Lovina

Ipak, ZOO navodi da je ipak šutnja nešto što se može smatrati prihvatom. Citiram: Šutnja ponuđenika Članak 265. (1) Šutnja ponuđenika ne znači prihvat ponude. (2) Nema učinak odredba u ponudi da će se šutnja ponuđenika ili neko drugo njegovo propuštanje (na primjer, ako ne odbije ponudu u određenom roku ili ako poslanu stvar o kojoj mu se nudi ugovor ne vrati u određenom roku i sl.) smatrati prihvatom. (3) Ali kad ponuđenik stoji u stalnoj poslovnoj vezi s ponuditeljem glede određene robe, smatra se da je prihvatio ponudu koja se odnosi na takvu robu ako je nije odmah ili u ostavljenom roku odbio. (4) Isto tako osoba koja se ponudila drugom da izvršava njegove naloge za obavljanje određenih poslova, a i osoba u čiju poslovnu djelatnost spada obavljanje takvih naloga koja je u stalnoj poslovnoj vezi s ponuditeljem dužna je izvršiti dobiveni nalog ako ga nije odmah odbila. (5) Ako u slučaju iz stavka 3. i 4. ovoga članka ponuda, odnosno nalog nije odbijen, smatra se da je ugovor sklopljen u trenutku kad je ponuda, odnosno nalog stigao ponuđeniku. Kako biste to komentirali kao argument u eventualnom prigovoru na prijednog za ovrhu? Unaprijed hvala!

Ne razumijem kako nije pravomoćno meritorno riješen? Pa postoji rješenje. Ali dobro. Što bih mogao napraviti? Naime, postoji prepiska između mene i tužitelja prije prvog prijedloga za ovrhu u kojoj sam naveo svoju volju da podmirim dug, ukoliko mi dostave dokaze da dug postoji, te da su suglasni s mojom tvrdnjom da dug ne postoji ukoliko mi ne odgovore na moje dopise. U više navrata sam to tražio, nikada nisu odgovorili, te sam im u zadnjem dopisu naveo kako smatram da se slažu s mojom tvrdnjom da dug ne postoji. Može li to biti suvisao odgovor na novi prijedlog za ovrhu? Unaprijed hvala!

Zastara nije nastupila. Citirat ću tekst rješenja budući ne možete uvećati sliku: "Smatra se da je tužitelj povukao tužbu te se u cijelosti ukida platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave Javnog bilježnika Xxxx Yyyy iz Zagreba, poslovni broj Ovrv-xx/14 od ______ 2014. godine. Obrazloženje U pravnoj stvari pobliže naznačenoj u uvodnom dijelu ove odluke za dan xx.xxxx.2016. godine zakazano je ročište za glavnu raspravu. Poziv na ročište punomoćnik tužitelja zaprimio je na zapisniku od xx.xxxx.2016. godine. Tuženik je poziv za navedeno ročište zaprimio xx.xxxx.2016. godine. Na zakazano ročište za glavnu raspravu dana xx.xxxx.2016. godine nije pristupio tužitelj niti je pristupio tuženik, a isti iako uredno pozvani nisu opravdali izostanak, pa se u smislu članka 295. stavak 2. Zakona o parničnom postupku smatra da je tužitelj povukao tužbu. Obzirom na navedeno sud je temeljem članka 456. Zakona o parničnom postupku u cijelosti ukinuo platni nalog kako je to pobliže naznačeno u izreci ove odluke." E SAD - punomoćnik tužitelja tražio je povrat u prijašnje stanje, zakazano je ročište i doneseno je rješenje kojim se "Odbija se prijedlog tužitelja za povrat u prijašnje stanje od xx.xxxx.2016. godine kao neosnovan." - uz poduže obrazloženje. Rok za žalbu bio je 15 dana, i koliko mi je poznato, nje nije bilo jer ništa nisam dobio od papira koji bi upućivali da je žalba podnešena. Zar je zaista moguće da tužitelj do beskonačnosti povlači isti predmet? Ima li smisla pozvati se na čl. 12. st. 1. Ovršnog zakona, citiram i ističem bold: Revizija, ponavljanje postupka i povrat u prijašnje stanje Članak 12. (NN 93/14) (1) U ovršnom postupku i postupku osiguranja revizija se može izjaviti samo ako odluka donesena u drugom stupnju ovisi o rješenju nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, u skladu s pravilima parničnog postupka. Ponavljanje postupka nije dopušteno, osim u slučaju iz članka 58. stavka 7. ovoga Zakona. (2) Povrat u prijašnje stanje dopušten je samo zbog propuštanja roka za žalbu i prigovor. Članak 58. (NN 93/14) (7) Ako ovršenik ne podnese prigovor protiv dijela rješenja o ovrsi kojim mu je naloženo da namiri tražbinu protiv toga dijela rješenja može tražiti ponavljanje postupka po pravilima parničnoga postupka. Unaprijed hvala!

Hvala na odgovoru, i molim dodatno pojašnjenje. Ako sam dobro razumio, vrlo kratak odgovor je dovoljan, sličan ovome što ste predložili? Trebam li se pri pozivanju na učinak res iudicata referirati na neki članak nekog od zakona, koji moguće govore o tome kada je prijedlog za ovrhu neosnovan i trebam li uz prigovor priložiti i kopiju rješenja suda, ili je dovoljno navesti koji je sud u pitanju i broj predmeta? Što mogu očekivati nakon takvog prigovora od suca kojem će taj predmet biti dodijeljen? Naime, iz vlastitog iskustva mogu reći da je drugoj strani u ovom predmetu bilo pogodovano na brojne načine od strane sudaca, a čak su išli i toliko daleko da je zanemarena nevaljana punomoć na prvom pripremnom ročištu. Unaprijed hvala!

Poštovani, Dobio sam prijedlog za ovrhu za ISTI slučaj koji je već jednom prošao čitavu sudsku proceduru. Odvjetnici druge strane su napravili propust i nisu se pojavili na glavnoj raspravi te je donešeno rješenje: Rok za žalbu bio je 15 dana. Odvjetnici druge strane tražili su povrat u prijašnje stanje, ili da se njihov podnesak smatra žalbom na rješenje. Zakazana je rasprava po tom pitanju povrata u prijašnje stanje, i njihov je zahtjev odbijen. Sumnjam čak da je odvjetnica lagala u svom iskazu na tom ročištu. Nakon toga, dobijam praktično identičan, novi prijedlog za ovrhu. Imam još svega nekoliko dana da na njega odgovorim. Što da radim i kako da ga osporim? Mogu li oni uopće pokretati novi postupak, za nešto o čemu već postoji pravomoćno rješenje? Je li moguće da tužitelj do beskonačnosti pokreće nove prijedloge za ovrhu, sve dok ne dobije slučaj? Hvala unaprijed!