Gorica2018

Mene konkretno zanima period više od 40g.Naime vrt je u korištenju od 1972.g. Da li se ubrajaju godine i prije samostalnosti Hrvatske.

Lijepi pozdrav, nova sam ovdje pa se unaprijed ispričavam ako ovakva ili slična tema već negdje na forumu postoji. Moja majka je 1972. godine na temelju odluke stambenog poduzeća dobila pismenu odluku da može koristiti vrt koji je u društvenom vlasništvu grada Rijeke. Taj vrt nikada nije pripadao našoj stambenoj zgradi (već zgradi koja je bila u neposrednoj blizini, a koja je srušena) no naliježe na "našu" stambenu zgradu čiji smo suvlasnici u posjedu 3/4. Ona ima dvorište u kojem 1/4 ima suvlasnik, a mi 3/4, a koje zajednički koristimo. Vrt za kojeg smo zainteresirani sastoji se od dvije katastarske čestice koje su evidentirane opisno kao "dvorište" i kao "oranica". Da li vlasnici 1/4 kuće također mogu potraživati na temelju dosjelosti, a nikada ga nisu koristili? Upoznati smo s tim da se dosjelost uzima u obzir isključivo (?) na temelju godina korištenja. Da li ja, vlasnik 3/4 obzirom na godine uživanja, a temeljem dosjelosti taj vrt mogu dobiti u vlasništvo? Nadalje, da li se dosjelost može prenijeti na nasljednike u slučaju da majka u međuvremenu (obzirom da je u dubokoj starosti) umre? Da li ja kao suvlasnik kuće (u odnosu na susjede od kojih se želim zaštiti) imam neko pravo prvenstva na otkup (ili kupnju?) barem te prve čestice koja se i opisno vodi kao "dvorište x ulice", ako se dosjelost ne uspije realizirati? Da li postoji zakonsko ograničenje minimuma kvadratnih metara okućnice? Da li kod kupnje postoji neki popust na cijenu zbog dugododišnjeg korištenja? Problem je i taj što se čini da je teren vrta uključen u skorašnje urbanističke planove Grada. U slučaju nepovoljnog rješenja po pitanju dosjelosti da li gubimo stjecanje prava na najam dotičnog zemljišta? Unaprijed hvala!