji li zakonska osnova temeljem koje bi ju se moglo smjestiti u dom ili udomiteljsku obitelj na teret njene mirovine plus ostatak na teret drzave,tj.socijalne skrbi? Koje mogucnosti imamo osim uzeti ju na svoj teret, to znamo i sami.
  13. Nisam upucena u mogucnosti, zato i pitam. A sto predlazete? U kom smislu bi bila jednostavnija procedura? Osoba je mentalno ok, ali fizicki sve slabija. Do nedavno je uz tu malu mirovinu zarađivala peglanjem, radom u udrugama..razne posliće kojima bi uprihodila koju stotinu kuna. Sad je u situaciji da vise ne moze, jedva i rezije plati. Mi kao njeni rođaci pomažemo hranom, kupnjom aparata kad se pokvare, servisima bojlera i sl. no na duge staze ne vidim smisao.
  14. Poštovani, molila bih savjet: Suprugova rođakinja, nikad udavana, bez partnera , djece i sl. živi sama u garsonjeri koju nije uspjela otkupiti( radi niza svojih propusta), dakle imovine nema. Ima preko 70 godina i onemoćala je pa bi trebala u dom ili neki drugi smješaj no problem je što ima minimalnu mirovinu, oko 1300kn. Ušteđevine nema nikakve, ni pokretnina ni nekretnina, ta garsonjera nije u njenom vlasništvu (pretpostavljam da je zaštićeni najmoprimac do svoje smrti) no sama više ne može živjeti. Koja su njena prava? Postoji li mogućnost za moj suprug ili ja preko CZSS postanemo njeni udomitelji i koja prava imamo mi, a koja rođakinja ako ju primimo k sebi? Kad bi moj suprug bio udomitelj, bi li imao pravo na naknadu s obzirom na srodstvo? Koliki su to uopće iznosi? Hvala unaprijed
  15. radi se o otpremnini u slučaju tehnološkog viška koji je prilično izgledan jer se razmišlja o gašenju dijela poslovanja firme,pa ovaj potez prebacivanja iz d.d. u d.o.o. tumačim kao predigru za besplatno rješavanje radne snage,po već viđenim scenarijima u ovoj državi,stoga razmišljam ako mi ponudi sporazumni prekid ugovora u d.d.-u da ga odbijem ili prihvatim ako je moguće prenijeti stečeno pravo na otpremninu(zbog tehnološkog viška) na novi ugovor sa d.o.o. posebnom klauzulom u novom ugovoru....Do mirovine sam još daleko,no ne želim 18 godišnju lojalnost firmi (iako sam imao ponude da pređem u konkurenciju) baciti u vjetar svojevoljnim nepromišljenim potpisom na sporazumni prekid
  16. Mislim da niste shvatili,mislim na pravo na otpremninu koju sam u d.d.- u stekao kroz 18 godina,a prelaskom u firmu kći d.o.o na način da potpišem sporazumni prekid u d.d.-u gubim. Dali ih mogu definirati novim ugovorom u d.o.o-u ako se u njemu navede kako se stećeno pravo prenosi iz d.d.-a?
  17. Poštovani,pitanje pišem sa supruginog profila da ne mislite zašto je u muškome rodu, Moj poslodavac d.d. planira moj cijeli odjel prebaciti u firmu kčer d.o.o. Dosada je u pojedinačnim slučajevima to činio na način da je ponudio djelatniku sporazumni prekid ugovora o radu u d.d. i novi ugovor o radu u d.o.o. Naravno,time se gube stečena prava temeljem radnog staža u d.d...ispravite me ako nije točno. Zanima me ,ukoliko me poslodavac na taj način pokuša prebaciti u d.o.o.,a ne ugovorom o prijenosu,imam li pravo odbiti potpisati sporazumni prekid u d.d. dok mi u novom ugovoru sa d.o.o. posebnim člankom ne prizna sva stečena prava u d.d.,te dali bi uopće takav prijenos stečenih prava posebnim člankom novog ugovora o radu u d.o.o. bio pravno valjan?
  18. U redu. Dakle supruga u slucaju smrti supruga nasljeđuje nekretninu koju je suprug stekao darovnim ugovorom jednako kao i djeca i to u jednakim omjerima. U ovom slucaju gdje je samo jedno dijete :nasljeđuje 1/2 supruga i 1/2 dijete. Hvala puno!
  19. Sad sam zbunjena. Ovo se odnosi za slucaj razvoda,zar ne? Ja sam pitala samo za nasljeđivanje te nekretnine u slucaju smrti supruga.
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija