Jump to content

Gigabit

Korisnik
  • Broj objava

    7
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  1. Što je točno zajedničko kućanstvo?

    Naravno, no što s ovim "zajedno privređuju i troše te zajedno koriste pokretnine i nekretnine za podmirenje osnovnih životnih potreba", tim više da sestra ima svoje pokretnine koje mi nikad ne koristimo te ne privređuje niti troši ostale resurse s nama, ako i dođe prespavati svaki drugi ili treći vikend to je sve od zajedničkog privređivanja, trošenja i ostvarenja prihoda te vrhunac zajedničkog korištenja nekretnine. Zato i pitam ovdje, mislim ako je jedini uvjet za zajedničko kućanstvo stanovanje na istoj adresi, čemu onda ostatak definicije zajedničkog kućanstva služi? Zar ne mogu unutar iste kuće biti 2 kućanstva, ako se sastoji od dvije financijski nezavisne zajednice?
  2. Što je točno zajedničko kućanstvo?

    Hmm, ne znam sad, imam puno za dobiti ako ju ne prijavim, a i puno za izgubiti ako bi netko išao provjeravati. Ne može se trenutno prijaviti kod dečka za boravište niti joj je to u planu. Mene zanima ova stavka "zajednički privređuju" kod definicije zajedničkog kućanstva. Dali za zajedničko kućanstvo moraju biti zadovoljene sve dolje navedene pretpostavke ili je dovoljna samo jedna ili dvije? To da ne trošimo zajedno se može dokazati uvidom u bankovne transakcije (primjer). Jer moja sestra je trenutno manje član kućanstva od npr. frendovog ujaka koji živi na istoj adresi kao frend, ali u odvojenom dijelu kuće sa zasebnim ulazom i službeno nije član njegovog kućanstva, a cijelo vrijeme sve zajednički rade. Zajedničko kućanstvo – članovima zajedničkog kućanstva smatraju se sve osobe, bez obzira na srodstvo, koje zajedno stanuju na istoj adresi prebivališta u stambenom prostoru, zajedno privređuju i troše ostvarene prihode, te zajedno koriste pokretnine i nekretnine za podmirenje osnovnih životnih potreba. Gledajte, zakon i pravilnik o dobivanju stipendije pretpostavljaju da ako te obitelj ne može financijski pomagati, dobivaš stipendiju. Na papiru ispada da mene obitelj taman da može financijski pomagati jer sestra diže prosjek kućanstva na papiru svojom visokom plaćom. Mene muči da me roditelji stvarno ne mogu uzdržavati i njihove mirovine podijeljene na nas 3 iznose debelo ispod 50% proračunske osnovice i to je stvarno mali novac i da ja povremeno ne radim preko student servisa mogao bih napustiti faks. U zakonom predviđenoj situaciji, sad bi sestra mene morala financijski pomagati jer smo zajedničko kućanstvo? Niti ona to želi, niti ju ja na to prisiljavam. Glupo mi je da svi dobivaju tu stipendiju na temelju raznih braniteljskih povlastica, "nezaposlenih" roditelja koji imaju firme al su službeno nezaposleni ili rade vani, "rastavljenih" roditelja - a zapravo i od mame i njenog dečka i tate i njegovog dečka dobivaju velike prihode itd, a ja tu brinem oko toga da sve legalno i pošteno prijavim.
  3. Pozdrav, vidio sam nekoliko sličnih tema, ali ni jedna nije dala odgovora, pa me zanima sljedeće: Prema definiciji zajedničkog kućanstva, spada li u moje zajedničko kućanstvo sestra koja je službeno prijavljena na adresi na kojoj smo otac, majka i ja, ali zapravo preko godinu dana živi kod dečka gdje zajednički privređuju, troše i žive, kao što je to navedeno u definiciji zajedničkog kućanstva? Zanima me činim li kazneno djelo ili prekršaj u slučaju da sestru ne navedem kao člana kućanstva pri prijavi na natječaj za stipendiju, pošto ona ni na koji način ne pomaže mojem kućanstvu financijski niti na koji drugi način, već je samo prijavljena na našoj adresi, te povremeno dolazi k nama jer nismo u lošim odnosima. Otac i majka su u mirovini čiji zbroj ne prelazi preko 50% proračunske osnovice godišnje što mi daje prednost kod dobivanja stipendije, a to se poklapa i sa stvarnim stanjem koje je takvo da od njihove mirovine teško živimo. Međutim, ukoliko se u zajedničko kućanstvo pribroji sestra koja je prijavljena na našoj adresi, koja ima dobre prihode, ali mi od toga nemamo nikakve koristi osim na papiru, ispada da dobro živimo i imamo prosječne prihode. Je li moguće da grad, koji dodjeljuje stipendiju zatraži od MUP-a provjeru članova mojeg zajedničkog kućanstva, ako da, radi li to MUP samo na način da pogleda tko je prijavljen na mojoj adresi, ili dolaze na licu mjesta provjeriti stvarno stanje tko živi tu, a tko ne? Po vašem sudu, spada li sestra u zajedničko kućanstvo?
  4. Krađa šume

    Vidim da ste jako iskusni i većinu ste rekli točno, upravo kao što ste naveli, taj čovjek je šumu naslijedio, pošto ne živi u mjestu gdje je šuma, nikad nije točno znao kuda prolazi međa niti je dolazio u nju. Čak su dodali obrani da su sami sebi stvorili troškove rušenja od nekoliko tisuća kuna, da su nekoliko dana za redom dolazili i nisu se od nikoga skrivali, na kraju krajeva, sve u redu da su nekako bili zakonski primorani to kompenzirati bilo u drvima bilo u novcu. Za rušenje ne znam je li bila izdana kakva dozvola, tek poslije mog slučaja (a ni onda) lokalne vlasti su postrožile pravila, iako ništa nije pomoglo te su i dalje veliki problemi s krađama po šumama i poljoprivrednim posjedima. Lokalni ljudi se ne znaju kako zaštititi, jer od policije pomoći nema - u mojem slučaju iako je šteta bila 60000 kn policija je bila frustrirana da uopće mora autom u blato, a kamo tek kad počine do 1000kn štete. Počiniteljima sam ušao u trag samostalno, jer su imali nespecifičnu vrstu opreme koju svega nekoliko ljudi u cijeloj županiji posjeduje, te sam sva saznanja predao policiji. Ako se ideš sam suočavati s kradljivcima kad ih zatekneš u krađi, još ćeš imati probleme i nastradati. Još tražim sve papire, ali kako se to desilo pred više od 5 godina, očito mi je vrijeme za privatnu tužbu isteklo.
  5. Krađa šume

    Pozdrav, nažalost neke stvari su stvarno u presudi tako protumačene kao kod posta Ruby_Danderfluff, no očito sam usljed odugovlačenja i razmišljanja nekoliko zakasnio s tužbama, ali me i dalje muči taj slučaj i zato sam odlučio pitati, kao možda ima nade. Žalosno mi je to da se oslobađaju ljudi jer "nisu znali", te to ostavlja dosta prostora za malverzacije i općenito mogu ja ne znati svašta ako ćemo tako, no očito tako mora biti. Tužno je da nisu imali obvezu barem vratiti ukradeno, kad su već sve priznali i to me najviše boli, nisam ja netko tko će se sad nad njima naslađivati i tražiti tko zna kakve odštete, no čim si bolji to ti se gore vraća. Kad pronađem sve dokumente stavit ću vam ovdje da prokomentirate, a zahvaljujem svima na interakciji.
  6. Postava odašiljača na zgradu

    Pozdrav, moram upozoriti na nekoliko činjenica s tehničkog aspekta. Ni meni ne bi bilo svejedno da mi nešto odašilje nad glavom, međutim moram Vas upozoriti na nekoliko zabluda zbog kojih će vas poznavatelji struke "pokopati". "U javnosti je poznato da ti uređaji imaju štetno zračenje i da je to pogubno za zdravlje" - nikada nigdje u svijetu nije to dokazano, to je sve u fazi nagađanja, a zračenje je isključivo elektromagnetsko - nije rendgensko ili nuklearno kojeg se treba bojati i koje dokazano šteti. Možda će za 50 godina biti drugačija priča, ali trenutno koliko se god pokušava dokazati štetnost tih odašiljača - nikome ne uspjeva. Druga stvar je da postoje zakoni koji reguliraju maksimalnu jačinu elektromagnetskog zračenja takvih uređaja, te sve dok je zračenje unutar navedenih granica, a ne samo da je unutar granica već je često i puno manje od maksimalnih dozvoljenih razina, nemate se za što uhvatiti. Treće, takvi odašiljači odašilju "u krug" oko njih, no ne i direktno ispod, tako da bi vas više moralo zabrinjavati ako susjedna zgrada ima odašiljače koji gledaju na vaše prozore, nego odašiljač na vašoj zgradi. Nadalje, jačina elektromagnetskog polja opada s kvadratom udaljenosti - 10 metara dalje od odašiljača je elektromagnetsko polje 100 puta slabije, a često su te udaljenosti još veće. Dakle, ne može se protiv činjenica, "u javnosti" je svašta poznato, kud li sreće da sudovi sude na temelju toga što je u javnosti poznati. Na kraju, operater Vama mora pružiti dobar signal, a premještanjem odašiljača samo biste premjestili "problem" nekome drugome, na nečiju drugu zgradu ili dvorište. Lp!
  7. Krađa šume

    Slucaj je sljedeci: Posjekli su cijelu sumu u mome vlasnistvu, steta - sluzbeno procijenjena na 60 tisuca kuna, ubrzo su pronađeni počinitelji, zbog velike stete gonjeni su po sluzbenoj duznosti, ali - oslobođeni krivnje. Zašto? Ispalo je da nisu znali da sijeku moju sšmu, sud je to prihvatio. Radi se o petorici ljudi i prvookrivljeni stvarno ima posjed blizu mog, prvookrivljeni "nije znao" gdje je tocno međa te je presao na moj posjed. Ovi ostali, koji su sjekli i odvozili, radili su po nalogu prvookrivljenog, bez da su znali da ne sijeku njegovu sumu - sud prihvatio, oslobodio ih. Papiri od šume s moje strane sve čisto crno na bijelo, a čovjeka nisam znao od prije. Jesu li znali šta rade, nikad neću znati, ali stvarno postoje naznake da nisu znali, s druge strane možda je to uhodana praksa da se na kraju nema koga okriviti - ne znam. Policija je pronašla manji dio drva - vrijednosti 5000 kn i to mi je vraćeno. Ostatak drva, vrijednosti cca. 50000 kn, nikad nisam vidio niti hoću. Čak je i bilo nekih pokušaja da mi vrate, ali nemaju iz čega. Dobio sam neku dokumentaciju da mogu nastaviti s privatnom tužbom. Zanima me sljedeće: 1. Kako biste prokomentirali ove oslobađajuće presude? Čak i da stvarno nisu znali što rade, je li to za oslobađanje, ili propust suda, pogotovo kod takve materijalne štete? 2. Kad bih išao u privatnu tužbu, mogu li očekivati drugačiji ishod, koliko vremenski mogu očekivati da će to trajati, koliko otprilike koštati i dal se na kraju isplati? Koga uopće tužiti od okrivljenih? 3. Nakon koliko vremena mogu pokrenuti privatnu tužbu, kad će sve to otići u zastaru u njihovu korist? 4. Što ako oni i dalje nemaju iz čega vratiti, dal im se može prisilno naplatiti? Hvala, slobodno pitajte za detalje.
×