Jump to content

Flygirl

Korisnik
  • Broj objava

    18
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

Nedavni posjetitelji profila

Prikaz nedavnih posjetitelja je isključen i nije prikazan drugim korisnicima.

  1. Poštovani, na e-građanima sam našla mail obavijest o sudskom predmetu - upis zasnivanja založnog prava na nekretnini radi osiguranja dugovanja prema HEP Toplinarstvu, za ovrhu iz 2011. koja je u cijelosti podmirena putem naplate na Fini. U osobnoj arhivi imam i originalnu ovrhu i specifikaciju naplate iz Fine iz koje je razvidno da je ovrha zaprimljena u Finu na postupanje 30.3.2012. i u cijelosti naplaćena zaključno s 2.1.2013., zajedno s kamatama, troškovima i naknadom Fine. Ovrha na koju vežu osiguranje je Ovrv-XXXX/11, rješenje JB 21.6.2011. pravomoćna 20.7. 2011. U obrazloženju zahtjeva za osiguranje navodi se da ovrha nije u cijelosti podmirena, odnosno da nisu podmirene kamate i troškovi u ukupnom iznosu 84,69 eura ("radi naplate novčane tražbine u iznosu od 84,69 eur, na ime obračunatih zateznih kamata na podmireni iznos glavnice i troška ovršnog postupka"). Plus traži se podmirenje troška postupka osiguranja u iznosu 89,05 eura. Rješenje o upisu na nekretninu još nisam dobila na ruke, datum na rješenju je 27.2.2024. Ako je ovrha u cijelosti isplaćena preko Fine, kako onda može postojati otvoreno dugovanje za kamate i troškove ovršnog postupka? Kako trebam postupiti u ovom slučaju? U prilozima sudskom predmetu (zahtjevu za određivanje upisa založnog prava) nema specifikacije dugovanja, priložena je samo navedena ovrha iz 2011. Unaprijed hvala na odgovoru!
  2. Pozdrav, član sam suvlasničkog vijeća u velikoj zgradi s puno stanova. Prije koji dan smo nemalo iznenađeni samovoljnom internom odlukom našeg upravitelja, po izričitom naputku direktora, da predstavnicima koji imaju osobni dug za pričuvu obustave isplatu naknade za rad predstavnika dok u potpunosti ne podmire dugovanje, bez obzira je li ukupna pričuva zgrade u pozitivnom saldu ili ne. Također, istom internom odlukom direktora, sporazum o plaćanju duga za pričuvu na rate se može jednostavno odobriti bilo kojem suvlasniku, samo uz potpis predstavnika na zamolbi (bez skupljanja potpisa suvlasnika, to diskrecijsko pravo dobija izborom za predstavnika), čak i ako je dug već utužen, ali se ne može odobriti predstavniku, osim ako ne skupi potpise natpolovične većine suvlasnika po kvadraturi. Da li upravitelj smije samovoljno ovako nešto napraviti? Ne radi se o sporazumnom "prebijanju duga" dok se ne poravnaju međusobna potraživanja nego je predstavniku jednostavno jednostrano ukinuta naknada za rad dok ne podmiri svoj dug prema pričuvi i nije mu dopušteno da ga sporazumno plati na rate ako ne skupi potpise suvlasnika. Uputila sam upit upravitelju da li bi isto pravilo onda vrijedilo i za čistačicu koja je suvlasnik i kojoj se isto isplaćuje naknada temeljem ugovora o radu (ako bi imala dug za pričuvu) i odgovoreno mi je da interno pravilo vrijedi samo za predstavnike. Kako je ovo moguće i legalno? Predstavnik je suvlasnik kao i svaki drugi i ista pravila i odredbe Zakona o obveznim odnosima bi valjda trebala vrijediti i za njega kao i za čistačicu ili bilo kojeg drugog suvlasnika. U zgradi naime imamo dugogodišnjeg predstavnika s kojim smo svi jako zadovoljni i želimo da nastavi raditi taj posao. Dogodila mu se bila jedna iznimno teška životna situacija zbog koje je u jednom periodu bio ostao bez svih prihoda osim ove naknade za rad predstavnika koja je i tako mala i namjeravamo ju povećati. Svi smo bili upoznati s time i nitko mu nije zamjerio jer se doista trudi oko zgrade i svima nam je na raspolaganju uvijek, a i složna smo zajednica s gotovo stopostotnom naplatom pričuve pa nije bio poseban problem pričekati za ovaj dug koji je počeo plaćati čim su se okolnosti promijenile. Zbog ove odluke najavio je da će se povući s dužnosti, a mi bismo ga željeli zadržati. Kako trebamo postupiti prema upravitelju?
  3. Hvala! Tako sam i mislila da je trebalo biti. Što sad mogu napraviti? Plaća je ionako bila mizerna, minimalac, plus topli obrok i prijevoz.
  4. "Na temelju članka 115. st 1 točka 4 ZOR (ime tvrtke, OIB, adresa) zastupano po direktoru (Ime i prezime) donosi dana 23.10.2023. sljedeću Odluku o otkazu ugovora o radu zbog nezadovoljavanja radnika na probnom roku 1. (Ime, prezime, OIB, adresa) otkazuje se ugovor o radu na neodređen vrijeme s probnim rokom 6 mjeseci sklopljen 27.4.2023 s početkom rada 28.4.2023. temeljem kojeg radi na poslovima (naziv radnog mjesta) 2. Sukladno članku 53 st.10 ZOR, radni odnos između Radnika i Poslodavca prestaje s istekom otkaznog roka od 7 dana, računajući od dana uručenja ove Odluke 3. Radnik je u otkaznom roku oslobođen obveze rada. 4. Radnik nema pravo na otpremninu 5. Radnik će iskoristiti svoje pravo na neiskorišteni godišnji odmor za vrijeme trajanja otkaznog roka U nastavku teksta odluke je obrazloženje u kojem osim ponavljanja podataka o datumima i nazivima stoji "Radniku se otkazuje Ugovor o radu zbog nezadovoljavanja radnika na probnom roku temeljem članka 115 st.4. ZOR što predstavlja posebno opravdan razlog za otkaz Ugovora o radu. Naime, radnik nije kvalitetno obavljao poslove koji su mu bili dodijeljeni, a pogotovo je pokazao iznimnu sporost u obavljanju svojih radnih zadataka, stoga rad radnika nije zadovoljio kriterije probnog rada, a slijedom čega se i predmetni ugovor otkazuje". "Radnik radi kraće od dvoje godine stoga nema pravo na otpremninu. Radnik ima pravo na 5 dana godišnjeg odmora a koje će iskoristiti za vrijeme trajanja otkaznog roka". Predmet ovog pitanja je jesu li postupili pravilno obzirom na rokove odjave, nemam se namjeru sporiti s poslodavcem oko obrazloženja odluke. Ono je doslovce van pameti jer je potpuna suprotnost realnog stanja, čak su me i klijenti hvalili i nadređeni je to znao, a obzirom na prirodu posla donekle je čak moguće i kvantificirati količinu i brzinu obavljenog posla u danu (npr. kad sam radila sama i odradila količinu posla za obje u timu bez smanjenja prometa). Ali neka ostane tako kako je,
  5. Pozdrav, molim za pojašnjenje da li je poslodavac postupio pravilno u ovoj situaciji, obzirom na odredbe čl. 53 st.10 ZOR (otkazni rok od 7 dana računajući od dana uručenja odluke o otkazu ugovora: - Ugovor o radu je sklopljen 27.4.2023. na neodređeno s probnim rokom 6 mjeseci i s početkom rada 28.4.2023. - Odluka o otkazu je napisana 23.10.2023, uručena mi je osobno od strane neposrednog nadređenog 26.10.2023. sat vremena prije kraja radnog vremena, bez ikakve naznake i najave otkaza, samo se pojavio na našoj lokaciji nenajavljeno i rečeno mi je da sljedeći dan ne moram doći na posao, da mogu koristiti preostalih 5 dana godišnjeg i neka odmah ostavim ključ. Mojom greškom nisam dopisala datum uručenja uz svoj potpis, bila sam potpuno zatečena, kao i kolegica nikad nije bilo ni jedne primjedbe na moj rad, pa ni na evaluacijskom razgovoru par dana prije nije bilo ni spomena otkaza, naprotiv. - Odjavljena sam s HZMO odmah sljedeći dan, 27.10.2023. Napominjem da sam bila na bolovanju nekoliko dana zbog korone i vratila se 24.10., dakle 23. i 24.10. se ne bi trebali računati u otkazni rok. Ono što ne razumijem je kako sam mogla biti odjavljena odmah, ako je otkazni rok 7 dana od uručenja odluke? Čak i da se uzme 23.10. kao datum, jer nisam upisala da mi je uručen zapravo 26.10., to je još uvijek samo 4 dana, s tim da godišnjeg imam 5 dana i 23. i 24. su bili bolovanje. Nije li poslodavac onda trebao uručiti otkaz najmanje 7 dana prije isteka probnog roka ili me odjaviti tek 7 dana nakon uručenja odluke o raskidu? Imam 60 godina i nije mi svejedno ako mi se uzme ma i jedan dan od osiguranja. Način otkaza neću uopće komentirati, šokirao me, a i ostavio bez prava na naknadu s burze. Saznala sam kasnije pravi razlog privatnim kanalima, nije mi rečen u lice, i nema veze s kvalitetom mog rada već s jednom iznenadno donešenom poslovnom odlukom a ja sam bila zbog godina i prikladnog datuma isteka probnog roka bila najlakša meta za odstrel. Ali ok, nema veze, firma je relativno mala i privatna pa mogu kako hoće. Hvala unaprijed!
  6. Hvala na brzom odgovoru! Znate li možda da li njemu uopće treba ulaziti u proces stjecanja državljanstva u ovim kasnim godinama za ostvarivanje prava na dopunsko zdravstveno na teret proračuna i prava na besplatni ZET prijevoz, sanitetski prijevoz i pomoć u kući? Po imovinskom cenzusu s mirovinom od tristotinjak eura imao bi pravo na to.
  7. Molim za pomoć ako me može netko uputiti kako postupiti: imam starijeg susjeda rođenog 1939. na teritoriju BiH koji još od 1963. godine živi u Zagrebu i ovdje je stekao 27 godina radnog staža, ima hrvatsku mirovinu (dio prethodnog staža mu je i u SLO), ima OIB i hrvatsko zdravstveno. Zamolio me za pomoć oko ostvarivanja nekih socijalnih prava na koja bi imao pravo temeljem imovinskog cenzusa, pa sam tako ustanovila da nema osobnu iskaznicu već iskaznicu osobe s dozvolom boravka koja je istekla 2020. u vrijeme kad su iskaznice produženo važile zbog korone. On se uopće ne snalazi u administraciji, nije informatički pismen, kaže mi da s tom iskaznicom uredno i dalje diže mirovinu i da nije nikad tražio državljanstvo, nije znao da treba. Ne znam od kuda krenuti, ima li on pravo na HR državljanstvo temeljem tog dugogogišnjeg boravka ovdje i kako da mu pomgnem? Nema obitelji i nikog bližeg od mene ovdje, ja sam jedina osoba koja se pobrine kad mu što treba. Unaprijed hvala!
  8. Poslali su dva tipska dopisa (za svaku ovrhu po jedan), sredinom kolovoza, naslovljena " Zamolba za očitovanjem" s tekstom "Poštovani, društvo EOS Matrix d.o.o. na provedbu vam je poslalo ovršnu ispravu OVRV-XXXXXXXXX za predmet 21XXX-XXXXXXXXXX vašeg djetatnika (ime i prezime), OIB: XXXXXXXXXXX. Ovim putem napominjemo kako do danas nismo zaprimili vaš odgovor na naš zahtjev za provedbom ovrhe, kao niti uplatu sredstava. Podsjećamo vas da ste se sukladno Članku 181. Ovršnog zakona, dužni očitovati pisanim putem o vašem daljnjem postupanju po zaprimljenoj ispravi. Isto tako, nepostupanje po ovršnoj ispravi nama kao ovrhovoditelju može nanijeti štetu lli gubltak radi čega temeljem članka 182. Ovršnog zakona, imamo pravo pokrenuti postupak izravno protiv vas kao poslodavca. Stoga vas mollmo očitovanje o vašem daljnjem postupanju, odnosno mollmo da izvršite uplatu. Za sve dodatne informacije budite slobodni obratiti nam se na broj xxxx...." Dostavljeni dokumenti ovrha su kopije, poslane kratko vrijeme prije ovih dopisa jer ih do obračuna prethodne plaće još nije bilo. Obje ovrhe su izvansudske ovrhe temeljem rješenja o ovrsi ovjerenoj kod javnog bilježnika, oćenito na imovini ovršenika. Osnova prve ovrhe je bla pohranjena u FINI i EOS Matrix je dopisom FINI od 11.11.2022. tražio da se vrati u redoslijed naplate. Osnovu druge ovrhe (pravomoćne 2020.) nikad nisu vratili u redoslijed naplate nakon povlačenja.
  9. PBZ je prodala dva moja duga EOS Matrixu (manji kredit za reprogram duga po kartici i dug za dozvoljeni minus koji je postao nedozvoljeni zbog teške bolesti i gubitka posla). Za prvi dug je PBZ bila ovrhovoditelj prije prodaje duga i istupila iz reda pa je nastupio EOS, a za drugi dug je EOS sam pokrenuo ovrhu nakon nemogućnosti naplate prisilom jer sam dulje vremena bila bez posla i ikakvih prihoda. Od početka godine ponovno radim i EOS Matrix uredno naplaćuje prvu ovrhu preko FINE. Drugu ovrhu je bio povukao iz reda kad nije bilo nikakvih naplata, no za razliku od prve nije ju (zasad) vratio u red naplate. Drugih ovrha nema, pa da ju i vrati, bila bi u redu odmah iza prve . koja je također njihova. EOS Matrix sad traži od mog poslodavca da obje ovrhe provodi na plaći i isplaćuje im direktno. Obzirom da se prva ovrha uredno naplaćuje skidanjem maksimalnog zakonski dozvoljenog nezaštićenog dijela, a druga je i tako u redu odmah iza prve, ne vidim razlog ovom zahtjevu i držim ga neosnovanim , isto kao i prijetnju poslodavcu da će biti odgovran za štetu ako ne postupi po zahtjevu jer štet nema, uredno se naplaćuju, a i ovrhe nije dostavio poslodavcu sud, nego oni. Traže očitovanje i uplatu odmah. Poslodavac je manja proizvodna tvrtka i zbunjen je, ne zna kako postupiti. Molim za savjet. Hvala!
  10. Pozdrav, molim za pojašnjenje na koji način se obračunava iznos nezaštićenog dijela primanja u ovoj situaciji: - Trenutno sam nezaposlena i jedini prihod mi je naknada za predstavnika suvlasnika. Imam ovrhu na FINI, dug PBZ-u za manji kredit po Amexu koji je uredno plaćan dok nisam naprasno ostala bez ikakvih prihoda a PBZ nije htjela reprogramirati već je dug brzinom svjetlosti utužila i praktički odmah po rješenju o ovrsi prodala prodala EoS Matrixu, nisu ni pokušali sami naplatiti ovrhu. Spomenutu naknadu su u vrijeme zaposlenosti uredno plijenili u cijelom iznosu, plus trećinu plaće, i FINA i upravitelj zgrade su tvrdili da se drugi dohodak ne može zaštititi i da se ovršuje u cijelosti. Nakon (poslovno uvjetovanog) gubitka posla potrajalo je tri mjeseca dok sam se izborila i s FINOM i s upraviteljem da se naknada, sukladno zakonu jer je jedini prihod, tretira isto kao i plaća i ovršuje 1/4, a ostatak isplaćuje na zaštićeni račun. Od 1.4. konačno idem na novi posao i zanima me da li je naknada u tom slučaju ponovno u cijelosti nezaštićena ili se ustezanje obrračunava po istom principu kao i plaća jer sam dobila suprotna tumačenja - jedni tvrde da se oba prihoda zbrajaju pa ovisno o iznosu zbroja se usteže 1/4 ili 1/3, drugi pak da je sve što spada u kategoriju "drugi dohodak" i dalje u cijelosti nezaštićeno. Unaprijed hvala na pojašnjenju!
  11. Molim za savjet je li ovo uopće legalno, postoji li neki zakon koji ovo propisuje/regulira i što učiniti u ovoj situaciji. Sestra je vlasnik stana koji je stekla darovnim ugovorom od roditelja, s tim da u njemu živi naš otac koji po klauzuli iz darovnog ugovora ima pravo doživotnog uživanja nekretnine. Dogovorom između sestre i oca, svi računi za režije stižu na njegovo ime i on ih plaća.Jučer je sestra dobila dopis od HEP Toplinarstva da su uvidom u E-izvadak utvrdili da je ona vlasnik stana i da su temeljem toga izvršili promjenu krajnjeg kupca i otvorili novi račun tj. SAMOINICIJATIVNO su prebacili plaćanje računa HEP Toplinarstva na nju. U istom dopisu ju obavještavaju da postoji neutuženi dug u zadnjih 12 mjeseci u iznosu nekih 600 kn (znamo za to, nije plaćen jedan račun) i traže da isti ona podmiri u roku 8 dana. I na kraju dopisa upozoravaju da zatraži prebacivanje na dostavu e-računa.Otkad to HEP Toplinarstvo samonicijativno prebacuje režije na nekog drugog i smije li to uopće napraviti? Temeljem čega? Na taj način onda zadužuju nekoga bez njegova pristanka! Nije sporan ovaj dug, znamo zašto je nastao i podmirit će se, nego je sporan način promjene, a i to da potražuju od nje plaćanje duga za režije koje glase na drugu osobu. Postoji li uopće neki propis ili zakon koji traži da režije MORAJU biti na vlasniku a ne korisniku? Hvala!
  12. Da, isto je. U pravilniku je navedeno: Za svaku isporuku (prodaju) potrebno je izdati račun koji mora sadržavati sljedeće podatke:
 - naziv radnje (u Vašem slučaju "Kućna radinost ime i prezime"), - podaci o vlasniku (Ime, prezime, OIB, adresa) - broj računa (redni broj i godina, npr 4/2017) - nadnevak izdavanja računa - naziv robe ili usluge - jedinična cijena i ukupna svota računa
  13. Puno hvala Spitfire! Radi se o mom bratu kojem su dva porezna savjetnika u to doba rekla da mu se isplati prijaviti poreznu prijavu te godine jer će imati povrat - ali Porezna je bila drugog mišljena pa evo sad porez i kamate pojele tu sitnu zaradu više nego dvostruko :-/ A eto, jedno iskustvo više...
