Jump to content

Andrija Katalenić

Korisnik
  • Broj objava

    152
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  1. Posljedice otkaza - naknada troškova poslodavcu

    Hvala vam na odgovorima! Upravo tako, takve odredbe su zaista neka vrsta odštetne klauzule. Vjerojatno bi se to lako oborilo na sudu, ali tko zna.
  2. Posljedice otkaza - naknada troškova poslodavcu

    Da li se netko susreo s ovako nečim?
  3. Važećim ugovorom o radu definirano je da je radnik dužan jednostrano nadoknaditi štetu poslodavcu u paušalnom iznosu od XY kuna, ako radnik jednostrano ili svojom krivnjom otkaže taj ugovor o radu prije isteka roka do kad taj ugovor vrijedi. Da li je takva odredba ugovora o radu valjana i može li poslodavac zaista to i naplatiti od radnika koji bi tako otkazao ugovor?
  4. Platiti svoj dio ili ne?

    Lovačko društvo je drugotuženik. Mislim da ne postoji mogućnost isključenja odgovornosti lovačkog društva, sve je manje više jasno. U tijeku je vještačenje. Vjerojatno će barem djelomično biti priznat tužbeni zahtjev. Čekanje mi se čini rizično, a plaćanjem franšize doduše gubiš u startu taj dio bez da je itko utvrdio odgovornost, ali opet bi to trebalo biti to. Što bi u teoretskom slučaju da se tužbeni zahtjev usvoji u cijelosti (cca 40 tisuća kuna) trebalo platiti lovačko društvo ako tijekom parnice odluči prekinuti parnicu u svojem dijelu tako da plati franšizu (1000 kn)? Tko plaća vještačenje koje je u tijeku i bit će dovršeno nakon što se plati franšiza? Što s prijašnjim troškovima tužitelja (ročišta, podnesci)? Da li se plaćanjem franšize prejudicira krivnja, odnosno prvotuženik )osiguranje) stavlja u nepovoljniji položaj što onda zbog obveze plaćanja troškova utječe i na lovačko društvo?
  5. Platiti svoj dio ili ne?

    U sklopu moje firme je i lovačko društvo koje je drugotuženik za naknadu štetu zbog naleta na divljač. Prvotuženik je osiguravajuća kuća tog lovačkog društva. Da li je možda uputno platiti franšizu neovisno o ishodu spora, zbog toga da nam se ne gomilaju daljnji troškovi i kamate. Jer smatram da bi u slučaju gubitka spora i prvotuženik i drugotuženik snosili troškove postupka. Ovako bi se to pokušalo riješiti prije, odnosno lovačko društvo bi platilo franšizu pa nek se dalje osiguravajuća kuća bori za sebe. Dakle, u ovom slučaju vidim samo korist od plaćanja franšize. Postoje li neke negativnosti oko toga (npr. da se prejudicira krivnja i sl.)? Naravno, pretpostavka je da se ne bi uspjelo u sporu, možda samo djelomično, ali opet bi ostala ta obveza plaćanja franšize (plus troškovi i kamate). Hvala.
  6. Od koga tražiti tabulanu ispravu?

    Hvala puno!
  7. Ovrha - ovršenik društvo u likidaciji

    https://www.vtsrh.hr/index.php?page=code&index=0&article_id=197&act_id=637&lang=hr&poll=results Pronašao sam ovo, čini se da nema zapreke za pokretanje ovrhe nad društvom u likvidaciji.
  8. Ovrha - ovršenik društvo u likidaciji

    Može li se pokrenuti ovrha nad društvom koje je u likvidaciji?
  9. Od koga tražiti tabulanu ispravu?

    Nije utvrđeno izrekom presude, jer je spor bio oko predaje u posjed. RH je kao prednikov prednik tužila prednika i stjecatelja i izgubila spor (odbijen im je tužbeni zahtjev). U obrazloženju je pojašnjeno da je prednikovo stjecanje od RH bilo valjano, samim time i stjecateljevo (stjecatelj je dakle posljedenji vlasnik koji bi sad htio i upisati svoje vlasništvo u zk).
  10. Od koga tražiti tabulanu ispravu?

    Stjecatelj je kupio u stečajnom postupku nekretninu od prednika koji je kasnije ugašen. RH je tužila prednika i stjecatelja za predaju nekretnine u posjed i izgubila spor jer je sud utvrdio da je taj prednik dosjelošću stekao nekretninu, a posljedično i stjecatelj od njega. Aktualni upis u gruntovnici je na RH. Stjecatelj bi htio upisati svoje nepobitno vlasništvo. Od koga zatražiti tabularnu ispravu? Od RH koja je prednikov prednik ili od prednika (na koji način to uopće izvesti kad je ugašen)?
  11. Čl. 197

    (1) Rješenjem o ovrsi na plaći određuje se pljenidba određenoga dijela plaće i nalaže se poslodavcu koji ovršeniku ne isplaćuje plaću na račun kod banke da novčani iznos za koji je određena ovrha isplati odnosno isplaćuje ovrhovoditelju nakon pravomoćnosti toga rješenja. (2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, sud će rješenjem o ovrsi na plaći odrediti pljenidbu određenoga dijela plaće i naložiti poslodavcu koji ovršeniku isplaćuje plaću na račun kod banke da novčani iznos za koji je određena ovrha radi namirenja tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale po osnovi narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete po osnovi izgubljenoga uzdržavanja zbog smrti davatelja uzdržavanja isplati odnosno isplaćuje ovrhovoditelju nakon pravomoćnosti toga rješenja. (3) Rješenje o ovrsi odnosi se i na povećanje plaće do kojega dođe nakon dostave rješenja o ovrsi. Kopirao sam čl. 197. OZ-a. Iz stavka 1) zaključuje se da svi poslodavci koji svojim radnicima isplaćuju plaću na račun kod banke ne mogu provoditi ovrhu na plaći?
  12. Učinak predbilježbe prava vlasništva

    Zna li netko?
  13. Učinak predbilježbe prava vlasništva

    Dakle, postoji li neki rok za opravdanje predbilježbe ili ga uvijek određuje sud (rješenjem kojim se dopušta predbilježba)? Npr. kupac i prodavatelj ne odrede rok u kojem će opravdati predbilježbu, što u tom slučaju? Kad prodavatelj može tražiti brisanje predbilježbe ako mu kupovnina nije isplaćena?
  14. solemnizacija-hitno!

    U slučaju sklapanja sporazuma između dvije stranke u kojoj one potvrđuju da nemaju međusobnih potraživanja iz nekog pravnog odnosa, ima li utjecaja je li takav sporazum solemniziran ili je samo ovjeren? Dakle, koliko je solemnizacija takvog sporazuma pravno sigurnija od obične ovjere potpisa? Radi se o običnom dobrovoljnom sporazumu između dvije stranke. Postoji li razlika u postupanju suda ako bi jedna od stranaka i pored činjenice sklopljenog sporazuma odlučila tužiti drugu radi isplate ili bi se na jednak način dokazivalo nepostojanje obveza. Hvala.
  15. Potraživanje razlike od osiguranika

    U tome je caka dakle
×