Jump to content

id27

Korisnik
  • Broj objava

    2
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  1. Pozdrav, molim pomoć. U odredbi kolektivnog ugovor za djelatnost socijalne skrbi kažu da napadi korisnika na djelatnike te napadi treće osobe učinjeni na radu, za vrijeme rada ili u svezi s radom se smatraju štetom u smislu odgovornosti poslodavca za naknadu štete ili napad koji nije imao fizičke ozljede, nego ozbiljne prijetnje, koji se također smatraju štetom u smislu odgovornosti poslodavca za naknadu štete. Također, treći stavak predviđa da je poslodavac zaposlenicima dužan osigurati psihološku podršku ( superviziju ). Pod pretpostavkama da radnik nije skrivio ništa u svom radu, da je sve obavio po pravilima struke i u skladu sa svojim zakonskim ovlastima, zanima me na koji način to treba prijaviti poslodavcu da se događaj dogodio, na koji način treba zatražiti naknadu štete i koje su osnove za naknadu štete? Jesu li osnove samo da se dogodio napad ili i to da poslodavac nije ništa poduzeo po tom pitanju, odnosno da nije osigurao superviziju koju je i Zakonom o socijalnoj skrbi dužan osigurati s obzirom na uvjete i opis posla?
  2. Poštovani, Otac i majka su živi. Imaju dvoje djece. Kuća u kojoj žive nije etužirana i bila je podjeljena na oca i na majku. Nakon što je otac postao dužnik i zbog velikog iznosa duga, svoj je dio darovao jednom djetetu. Moje pitanje je sljedeće: Nakon smrti ova, mora li dijete kojem je imovina darovana otplatiti dug? ima li drugo dijete pravo nakon smrti oca tražiti svoj dio u darovanom i što je onda s dugovanjem? Ako se ima pravo na nužni dio, bez obzira na darovni ugovor, postoji li rok do kada to može tražiti Ima li dijete kojem je darovan očev dio pravo potraživati dio koji je majčin nakon njezine smrti? Koji je postupak za etažiranje kuće?
×