  14. Pašticada, možete prodati suvenirnici jer se to smatra prodajom od kuće i dozvoljeno je. R-1 račun izdaju tvrtke, R-2 obrti. Vi trebate izdat račun na paragon bloku na datum kad ste nešto prodali. Dakle, ako suvenirnica otkupi od Vas npr 5 komada suvenira i plati Vam odmah - izdajete račun s tim danom. Ako ste im dali robu u prodaju, pa plaćaju kasnije, račun formirate na dan kad se plaća. Uz robu koju predajete suvenirnici ide izdatnica sa specifikacijom jer je to njima potrebno za dokumentaciju, ali i Vama. Sklopite ugovor s njima u kojem ćete definirati Vaše međusobne obaveze i uvjete poslovanja.
  15. Poštovani, pokušavam riješiti ovaj problem na konstruktivan način, no trenutno situacija izgleda kao začarani krug i ne znam što učiniti. Unaprijed hvala za svaki savjet! Imala sam mali d.. otvoren 2006. koji je brisan iz sudskog registra u rujnu 2015. po službenoj dužnosti, po čl. 70 (nedostavljanje izvješća 3 godine). Glavna djelatnost tvrtke je bila savjetovanje i izrada tehničke dokumentacije za strojarske projekte. Ja sam bila jedini zaposleni i zapravo jedini resurs tvrtke. Brisanje je i meni i knjigovođi došlo kao iznenađenje jer se nekoliko mjeseci prije uspostavila ponovna redovna komunikacija s Poreznom, krenulo se u rješavanje problema, napravio plan rješavanja i dogovor s njima, postojala je uredna dokumentacija ali ju je trebalo obraditi. Nakon rješavanja ključnih problema koji su i doveli do stanke u poslovanju, planiralo se nastaviti dalje i postojala je osnova za to. Tvrtka je u to vrijeme bila u blokadi dulje vrijeme, a dug blokade se odnosio samo na (eventualni) porez i doprinose, duga dobavljačima niti imovine (osim nešto uredske opreme) nije bilo, PDV preplaćen. Iznos nenaplaćenih potraživanja tvrtke bi bez problema pokrio sva dugovanja (to je, uz moju dugu i težu bolest i nesposobnost za rad i bio ključni razlog problema). Dakle, tvrtka je brisana u vrijeme kad konačno financijsko stanje nije bilo poznato (bili smo usred procesa rješavanja), a postojala je blokada Porezne na iznos pretpostavljen na temelju prosjeka prethodnog poslovanja. Moj ključni problem je u tome što mi je na FINI rečeno da sad ne mogu registrirati baš nikakvu djelatnost (ni d.., ni obrt, pa čak ni samostalnu djelatnost niti kućnu radinost) dok ne riješim dugovanja prema Poreznoj iz prošle tvrtke. Dugovanja pak ne znam kako zatvoriti i uz najbolju volju jer niti tvrtka više postoji, niti se zna(o) točni iznos duga u trenutku brisanja. Zbog brisanja tvrtke ne mogu naplatiti ni dugovanja prema tvrtki iako su utužena. S druge strane pak, zbog toga što ne mogu ništa registrirati nemam način kako legalno raditi i naplaćivati svoj rad, što mi stvara gomilu problema na svim razinama. Teško mi je povjerovati da bih sad cijeli život trebala biti obilježena i onemogućena u radu zbog nesretnog spleta okolnosti koji je doveo do cijelog problema s tvrtkom (što je razumjela i prihvatila čak i Porezna). Da li je istina da ne mogu registrirati baš ništa, nikakav oblik djelatnosti dok ne riješim dug? Da li mogu eventualno preuzeti (prenijeti na sebe) jednu postojeću tvrtku? Svojevremeno sam naime sudjelovala s nekih 3% u osnivačkom kapitalu tvrtke slične djelatnosti, koja je i danas živa ali se zapravo nikad nije poslovalo po njoj, zadovoljava se samo nužni zakonski minimum (izvješća) a ostali osnivači su odustali od poslovanja i rado bi ju ugasili. Ja bih ju preuzela ako je to moguće i legalno, naravno. Unaprijed hvala i oprostite na duljem postu!
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija