Jump to content

Nikola Novak

Korisnik
  • Broj objava

    17
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

Nedavni posjetitelji profila

Prikaz nedavnih posjetitelja je isključen i nije prikazan drugim korisnicima.

  1. Poštovani, klijent je jednom uplatom na žiro račun mog paušalnog obrta platio tri izdana računa. Kako tu uplatu prikazati u knjizi prometa, odnosno što točno upisati u kolonu 4 gdje inače pišem broj računa? Hvala!
  2. Poštovani, Na PO-SD obrazac potrebno je upisati broj zaposlenih u obrtu. Vlasnik sam paušalnog obrta, no u drugoj firmi zaposlen sam na puno radno vrijeme. Preko paušalnog obrta ne primam plaću i nemam nikoga zaposlenog. Da li na PO-SD obrascu brojim sebe (kao vlasnika) kao zaposlenoga u obrtu ili ne, odnosno da li pod broj zaposlenih pišem 0 ili 1? Hvala!
  3. Hvala na odgovoru. Jesu li za to potrebne neke posebne djelatnosti obrta?
  4. Otkupljivao bih stare laptope i računala od fizičkih osoba kako bi ih "obnovljene" mogao dalje prodavati preko obrta. Kako propisno obavljati otkup?
  5. Hvala na odgovoru. Potvrđujem da je vlasnički list bio dovoljan.
  6. Znam da je ovo već stari post, ali baš me ovo zanima. Znači u obrtu kao vlasnik plaćam doprinose kakvi već jesu. Plaću kao takvu ne primam (pa nema još dodatnih doprinosa), nego mogu sa žiro računa obrta slobodno dizati novce bez poreza, prireza i drugih naknada. Jesam li to dobro shvatio? Hvala!
  7. Poštovani, Otvaram obrt (programiranje) čiju ću djelatnost raditi iz vlastite kuće. Znam da se kod otvaranja d.o.o. sklapa ugovor o najmu između mene i firme. Zanima me da li je isto i kod obrta te da li ja kao obrtnik samome sebi također mogu/moram isplaćivati najam? Hvala!
  8. OK, saznao sam čitajući malo ovdje forum, da je alimentacija pravo djeteta i da se roditelj ne može iste odreći. U tom slučaju, je li moguće urediti da se ista uplaćuje na račun djeteta koji bi bio otvoren u nekom periodu nakon razvoda? Tako bismo najlakše kontrolirali da li se djetetov novac zaista troši na dijete. Stavljaju li se takve stvari na prijedlog za razvod, ili se to tek stavlja na plan o zajedničkoj skrbi? Može li se uopće sve od ovoga dogovoriti u zakonskim okvirima tako kako sam napisao, ili zakon zahtjeva nešto drugo, ili zabranjuje nešto od toga?
  9. Ispričavam se na hrgi teksta, nisam uspio prokužiti kako formatirati tekst u odlomke (kod pregleda promjena uredno se prikazuju, no post na kraju izađe ovakav kakvoga ga vidite.
  10. Poštovani,U braku smo 3 godine i imamo dvoje male djece. Prvi sin ima godinu i 9 mjeseci, drugi će tek navršiti 4 mjeseca.Nakon rođenja drugoga djeteta ženin stav prema meni se promijenio, konstantno je nervozna, viče, razbija stvari po kući, dere se pred djecom... Starijem sinu to očito smeta jer se vidljivo uzruja kada povisi ton, te je i sam već pokušava umiriti (na što ona ne trza). Sve češće mi govori da "sredim papire" za razvod braka jer "tako ona više ne može", te da će mi potpisati bilo što.Do sada sam to ponašanje pripisivao nekakvoj postporođajnoj depresiji i pokušavao sam je razumijeti (ipak se svako jutro brine za djecu i za kuću u kojoj živimo i malo kada ima prilike izlaziti), brinuti se za djecu dok se ona negdje opušta od svakodnevice, no čini se da joj ni to ne godi. Nedavno je skinula i ljutito bacila vjenčani prsten tako da je letio po cijeloj prostoriji u kojoj smo boravili sa oba djeteta i nekoliko puta se odbio od različitih površina tako da je postojala ozbiljna opasnost da pogodi jedno od njih, te se toga dana "iselila" iz bračnoga kreveta i ustvrdila da sam je ja "izbacio". Čime, nisam siguran. Nisam nasilan, ali možda joj smeta moja tvrdoglavost.Iako nisam siguran trebam li je shvaćati ozbiljno u vezi rastave, ili potražiti psihološku pomoć (o tome smo isto raspravljali i zaključak je da ne želi psihijatru jer je sredina u kojoj živimo mala i ne želi da se to pročuje), želio bih pokriti sve ishode. Znam da zbog mlađega djeteta ne mogu podignuti tužbu za rastavu braka, no postoji i sporazumni