beliazaris

U mojim slučajevima su stranke ispitivani kao svjedoci

Iz vlastitog iskustva mogu reći da nije tako Iz vlastitog iskustva mogu reći da nije tako. Dakle što ako to propuste?

Prema zakonu o parničnom postupku stranke bi trebale svjedočiti istinu. Sudovi međutim izrijekom ne upućuju stranke da trebaju govoriti istinu. Nažalost je istina u potpunosti izbačena iz sudnice te ispada da je uspješniji onaj koji bolje laže. Može li stranka u parničnom ili izvanparničnom postupku tražiti da sud zahtijeva prisegu svjedoka da će govoriti istinu ili da npr. prisegne na bibliju.

Postupak oduzimanja poslovne sposobnosti je zaseban, i još k tome dugotrajan, to je jasno. No nije mi jasno kako odvjetnik može uzeti punomoć za zastupanje od osobe koja očevidno nije poslovno sposobna a njezin potpis moguće falsificiran. Zar to sve nema nikakav utjecaj na valjanost tužbe kao takve?

Osim samog prigovora na ovrhu, potrebno je taj prigovor potkrijepiti stavkama koje stoje u zakonu. No u nijednoj od njih ne stoji da se može prigovarati ako usluga nije izvršena ili je manjkavo izvršena?! Prigovor potrošača je poslan pravovremeno, i to preporučeno, s povratnicom. No koji je rok za pokretanje tužbe po tom pitanju ili dojavu inspektoratu- možda 3 godine?

Ukoliko tužitelj podigne, tužbu, a jedno od sutužitelja (npr. 2 tužitelja) je osoba za koju se dobrano sumnja da nema poslovnu sposobnost, može li na temelju toga tuženik tražiti odbacivanje tužbe? AKo ne, je li bolje da tuženik traži saslušanje dotičnog tužitelja (jeftinije) kao svjedoka po tom pitanju ili medicinsko vještačenje na njim. Hvala Vam na odgovorima

Može li firma (d.o.o) zatražiti ovrhu preko javnog bilježnika premda nije u zakonskom roku odgovorila na prigovor potrošača (zbog manjkavosti usluge)? Vezano uz to, može li potrošač nekom argumentacijom odbiti ovrhu izjavom kod javnog bilježnika? Ukoliko se potrošač zbog neodgovaranja na pritužbu potrošača, nakon pokretanja ovrhe odluči na prijavu kod inspektorata ili na medijaciju preko HGK, ima li za to neki rok? Hvala Vam na odgovorima

Poštovani, osoba A je vlasnik dijela kuće u koji na njezin nagovor seli osoba B, njezin bračni drug. Osoba B prijavljuje boravište na policiji, suglasnost za to potpisuje osoba A i predaje na policiji. Iz razloga koji mogu biti ovi ili oni osobi A, koja nije podnijela razvod, više ne odgovara da osoba B živi s njom u kući. Tjera ju i premda se stvari osobe B nalaze u kući mijenja potajno bravu tako da ova ne može više ući u kuću. Za izgovor osoba A daje da se može biti kod roditelja itd. te da će stvari dostaviti. Što da učini u konkretnoj situaciji osoba B kada se nađe pred zatvorenim vratima, npr. jedan vikend ili večer? Da zove policiju, ima li pravo dati provaliti vrata? Hvala Vam na odgovoru

Mislim da ste nešto krivo shvatili. Novac se ako je uplaćen na račun firme nema kamo vraćati. Nije pitanje da li oni (firma) mogu uplatiti na drugi račun već fizička osoba njima.

Poštovani, sadašnja društvena situacija je takva da veliki broj firmi (npr. d.o.o) odlazi u stečaj. S druge strane potrošači trebaju dugo čekati na dostavu naručene robe (npr. i do 3 mjeseca). Firme pak traže uplatu 30-50 % avansa za potvrdu narudžbe. Što se događa s time novcem ako firmi u međuvremenu bude blokiran račun ili ode u stečaj? Može li se prije plaćanja avansa po ponudi nešto ugovoriti da cijeli novac ne ode "niz vodu"? Hvala Vam na odgovoru

(4) Radnik ima pravo na plaćeni dopust za vrijeme obrazovanja ili stručnog osposobljavanja i usavršavanja te obrazovanja za potrebe radničkog vijeća ili sindikalnog rada, pod uvjetima, u trajanju i uz naknadu određenu kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu. Da li se ovo s obrazovanjem odnosi samo za potrebe radničkog vijeća ili sindikalnog rada ili je to neovisno o tome? Znači maksimalno 7 dana ako nema drugog dogovora između stranaka.

Može li radnik tražiti slobodno za izobrazbu u svojoj struci (npr. 2 dana), tj. ima li koji opći pravilnik ili zakon koji to podupire ako nije navedeno u ugovoru u radu?

Znači i stablo se može posaditi pokraj ograde? Nema nikakvih propisanih udaljenosti od ograde tj. kuće? Ograda se održava, međutim ujesen a i ranije pojedini listovi mogu pasti na susjedovu stranu. Pretpostavljam da susjed to treba tolerirati ako se ponudi da mu se očisti, no naravno npr. 1 x tjedno, ne svaki čas/dan.

Poštovani, da li neki od zakona zabranjuje sadnju grmlja ili malog drveća neposrednu uz ogradu (kuća je dalje) susjeda ? Konkretno se radi o penjačici koja je navodno svojim podzmnim korijenjem podigla beton susjeda i napravila pukotine. Hvala Vam na odgovoru

Koliko sam shvatio, razlika izmedju otvorenog (dakle klasicnog cije udjele mozemo kupiti kod banaka) i zatvorenog fonda je u riziku ulaganja (veci je kod zatvorenog) te da je zatvoreni fond zapravo dionicko drustvo sa svojim statutom. Odnedavno se "zatvoreni" fond zove "zatvoreni alternativni" fond. Da li ima u nekom zakonu regulirano da li drugo drustvo smije kupovati udjele u zatvorenom fondu, te postati vecinski vlasnik i na kraju istisnuti male "dionicare"? Inace mi je nevjerojatno da drzava jos nije uspjela donijeti zakon kojim bi to sprecavala. Hvala Vam na komentarima