Keli1985

Poštovani, otac je dobio poziv za dostavu očitovanja za provedbu jednostavnog postupka stečaja potrošača, te imam nekoliko pitanja na koje bih zamolila odgovor: 1. S obzirom na nema imovine, osim invalidnine koja mu sjeda na zaštićeni račun (cca. 16 EUR mjesečno), radi li kakvu razliku ako izjavi da je suglasan ili ako ne izjavi ništa, budući da se i u tom slučaju smatra suglasnim? 2. Na koji način se vrši poziv vjerovnicima da je u tijeku jednostavni stečajni postupak, isključivo putem oglasne ploče suda ili im se direktno šalje obavijest? 3. Što predstavlja izjava o predlaganju da se postupak provede i u odnosu na vjerovnike koji su povukli osnovu za plaćanje, ako više nisu ispunjeni uvjeti za provedbu postupka iz članka 79.a stavka 2. Zakona? Ovaj dio iza zareza ne razumijem točno. Također, kako nažalost ne raspolažem svim papirima i informacijama, u slučaju postojanja vjerovnika čije potraživanje iznosi više od 2.654,46 EUR (a koji je davno povukao svoj prijedlog za ovrhu, no nemam informaciju iz kojeg razloga, je li dug otpisan ili je u zastari), zanima me je li (zaokruživanjem "predlažem") postupak uopće moguće provesti i u odnosu na njega s obzirom na visinu duga? Hvala unaprijed.

Pozdrav, molim Vas pomoć i savjet. Nekretninu je kupoprodajnim ugovorom osoba A prodala osobi B, no tada nije izvršen upis vlasništva u zemljišne knjige. 15-ak godina kasnije osoba A je umrla i njezina djeca kao nasljednici upisana su u zemljišne knjige kao vlasnici predmetne nekretnine. Nakon toga je osoba B konačno pokrenula postupak za upis svog prava vlasništva, na način da su na zapisnik pozvana djeca osobe A. Jedno dijete se pojavilo i na zapisnik izjavilo da priznaje osobi B pravo vlasništva temeljem čega je osoba B upisana kao vlasnik ½ nekretnine. Poziv drugom djetetu se vratio uz napomenu da je umrlo. To dijete je i dalje upisano u zemljišne knjige, budući da nekretnina nije bila uključena u ostavinsku raspravu iza pokojnika. Osoba B je kasnije ugovorom o darovanju sinu poklonila svoju ½ nekretnine i to je provedeno u zemljišnim knjigama. Sada bi sin htio prebaciti na sebe i drugu polovicu nekretnine, no nema podatke o tome postoje li nasljednici iza djeteta osobe A, jer je ono i dalje upisano kao vlasnik. Budući da sin nije u mogućnosti doći do informacije o eventualnim nasljednicima kao ni do kupoprodajnog ugovora između osobe A i osobe B, a u neprekidnom je posjedu nekretnine više od 20 godina, bi li najjednostavniji način bio da pokrene tužbu radi stjecanja prava vlasništva dosjelošću? I ima li uopće temelj za pokretanje te tužbe? Hvala unaprijed.

Hvala Vam na odgovorima i pomoći. I ja sam mišljenja kako rok počinje teći od dana ovjere ugovora, no nisam uspjela naći sličan primjer u sudskoj praksi, izuzev razgraničenja datuma sklapanja ugovora i datuma upisa u zk, u kojem je slučaju sud zauzeo stav kako je g. virtalni naveo.

Pozdrav, molim pomoć oko početka računanja roka za pobijanje pravnihradnji dužnika. Radi se o ugovoru o darovanju nekretnine, za koji, budući da se radi o besplatnom raspolaganju, rok iznosi 3 godine. U samom ugovoru naveden jejedan datum („ugovorne strane su dana xx.xx.2017 sklopile...“), ovjera kodjavnog bilježnika izvršena je nešto kasnije, kao i uknjižba prava vlasništva uzk. Budući da se radi o tri različita datuma, zanima me od kojeg datuma počinjeteći navedeni rok od 3 godine, s obzirom na zakonsku odredbu „rok se računa oddana kad je poduzeta pravna radnja koja se pobija“? Koji od ova tri događaja setumači kao poduzeta pravna radnja u konkretnom slučaju? Zahvaljujem unaprijed na pomoći.