Jump to content

WTTV

Korisnik
  • Broj objava

    18
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  1. Vezano za na moju objavu od 10. siječnja na ovu temu, naknadno smo utvrdili da po jednom prekršajnom nalogu od 2.5.2017.g. (prekršaj identičan onome iz moje objave na ovu temu od 10. siječnja, ali počinjen isti dan na drugoj poslovnici) nikada nismo zaprimili nikakvo rješenje o prekršaju, a prigovor na prekršajni nalog smo, prema našim evidencijama, pravovremeno (17.5.2017.g.) poslali carinskom uredu koji je izdao prekršajni nalog. (Kaznu iz razumljivih razloga nismo plaćali, a prisilne naplate nije bilo.) Na naš e-mail upit kod carinskog ureda od jučer, odgovoreno nam je da je predmetni prekršajni nalog, povodom našeg prigovora, poslan na daljnje postupanje u područni carinski ured, pa da se tamo raspitamo. To smo i učinili, te saznali da se sporni prekršajni nalog ne nalazi u evidencijama kod područnog carinskog ureda, koji je zatim telefonski provjeravao stanje stvari kod carinskog ureda. Kao rezultat, carinski ured danas nas je e-mailom obavijestio da u stvari nisu zaprimili nikakav prigovor na predmetni prekršajni nalog, te da radi toga predmet nije mogao biti proslijeđen na daljnje postupanje u područni carinski ured (!). Kako smo prigovor poslali preporučenom poštom te o tome imamo potvrdu, od carinskog ureda smo zatražili službenu potvrdu da prigovor nije zaprimljen kao bismo kod pošte mogli reklamirati manjkavu uslugu i tražiti naknadu štete radi neuručenja uredno predane i plaćene preporučene pošiljke. Na naš zahtjev da nam se dostavi službena potvrda da prigovor nije zaprimljen, radi potencijalne reklamacije kod pošte, carinski ured odgovara da mu dostavimo originalnu potvrdu iz pošte i prigovor. Na naše pitanje zašto, on odgovara: "U originalni primjerak potvrde ćemo izvršiti uvid, a prigovor bismo trebali zaprimiti radi daljnjeg slanja na nadležno postupanje, ukoliko utvrdimo da je vaš zahtjev osnovan." Prema ovome se čini da bi carinski ured želio provjeriti vjerodostojnost potvrde iz pošte, te ovisno o tome, sada usvojiti naš prigovor od 17.5.2017.g. na prekršajni nalog od 2.5.2017.g., i provesti redovni prekršajni postupak. Međutim, prekršaj o kojemu je ovdje riječ počinjen je 21.6 2016. godine. Nama nije u interesu da postupak ode u zastaru (iz razloga koji su navedeni u mojoj objavi na ovu temu od 10. siječnja). Kako je zastarni rok za vođenje prekršajnog postupka četiri godine (još jednom puno hvala Ruby za njezin odgovor na moju objavu od 10. siječnja iz kojeg je to razvidno), ako se ovaj prekršajni postupak počne tek sada voditi, on će otići u zastaru svakako prije izdavanja drugostupanjskog rješenja jer ista nastupa već za pet mjeseci, odnosno 22.6.2020. godine, a u tome roku nije za očekivati provođenje i prvostupanjskog i drugostupanjskog postupka (prvostupanjsko tijelo po našem iskustvu samo potvrđuje prekršajne naloge bez obzira na argumente iznesene u obrani). Budući da je potvrda iz pošte o slanju prigovora autentična, mi polazimo od toga da bi carinski ured usvojio naš prigovor od 17.5.2017.g. i sada proveo prekršajni postupak. Međutim, je smo li mi dužni ponovno dostavljati prigovor kada imamo dokaze da smo ga dostavili još u svibnju 2017. godine? Čini nam se da bismo se time, na vlastitu štetu, složili da nam se raspoloživo vrijeme za rješavanje o prekršaju skrati za skoro tri godine, koliko je proteklo od podnošenja prvobitnog prigovora na predmetni prekršajni nalog do danas. Smatramo da je za nastalu situaciju kriva pošta koja nije uručila preporučenu pošiljku. Tko je trebao reagirati i kada, jer se prekršajni postupak nije vodio, ali istovremeno nije došlo ni do prisilne naplate kazne pa nama nije upalo u oko da prigovor na prekršajni nalog nije zaprimljen? Možemo li u našem slučaju tužiti poštu koja nije uručila preporučenu pošiljku i time efektivno onemogućila provođenje prekršajnog postupka i za kavu štetu? Trebamo li carinskom uredu sada ponovno dostaviti prigovor na prekršajni nalog od 2.5.2017.g. unatoč tome što imamo dokaze da smo ga dostavili već 17.5.2017.g.? Što možemo učiniti za zaštitu naših interesa u nastaloj situaciji? Da podsjetim, naš interes bi bio dobiti pravomoćno drugostupanjsko rješenje o prekršaju (koje bi prema našem mišljenju trebalo biti oslobađajuće i eventualno bi nam moglo koristiti u vezanom poreznom postupku u kojem nam je na temelju istih činjenica obračunata i naplaćena trošarina). Najljubaznije Vas molimo za Vašu analizu ovog slučaja i Vaše savjete i odgovore. Puno hvala unaprijed! WTTV
  2. Prvostupanjskim rješenjem o prekršaju (od 19.7.2017. godine) kažnjeni smo novčanom kaznom za prekršaj počinjen 21.6.2016. godine. Prekršajni postupak vođen je temeljem prekršajnog naloga ovlaštenog tužitelja za prekršaj iz Zakona o trošarinama. Na prvostupanjsko rješenje prodnijeli smo žalbu koja je prihvaćena te je drugostupanjskim rješenjem od 2.5.2019. godine predmet vraćen prvostupanjskom tijelu državne uprave na ponovni postupak i odlučivanje. Drugostupanjsko rješenje o prekršaju dostavljeno nam je 9.12.2019. godine. U njemu se navodi da činjeničnoi stanje nije pravilno i potpuno utvrđeno. Imajući u vidu datum počinjenja prekršaja (21.6.2016.g.), pitamo se nije li u ovom slučaju možda već nastupila zastara vođenja prekršajnog postupka te da prvostupanjsko tijelo radi toga neće morati ponoviti postupak i ponovno odlučivati o prekršaju. Mi međutim smatramo da bismo u pravilno provedenom postupku trebali biti oslobođeni krivnje za prekršaj, kao i da bi nam takvo rješenje eventualno moglo koristiti u vezanom poreznom postupku (vidi dolje). Dakle, može li nam netko reći nešto više o zastari vođenja prekršajnog postupka u ovom konkretnom slučaju i dati savjet što mi možemo učiniti da do zastare ne dođe odnosno koja prava imamo ako je do zastare došlo ne našom krivnjom. Nadalje, ako bismo u konačnici uspjeli osporiti predmetno rješenje o prekršaju, da li tu činjenicu ikako možemo iskoristiti u već pravomoćno okončanom poreznom postupku u kojemu nam je temeljem istih činjenica na kojima se temelji predmetni prekršajni postupak, prethodno obračunata i naplaćena trošarina, i kako? Na prvostupanjsko porezno rješenje žalbu smo bezuspješno ulagali iz istih razloga koje smo koristili u žalbi na sada osporeno prvostupanjsko rješenje o prekršaju. Unaprijed puno hvala na Vašim odgovorima i savjetima! WTTV
  3. Članak 12. stavak Zakona o općem upravnom postupku (ZUP) propisuje da protiv prvostupanjske odluke, odnosno ako javnopravno tijelo nije o upravnoj stvari riješilo u propisanom roku, stranka ima pravo žalbe, ako zakonom nije drukčije propisano. Može li mi netko pojasniti što znači ovaj dio članka 12. ZUP-a, "ako javnopravno tijelo nije o upravnoj stvari riješilo u propisanom roku", da li se ovdje podrazumijeva da je javnopravno tijelo ipak riješilo stvar, ali samo ne u propisanom roku, ili da javnopravno tijelo uopće nije riješilo stvar i nakon isteka propisanog roka, ili možda oboje? Kako pisati žalbu ako prvostupanjsko javnopravno tijelo uopće nije riješilo stvar, a rok za nju da ju riješi je prošao? U slučaju da javnopravno tijelo stvar ipak riješi, ali nakon propisanog roka, može li se njegova odluka osporavati samo iz razloga što je donesena izvan propisanog roka i kako?
  4. Prvostupanjskim rješenjem tijela državne uprave iz svibnja 2018. g. odbijen je naš zahtjev za poslovanjem s određenom vrstom trgovačke robe kao neosnovan. Žalba na rješenje nam je odbijena rješenjem Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak. Nakon toga smo pokrenuli smo upravni spor radi poništenja obiju rješenja upravnih tijela. Prvostupanjski sud naš je tužbeni zahtjev odbio kao neosnovan. Na presudu smo pravovremeno uložili žalbu i čekamo odluku drugostupanjskog suda. Sporno prvostupanjsko rješenje iz svibnja 2018. godine temelji se na drugim, ranije donesenim rješenjima istog tijela državne uprave. Dva od tih rješenja naknadno su (tj. nakon što je okončan upravni postupak u kojem je doneseno rješenje iz svibnja 2018. g. i rješavano o našoj žalbi na njega, te nakon što je donesena prvostupanjska presuda u odgovarajućem upravnom sporu), poništena sudskim odlukama. U ožujku 2019. g., 30 dana nakon što nam je uručena druga po redu (pravomoćna i izvršna) presuda o poništenju jednog od prvostupanjskih rješenja na kojemu se temelji sporno prvostupanjsko rješenje iz svibnja 2018. godine, prvostupanjskom upravnom tijelu smo, temeljem članka 123. ZUP, podnijeli prijedlog za obnovu postupka u kojem je doneseno prvostupanjsko rješenje iz svibnja 2018. godine. Na naš prijedlog do danas nismo dobili nikakav odgovor. Je smo li prijedlog za obnovu postupka podnijeli pravilno ili smo ga možda, u okolnostima slučaja, trebali podnijeti, ne za prvostupanjski, nego za drugostupanjski upravni postupak? Kako je prvostupanjsko tijelo trebalo postupiti sa našim prijedlogom za obnovu postupka iz ožujka 2019. godine, bilo da smo ga podnijeli pravilno ili nepravilno? Što sada možemo učiniti ako smo prijedlog podnijeli nepravilno? Unaprijed hvala na Vašim cijenjenim odgovorima i savjetima! Srdačan pozdrav, WTTV
  5. Trgovačko društvo je podnijelo tužbu nadležnom Upravnom sudu protiv drugostupanjskog rješenja Ministarstva financija, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak. Zastupa se samo. Nadležni Upravni sud udaljen je 100 km od sjedišta društva. Sud je zakazao usmenu raspravu na koju će pristupiti predstavnik trgovačkog društva, a ne odvjetnik ili osoba ovlaštena za zastupanje. U upravnoj tužbi trgovačko društvo je navelo da traži naknadu troškova, ali ih nije specificiralo. Pitanja: 1. Naknadu kojih troškova i u kojem iznosu trgovačko društvo-tužitelj, može tražiti u ovom sudskom postupku? 2. Kada najkasnije i u kakvom obliku mora specificirati troškove?
  6. Prvostupanjskim rješenjem organa državne uprave zabranjeno nam je poslovanje s određenim vrstama trgovačke robe. Protiv prvostupanjskog rješenja podnijeli smo žalbu Samostalnom sektoru za drugostupanjski upravni postupak, koji je našu žalbu odbio kao neosnovanu. Sada protiv drugostupanjskog rješenja namjeravamo pokrenuti upravni spor radi poništenje prvostupanjskog i drugostupanjskog rješenja iz upravnog postupka, podnošenjem tužbe nadležnom Upravnom sudu, jer smatramo da su oba rješenja nezakonita. Zbog odluke u prvostupanjskog tijela u prvostupanjskom rješenju, a kojega je drugostupanjsko upravno tijelo potvrdilo trpimo znatnu poslovnu štetu, te imamo interes da se postupak pred upravnim sudom provede što hitnije. S tim u vezi naša pitanja su: 1. Da li Zakon predviđa "žurne postupke" u upravnim sporovima? 2. Ako da, prema kojem zakonskom propisu? (Cijenili bismo i svaki drugi savjet na ovu temu.) Nadalje, u slučaju da sud presudi u našu korist, imamo li pravo zahtijevati naknadu štete od upravnog tijela koje nam je po našem mišljenju nezakonito zabranilo obavljanje poslovne djelatnosti, i prema kojem zakonskom propisu? Puno hvala na vašim odgovorima!
  7. Ne priznajemo prekršaj, jer nismo počinili nikakav prekršaj.
  8. A što se može navesti u žalbi, u pogledu toga što okrivljenici nisu saslušani prije donošenja rješenja o prekršaju, tj. nisu iznijeli svoju obranu? Podsjećam da su okrivljenici podnijeli zahtjev za odgodom rasprave, na koji je telefonski odgovoreno da je rasprava odgođena (osobno meni koja sam zvala u ime okrivljenika, pravne osobe i odgovorne osobe u pravnoj osobi, jedan dan prije rasprave), a onda stiglo rješenje o prekršaju u kojem je navedeno da zahtjev za odgodom rasprave nije usvojen i rasprava održana u odsutnosti okrivljenika.
  9. Nisu, jer nisu bili na glavnoj raspravi (napomena: ova glavna rasprava nije bila zakazana pred sudom, nego pred vijećem za prekršaje jednog područnog carinskog ureda). Okrivljenici su jedino uložili prigovor na prekršajni nalog drugog carinskog ureda (koji potpada pod nadležnost područnog carinskog ured pred kojim je ova rasprava bila zakazana), a kojim je ovaj prekršajni postupak započet. Prigovor je bio samo formalan bez iznošenja obrane, kako bi se izbjeglo da prekršajni nalog postan pravomoćan osam dana nakon što su ga okrivljenici primili. Okrivljenici su samo izjavili da ulažu prigovor te da će svoju obranu iznijeti u redovnom sudskom postupku. Kako se u predmetnom prekršajnom postupku radi o prekršajima iz Zakona prema kojima je Carinska uprava nadležna za provođenje prekršajnog postupka, poziv za glavnu raspravu uslijedio je od Carinske uprave. (Čl. 107. st. 4. Zakona o trošarinam propisuje da je za provedbe prekršajnog postupka za trošarinske prekršaje nadležna Carinska uprava. Čl. 76. Zakona o trgovini isto propisuje da prekršajni postupak po ovom Zakonu u prvom stupnju vodi Carinska uprava ako se postupak vodi na temelju prijave ili optužnog prijedloga Ministarstva financija - Carinske uprave. Čl. 191. st. 2. Općeg poreznog zakona propisuje da prekršajni postupak u prvom stupnju vodi i rješenje o prekršaju donosi vijeće za prekršajni postupak nadležnog područnog ureda Porezne uprave, odnosno Carinske uprave.) Dale, do sada u ovom prekršajnom postupku okrivljenici nisu iznijeli nikakvu obranu. Prvostupanjsko rješenje o prekršaju je izdala Carinska uprava. Redovni pravni lijek koji je okrivljenicima preostao je žalba Visokom prekršajnom sudu, kao drugostupanjskm tijelu.
  10. Da li su tijela državne uprave pred kojim se vodi prekršajni postupak dužna odgovoriti na pismeni zahtjev za odgodu glavne rasprave, te kakav učinak ima zahtjev za odgodu glavne rasprave? Naime, u konkretnom slučaju postavljen je zahtjev za odgodu glavne rasprave na koji je u telefonskom razgovoru sa nadležnim službenikom javnog tijela (ime poznato) dobiven odgovor, "to je odgođeno". Okrivljenici nisu dobili nikakav pisani odgovor. Temeljem telefonskog odgovora kao gore, okrivljenici su smatrali da će dobiti novi poziv za glavnu raspravu. Na njihovo iznenađenje, nedugo zatim dobivaju rješenje o prekršaju u kojem se njihov zahtjev za odgodom rasprave zaista navodi, ali isto tako da ga nadležno tijelo nije moglo usvojiti jer da se "očito radi o odugovlačenju postupka", te da je glavna rasprava održana bez prisustva okrivljenika. Ovlašteni tužitelja isto nije pristupio glavnoj raspravi ali je poslao očitovanje da ostaje kod svojih navoda iz prekršajnog naloga. Okrivljenici imaju rok od 8 dana za žalbu Visokom prekršajnom sudu. Da li je ovdje došlo do povrede procesnog zakona, budući da su okrivljenici u jednu ruku temeljem telefonskog razgovora s nadležnim službenikom dovedeni u zabludu o odgodi raprave, a s druge strane nije pismeno odgovoreno na njihov pismeni zahtjev za odgodom rasprave. Okrivljenici se smataju oštećenima jer prije donošenja rješenja o prekršaju nisu imali priliku iznijeti svoju obranu. U ovom kontekstu okrivljenici navode da su i prije podnošenja zahtjeva za odgodom predmetne glavne rasprave kod istog tijela državne uprave podnijeli zahtjev za spajnaje nekoliko predmeta u jedan postupak kojim zahtjevom je bio obuhvaćen i predmet o kojem se ovdje radi. Trenutno se pred istim tijelom vodi nekoliko postupaka protiv okrivljenika, a rasprave su zakazane u razmacima od po nekoliko dana, 100 km udaljeno od mjesta sjedišta, odnosno prebivališta okrivljenika. U gore spomenutom telefonskom razgovoru okrivljenici su postavili i pitanje spajanja predmeta, jer o tome do tada, a ni do danas, nisu dobili nikakav odgovor. Na ovo pitanje nadležni službenik je u istom telefonskom odgovoru pojasnio da se predmeti ne mogu spajati jer su neki predmeti njezini, a neki od kolegice!? Unaprijed hvala na odgovoru i po mogućnosti savjetima za žalbu Visokom prekršajnom sudu.
  11. Raspravna sposobnost

    Hvala na odgovoru!
  12. Raspravna sposobnost

    Radi se o kaznenom djelu iz čl. 246. st. 1. i 2. Kaznenog zakona
  13. Raspravna sposobnost

    Da li mi netko može pojasniti, u slučaju da se utvrdi trajna raspravna nesposobnost optuženika u kaznenom postupku, kakav je nastavak suđenja istome, tj. da li se suđenje takvoj osobi može nastaviti i pod kakvim okolnostima? Okrivljenik inače ima branitelja, ali zbog izraženih posljedica, na mentalno i fizičko zdravlje, od nedavno pretrpljenog moždnog udara, sa braniteljem više ne može uspostaviti kontakt, niti pratiti nastavak suđenja. Nadalje, kakav je postupak ako se utvrdi privremena raspravna nesposobnost? Da li se glavna rasprava odgađa dok optuženik opet ne bude raspravno sposoban ili se postupa drugačije? Hvala.
  14. Raspravna sposobnost

    Da li mi netko može pojasniti, ako se utvrdi trajna raspravna nesposobnost optuženika u kaznenom postupku, kakav je nastavak suđenja istome, tj. da li se suđenje takvoj osobi može nastaviti i pod kakvim okolnostima? Okrivljenik inače ima branitelja, ali zbog posljedica pretrpljenog moždnog udara, koji je nastupio nakon pokretanja postupka, sa braniteljem sada ne može uspostaviti kontakt niti pratiti nastavak suđenja. Nadalje, kakav je postupak ako se utvrdi privremena raspravna nesposobnost? Da li se glavna rasprava odgađa dok optuženik opet bude raspravno sposoban ili se postupa drugačije? Hvala.
×