razvod. Pretpostavljam da to možemo potpisati bez obzira na starost djeteta?Nadalje, što bi sporazumni raskid trebao sadržavati? Možemo li već zahtjevom urediti način brige za djecu, raspodijeliti imovinu, odrediti primarnoga skrbnika (i odreći se alimentacije ukoliko to budem ja, ili odrediti visinu iste)? Kako se gleda na nekretninu (u kojoj živimo) koja je bračni poklon mojih roditelja? Je li to bračna stečevina, hoće li se to vratiti mojim roditeljima, ili nešto treće?Ako možemo urediti način brige za djecu, da li je moguć bilo kakav dogovor? Npr. je li moguće dogovoriti (obzirom da nakon rastave nećemo biti daleko jedan od drugoga i naravno, uz uvjet da se oboje slažemo s time) da jedan tjedan djeca budu kod nje, drugi kod mene, uz iznimku za mlađe dijete do trenutka kada prestane dojiti (i za kojega bih plaćao alimentaciju do tog trenutka), kada će biti samo kod majke, a da ga ja viđam po dogovoru, ili minimalno kod preuzimanja starijeg sina?Naravno, najradije bih pitao djecu što bi njima odgovaralo i prilagodio se njihovim željama, no s obzirom na njihovu starost to nije moguće. No ukoliko je moguće stavio bih u sporazum i to da se poštuju želje djeteta glede toga s kojim roditeljem žele biti u danom trenutku, jednom kada budu sposobna o tome se izjasniti.Ako ima još kakvih stvari koje bi trebalo pokriti tim sporazumom, molim napomenite. Nekakvo istraživanje sam napravio, ali ne znam je li dovoljno temeljito.Puno hvala na odgovoru,Nikola
  11. Rayman, U vrlo sličnoj situaciji sam danas i ja i u potpunosti vas razumijem. Razlika je u tome što su naša djeca razlike tek 1.5 godine (mlađi će uskoro imati 4 mjeseca) i kuća u kojoj živimo je bračni poklon mojih roditelja, a kredit kojeg imamo (zapravo leasing) je za obiteljski automobil kojeg smo kupili prije nešto manje od godine dana. Doduše, mi još nismo pokrenuli nikakav postupak (čak ni sporazumno, ali sve, čini se, ide u tom smjeru). Ako imate volje, možete li ukratko opisati kako se situacija dalje odvijala? Da li ste što uspjeli rješiti i ako da, kako se to završilo? Lijep pozdrav, Nikola
  12. Poštovani, Zbog više razloga, žena i ja odlučili smo vratiti nekretninu (kuću) koja nam je darovana kao vjenčani poklon darivatelju (mojoj majci), te kupiti stan. Postoji li neki postupak za povrat darovane nekretnine? Svodi li se to na raskid ugovora o darovanju nekretnina, ili nešto drugo? Također me zanima kojim bi se redoslijedom trebali napraviti povrat prve nekretnine i kupnja druge, a da se ne dogodi situacija da imamo dvije nekretnine, pa moramo plaćati kakav porez. Je li bitno da se najprije napravi povrat, pa onda kupi stan, ili možemo kupiti stan prije nego je povrat obavljen? Lijep pozdrav.
  13. Ali praznim prijetnjama uopće nisam nazvao prijavu policiji, nego prijetnju snimanjem i podnošenjem kaznene prijave na temelju te snimke, a da realno ta snimka ne postoji, nego se oslanjam na neki "psihološki" efekt. Prijetnja nepostojećom snimkom (dakle, prazna prijetnja) mi je bila prva stvar koja je ovdje bila predložena i do kad se vi niste javili, jedina. OK, i taj dopis poštom šaljem policiji, ili nosim osobno?
  14. U pravu ste, provjerom telefonskoga broja dobio sam da se radi o zastupništvu. Krivo ste me shvatili, nisam tražio izlike, nego samo praktičniji, ali jeftiniji način da snimim razgovor, ili način da se to rješi uopće bez snimanja. Prazne prijetnje me ne zanimaju, uopće bi me bilo sramota tako nešto napraviti, da ne govorim o tome kad sve fino pukne meni natrag u facu. U svom budžetu već sam otvorio stavku za kupnju snimalice, naravno i dalje tražim način da se to rješi jeftinije. Ima nekakva šablona ili uputa što sve takva prijava mora sadržavati?
  15. To mi se ne sviđa. Ili idemo za ozbiljno, ili radimo bezvezarije. To neće ići jer telefon mi nema zvučnik, a nije mi ni praktično da idućih mjesec dana manično skačem po neku snimalicu čim telefon zazvoni. Bežični je, pa se vjerojatno neće uvijek nalaziti na istom mjestu.
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija