Jump to content

andrijabandrija

Korisnik
  • Broj objava

    15
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

Objave koje je andrijabandrija objavio


  1. OK, jasno. Jos jedno pitanje: na navedenoj nekretnini i dalje stoji zabilježba prethodnog ispravnog postupka (koji je odbijen). Bi li bilo pametno najprije traziti brisanje te zabiljezbe prije no se uputimo ponovno u pojedinacni ispravni postupak? Jer ne znam kako mogu biti dvije zabiljezbe paralelno i je li to problem...


  2. , Matrix je napisao:

    Da malo ovo rasčlanimo i utvrdimo, s kim ste vršili diobu i u kakvoj ste vezi sa knjižnim vlasnikom/vlasnicima. 

     

    Nepotrebno

     

    Moj nedavno preminuli djed je navedeno zemljiste dobio putem Ugovora u diobi, no nije se nikad upisao, a mislim da se niti nije mogao upisati samo zahtjevom za upis bez ispravnog postupka/parnice obzirom da ne bi mogao dokazati neprekinuti slijed stjecanja. Djed je umro, a njegova nasljednica (moja baka) je nasljedila to zemljista kao vanknjizno vlasnistvo (to se spominje u Rjesenju iz ostavinskog postupka). Knjižni vlasnici su skupina ljudi, neki su odavno mrtvi, a za neke druge nismo nikad ni culi, niti su susjedi za njih culi. Zapravo, ne znamo ni temeljem cega su oni upisani...


  3. Prije 40 minuta, Matrix je napisao:

    Jel imate kakav materijalni dokaz u vidu ugovora, posjedovnog lista ili pak rješenja o nasljeđivanju u kojem se navodi konkretna imovina kao izvanknjižno vlasništvo. 

     

    Dijelim citirano mišljenje, ovo iz razloga što se radi o zemljišno-knjižnom postupku, pa npr stranka podnese prijedlog za upis prava vlasništva koji rješenjem bude odbijen radi određenih manjkavosti, no to nije zapreka da stranka podnese novi uređen prijedlog. 

    Imamo materijalni dokaz - Ugovor o diobi ovjeren kod javnog biljeznika (jos davno).

    Hvala na odgovoru! Još bih vas pitao: smatrate li da je pametnije u novom prijedlogu objasniti zašto ga ponovno podnosimo (okolnosti) ili ništa ne spominjati?


  4. Poštovani,

    Prošle godine pokrenuli smo pojedinačni ispravni postupak za jedno zemljište (zbog toga što stvarni vlasnik nije upisan u zemljišne knjige već su upisane osobe koje su odavno umrle). Održan je pojedinačni ispravni postupak, a svjedokinja je bila dosta senilna i govorila polu-razumno pa je sve završilo na način da ju se nije dobro razumjelo te je posljedično naš zahtjev odbijen. Sad joj se stanje malo popravilo, došla je k sebi, i vjerujemo da bi ju se bolje razumjelo, a pojavili su se u medjuvremenu i dodatni svjedoci...

    Je li moguće ponovno pokrenuti ispravni postupak za istu stvar? Pričao sam s par pravnika koji tvrde da činjenica prethodnog vođenja ispravnog postupka sama po sebi ne bi trebala biti razlog za odbacivanje novog prijedloga..

    Ukoliko da, je li pametnije da ponovno pošaljemo isti prijedlog istog teksta ili je ipak bolje da objasnimo zašto ponovno tražimo istu stvar (nove okolnosti)?

    Unaprijed hvala na odgovoru...


  5. Poznato je da je rok za podnošenje žalbe na Rješenje o ovrsi (na nekretninama) na temelju ovršne isprave osam dana od dana primitika istog.

    Međutim, zanima me postoji li i rok za podnošenje prijedloga za odgodu ovrhe, te ako da, je li isto 8 dana?

    Čini mi se da se prijedlog za odgodu ovrhe može podnijeti i kasnije, odnosno, da nema posebno specificiranog roka.

    Unaprijed hvala na odgovoru!


  6. Prije 45 minuta, Matrix je napisao:

    Odredbama čl.44 Obiteljskog zakona ( NN 103/15 ) koji je na snazi od 01.11.2015.,ponovo je uvedena solidarna odgovornost bračnih drugova prema trečim osobama.

    Da ali moj sin (njen muz) je usao u kredit dok je na snazi bio stari zakon. Mijenja li ova cinjenica ista?


  7. Moj sin je ozenjen te je prije par godina uzeo stambeni kredit u jednoj komercijalnoj banci za kupnja stana za svoju obitelj. Njegova zena se nigdje ne spominje u Ugovoru o kreditu (niti kao jamac niti kao sudužnik). Postoji i jamac/suduznik, a to je treca osoba.

    Nazalost, sin vec neko vrijeme ne moze otplacivati dio kredita pa jamac uskace i otplacuje. Jamac je tuzio sina i sud je presudio u njegovu korist, medjutim, ne moze se naplatiti jer sin ima i druge ovrhovoditelje. Jamac prijeti da ce tuziti njegovu zenu. 

    Moze li zena biti odgovorna (npr. bracna stecevina ili nesto tako) za taj kredit i regres jamcu ukoliko se apsolutno nigdje ne spominje u Ugovoru o kreditu, niti se slagala s uzimanjem tog kredita. (Zapravo nije htjela to).

    Naisao sam na kontradiktorne odgovore:

    Prema Uni Josipović ne:

    http://www.pravst.unist.hr/dokumenti/zbornik/2013107/zb201301_115.pdf

    Prema mišljenju odvjetnika takodjer ne:

    https://burza.com.hr/portal/odgovara-li-zena-za-suprugov-dug/6835

    Prema, Gž-3608/13-3 možda i da, makar ne znam detalje ovog slucaja:

    Citiraj

    U odnosu na tvrdnje tužitelja da je kuća građena novčanim sredstvima koje je on dobio kao kredit i isti će i ubuduće otplaćivati, prvostupanjski sud stajališta je da novac dobiven osnovom kredita ne predstavlja vlastitu imovinu tužitelja iz razloga što je otplaćujući kredit imao manju mogućnost podmirivati ostale zajedničke troškove koje terete bračnu zajednicu, a da nakon razvoda braka, dug pojedinog bračnog druga s osnova kredita koji je utrošen za povećanje zajedničke imovine ili za druge zajedničke potrebe, predstavlja dug koji tereti oba bivša bračna druga i zbog čega kreditni dužnik koji sam otplaćuje kredit ima pravo od bivšeg bračnog druga zahtijevati polovicu novčanog iznosa.

     

    Pozdrav svima i hvala

×