MsBourne

Postavili ste vrlo općenito pitanje, pa odgovor ne može biti kratak. Preporučam da proučite članke 203. do 211. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnima pravima koji reguliraju pravo plodouživanja.
 
Članak 203.
(1) Pravo plodouživanja je osobna služnost koja svojega nositelja (plodouživatelja) ovlašćuje da se u svakom pogledu služi nečijom stvari (poslužna stvar) u skladu s njezinom namjenom, čuvajući njezino sućanstvo.
(2) Pravo plodouživanja može postojati na poslužnoj stvari koja je nepotrošna, bilo pokretna ili nepokretna, kao i na više pokretnih stvari zajedno; na potrošnim stvarima moguće je samo nepravo plodouživanje.
(3) Pravo plodouživanja može postojati na pravu koje daje plodove ili druge koristi; u tom se slučaju uzima da je to pravo stvar, pa se na odgovarajući način primjenjuje ono što je određeno za stvari iz stavka 2. ovoga članka.
(4) Predmet svakoga prava plodouživanja je stvar u smislu stavka 2. do 4. ovoga članka, zajedno sa svim svojim pripadnostima.
(5) Pravo plodouživanja iste poslužne nekretnine može imati i više osoba, u kojem je slučaju svaka samostalni nositelj svojega dijela prava plodouživanja, osim kad su u takvu odnosu da im pravo plodouživanja ili neki dio toga prava pripada zajednički; u sumnji se uzima da svakoj pripada jednaki dio prava plodouživanja.
(6) Kad je poslužna nekretnina u vlasništvu više suvlasnika ili zajedničkih vlasnika, svaki od njih mora trpjeti da se ovlaštenik prava plodouživanja koje tereti njihovu nekretninu njome služi na način na koji ga ovlašćuje njegovo pravo.
 
Članak 204.
(1) Plodouživatelj je ovlašten da se, bez obzira na to kolike su mu potrebe, služi poslužnom stvari u skladu s njezinom namjenom, da je posjeduje kao nesamostalni posjednik te je potpuno za sebe rabi, a njegov je i čisti prihod od čiste vrijednosti te stvari, ali sve to samo u granicama očuvanja sućanstva, što uključuje i očuvanje temeljne namjene poslužne stvari.
(2) Plodouživatelj može pravnim poslom prepustiti drugoj osobi izvršavanje svojih ovlaštenja iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Vlasnik poslužne stvari mora trpjeti izvršavanje plodouživateljevih ovlasti na svojoj stvari, a svoje pravo vlasništva smije izvršavati ako time ne vrijeđa plodouživateljevo pravo.
 
Članak 205.
(1) Plodouživateljev je sav prihod koji poslužna stvar daje bez umanjenja sućanstva, ali on snosi troškove i terete određene ovim Zakonom.
(2) Prihod poslužne stvari čine svi plodovi i druge koristi koje stvar daje bez umanjenja sućanstva; blago nađeno u poslužnoj stvari nije prihod plodouživatelja.
(3) Plodove poslužne stvari stječe plodouživatelj njihovim odvajanjem, a isto vrijedi i za sve ostalo što se odvojilo od stvari ne umanjujući njezino sućanstvo, osim kad zakon drukčije određuje.
(4) Što je u stavku 3. ovoga članka određeno za plodove vrijedi i za najamnine, zakupnine, kamate i druge prihode koje stvar daje posredovanjem nekoga pravnoga odnosa (civilne plodove), ali s time da je plodouživateljevo ono što se od toga odnosi na razdoblje trajanja prava plodouživanja, bez obzira na to kad je dospjelo i je li ubrano; ostalo pripada vlasniku poslužne stvari, pa on to može zahtijevati.
(5) Plodouživatelj snosi sve troškove za uporabu i iskorištavanje poslužne stvari, bez obzira na to kolik je prihod ostvaren.
(6) Plodouživatelj je dužan kao dobar domaćin održavati poslužnu stvar u stanju u kojem ju je primio, te snositi troškove redovitoga održavanja i obnavljanja stvari, javne obveze s njom u svezi (porezne i sl.), realne terete koji je opterećuju, a i kamate na tražbine osigurane hipotekom na njoj; ali to je plodouživatelj dužan snositi samo u granicama vrijednosti koja ostaje kad se od prihoda iz stavka 2. do 4. odbiju troškovi iz stavka 5. ovoga članka.
 
Članak 206.
(1) Ako je zbog dotrajalosti ili više sile postalo nužno obaviti izvanredne popravke ili izvanredna obnavljanja poslužne stvari, plodouživatelj je dužan bez odgađanja obavijestiti vlasnika, odnosno onoga tko za vlasnika upravlja tom stvari, osim ako je te popravke ili obnavljanja dužan učiniti o svome trošku.
(2) Ako vlasnik poslužne stvari obavi nužne izvanredne popravke ili izvanredna obnavljanja poslužne stvari, plodouživatelj mu je dužan naknaditi kamate na vrijednost onoga što je vlasnik utrošio, u omjeru u kojem se time poboljšalo njegovo plodouživanje.
(3) Ako vlasnik ne može ili neće obaviti nužne popravke ili obnavljanja, plodouživatelj nije ovlašten od njega zahtijevati da popravlja ili obnavlja vlastitu stvar, nego smije sam to učiniti i po prestanku plodouživanja zahtijevati naknadu kao pošteni posjednik, ili zahtijevati primjerenu naknadu za plodouživanje koje je izgubio zbog propuštenoga građenja.
(4) Plodouživatelj je dužan o svom trošku izvršiti one izvanredne popravke i izvanredne obnove stvari koje je sam skrivio ili ih je prouzročila osoba za koju on odgovara.
 
Članak 207.
(1) Plodouživatelj nije dužan dopustiti da vlasnik obavlja poboljšice na poslužnoj stvari koje nisu nužne, osim ako mu se vlasnik obveže dati punu odštetu za uporabu i prihod koji plodouživatelj gubi zbog obavljanja radova.
(2) Vlasnik stvari koji je izvršio poboljšice ima pravo zahtijevati od plodouživatelja koji je tražio odštetu po odredbi stavka 1. ovoga članka da se od te odštete odbije korist koju plodouživatelj ima od poboljšica.
(3) Ako je plodouživatelj bez sporazuma s vlasnikom učinio poboljšice, ovlašten je odvojiti i sebi uzeti ono što je dodao, ako je to moguće bez oštećenja stvari, ali naknadu za poboljšice može zahtijevati samo ako bi to bio ovlašten kao poslovođa bez naloga.
 
Članak 208.
(1) Vlasnik i plodouživatelj sastavit će ovjerovljeni popis svih poslužnih stvari s naznakom njihove vrijednosti u vrijeme sastavljanja popisa i procjene, radi lakšega dokazivanja uzajamnih tražbina.
(2) Nedostaje li popis i procjena iz stavka 1. ovoga članka, predmnjeva se da je plodouživatelj primio u uporabljivom stanju poslužnu stvar srednje kakvoće, sa svim pripadnostima potrebnim za uredno plodouživanje.
 
Članak 209.
(1) Kad je ugroženo sućanstvo poslužne stvari, vlasnik može od plodouživatelja zahtijevati primjereno osiguranje.
(2) Ako plodouživatelj ne bi dao osiguranje koje se obvezao dati ili koje je sud odredio, vlasnik može zahtijevati da sud ukine plodouživanje, s time da vlasnik dade pravednu naknadu za njega.
(3) Sud neće ukinuti plodouživanje nego će postaviti upravitelja poslužnom stvari kad je to bolje s obzirom na okolnosti slučaja, ako to zahtijeva plodouživatelj koji se obvezao da će sve troškove te uprave snositi kao troškove za uporabu i iskorištavanje poslužne stvari.
(4) Sud koji je postavio upravitelja sastavit će bez odgode popis i procjenu poslužne stvari.
 
Članak 210.
(1) Pošto prestane pravo plodouživanja, dužan je dotadašnji plodouživatelj predati posjed poslužne stvari njezinu vlasniku, pri čemu stvar treba biti u stanju u kakvu ju je plodouživatelj bio primio.
(2) Ako stvar nije u stanju u kakvu ju je plodouživatelj bio primio, on odgovara vlasniku za smanjenje njezine vrijednosti, bez obzira na to čime je ono prouzrokovano, no ne odgovara za smanjenje vrijednosti zbog starenja ili redovitoga trošenja stvari koje se nije moglo izbjeći ni otkloniti potpunim ispunjenjem dužnosti iz članka 205. stavka 6. ovoga Zakona.
(3) Plodouživatelj ne odgovara za ono smanjenje vrijednosti poslužne stvari koje se moglo izbjeći ili otkloniti jedino izvanrednim popravcima ili izvanrednim obnavljanjem te stvari, osim ako je bio dužan o svome trošku izvršiti te izvanredne popravke ili izvanrednu obnovu stvari.
(4) Još neodvojeni plodovi pripadaju vlasniku, a on će troškove koje je plodouživatelj imao da bi ih dobio, morati naknaditi plodouživatelju ili njegovu nasljedniku prema pravilima koja određuju pravni položaj poštenoga posjednika prigodom povrata stvari vlasniku.
(5) Što je u stavku 4. ovoga članka određeno za neodvojene prirodne plodove vrijedi i za civilne (najamnine, zakupnine, kamate i sl.) koji se odnose na razdoblje nakon prestanka plodouživanja.
(6) Dužnosti i odgovornosti plodouživatelja terete njegova nasljednika, odnosno drugoga sveopćega sljednika.
 
Članak 211.
(1) Ako je pravo plodouživanja osnovano na stvari koja je potrošna ili na pravu koje ne daje plodove, to je nepravo plodouživanje.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka poslužna stvar je novčana vrijednost stvari koja će se vlasniku vratiti pošto prestane to plodouživanje.
(3) Gotovim novcem može za trajanja nepravoga plodouživanja ovlaštenik raspolagati po volji; ali ako je to plodouživanje osnovano na već uloženoj glavnici, ovlaštenik može zahtijevati samo kamate.
(4) Na nepravo plodouživanje na odgovarajući se način primjenjuju pravila o pravu plodouživanja, ako nije što posebno određeno zakonom niti to zahtijeva narav takva plodouživanja. Članak 203.
(1) Pravo plodouživanja je osobna služnost koja svojega nositelja (plodouživatelja) ovlašćuje da se u svakom pogledu služi nečijom stvari (poslužna stvar) u skladu s njezinom namjenom, čuvajući njezino sućanstvo.
(2) Pravo plodouživanja može postojati na poslužnoj stvari koja je nepotrošna, bilo pokretna ili nepokretna, kao i na više pokretnih stvari zajedno; na potrošnim stvarima moguće je samo nepravo plodouživanje.
(3) Pravo plodouživanja može postojati na pravu koje daje plodove ili druge koristi; u tom se slučaju uzima da je to pravo stvar, pa se na odgovarajući način primjenjuje ono što je određeno za stvari iz stavka 2. ovoga članka.
(4) Predmet svakoga prava plodouživanja je stvar u smislu stavka 2. do 4. ovoga članka, zajedno sa svim svojim pripadnostima.
(5) Pravo plodouživanja iste poslužne nekretnine može imati i više osoba, u kojem je slučaju svaka samostalni nositelj svojega dijela prava plodouživanja, osim kad su u takvu odnosu da im pravo plodouživanja ili neki dio toga prava pripada zajednički; u sumnji se uzima da svakoj pripada jednaki dio prava plodouživanja.
(6) Kad je poslužna nekretnina u vlasništvu više suvlasnika ili zajedničkih vlasnika, svaki od njih mora trpjeti da se ovlaštenik prava plodouživanja koje tereti njihovu nekretninu njome služi na način na koji ga ovlašćuje njegovo pravo.

Policija najčešće ipak objektivno sagleda situaciju za razliku od aktivnih sudionika...
Na tvojoj snimci fali početak za objektivnu odluku te se ne vidi tvoj doprinos događaju, ali s obzirom da snimaš u lice čovjeka, hodaš za njim i vidljivo provociraš, smiješ se i ne činiš se uplašen njegovim riječima, vrlo je vjerojatno da si u bitnoj mjeri doprinio sukobu, pa i potpuno opravdano prijavljen. On je također narušavao javni red i mir, jer i ako je bio isprovociran, na ovaj način se to ne rješava.
 
P.S.: Snimka ti je maknuta zbog zaštite osobnih podataka, pa ako ćeš ju ponovno stavljati, zamagli lica i natpise.
 

Da, ako je stecajni upravitelj imenovan. Ukoliko nije imenovan stecajni upravitelj, sva odgovornost do brisanja je na vlasniku, odnosno osobi ovlastenoj za zastupanje. 

Je li invoice bio uz proizvod? Obično se šalje uz pakete.

Međutim, ako je firma bila u blokadi u trenutku dok je uzimala robu (a što je već spomenuta loša financijska situacija) te je postupala s predumišljajem da robu neće platiti, možda se ne radi o praznoj prijetnji.

Po NKD nemate sifru djelatnosti za turistickog predstavnika ili agenta, jer se radi o ugovoru koji agencija sklapa sa fizickom osobom, bilo u vidu posla s punim radnim vremenom ili ugovorom o djelu, tako da bi vas ugovor i dogovor trebao ici u ovom smjeru. Otvaranjem obrta ili tvrtke, vi bi morali imati djelatnost turisticke agencije, a u najmanju ruku kao obrt bi mogli ici na varijantu turistickog vodica za sto opet morate imati polozene neke ispite i to vam ne bi bila stvarna djelatnost (pa vam se situacija samo komplicira).
Za vas bi najpovoljnije rjesenje bilo da s njima sklopite Ugovor o djelu ili Ugovor s nepunim radnim vremenom, s obzirom na mirovinu, a mozebitno i obim posla, nego da idete  na otvaranje obrta/tvrtke.

OK, mogu shvatiti da iako namjerno navedem članak zakona da bi ga korisnici pročitali pa ako ga baš ne shvačaju potraže pojašnjenje, mogu shvatiti i da se večini ne da pogledati slične već objavljene teme, ali ne mogu shvatiti da u nekim, nazvat ću ih tako, servisima građana još uvijek rade roboti kojima je teško kada pogledaju prijedlog reči stranci da im fali nešto i na koji način to ostvariti.
Točka 2, stavka 1 navedenog članka govori o tome, pa što se tiče Saveznog sekretarijata za narodnu obranu, Uredbom iz 1990 pravni slijednik je RH, tj. kasnijim propisima Ministarstvo obrane. U istom ministarstvu postoji povjerenik za informiranje kojem se pošalje upit i zahtjev za pismenim očitovanjem je li MORH pravni slijednik i što se tiče ovoga imovinskog pitanja te ako nije da vam se ukaže tko je. Kako vjerovatno nisu a niti im je poznato tko je s takovim očitovanjem vi dokazujete da se ne može naći ovlaštenik ili njegov slijednik.
Koliko se to kod nas znalo zakomplicirati dovoljno govori i poznat mi sličan slučaj kada je osoba čak pronašla pravnog slijednika u obliku banke u susjednoj državi, ishodovala očitovanje kojim ista banka nema nikakova potraživanja prema toj osobi, suglasna je sa amortizacijom i brisanjem, napravljen prijevod kod ovlaštenog sudskog vještaka i predano u ZK, međutim isti je odbijen jer se time ne dokazuje da nema pravnog slijednika u RH i na tome je ostalo jer povjerenici za informiranje nisu postojali a šetanje između MORH-a, Porezne uprave i Ministarstva pravosuđa nije dalo rezultata. 

Odgovorni ste bez obzira sto ste samo "na papiru" i koliko god dokazete da je druga osoba imala ovlasti i upravljala drustvom, formalno-pravna odgovornost je na vama. 
Otidjite i probajte se nagoditi ali ukljucite i osobu koja je napravila tu "prijevaru"

1. hoće, vidite posljednji odlomak ovdje, obrt je obrt, paušalni je samo način oporezivanja.
2. jesu, koliko je meni poznato, i dalje se plaćaju doprinosi, jer će Vam se istekom 1 godine staža u mirovini moći ponovno obračunati vrijednosni bodovi.
3. moram priznati da ne znam što je turistički predstavnik, možda da malo bolje opišete koja bi bila Vaša funkcija, što biste konkretno radili?

Bez obzira na odvjetnika, stranka u postupku ima pravo predlagati izvođenje određenih dokaznih radnji, kao i predlagati saslušanje određenih svjedoka za koje smatra da bi svojim iskazom mogli doprinijeti utvrđenju stvarnog činjeničnog stanja, tj. da bi mu, njihov iskaz, išao u korist, u konkretnom slučaju, dokazivanja Vaše nevinosti, no to je poželjno u dogovoru sa odvjetnikom...e sada zašto je Vaš odvjetnik potpisao da nije potrebito saslušanje predloženog svjedoka, to bi trebali riješiti sa njim, dali ste mu punomoć za to.., vjerojatno je smatrao da bi iskaz predloženog svjedoka išao na Vašu štetu ili da ima dovoljno dokaza koje idu u Vašu korist ili nešto slično, jer je on dužan na adekvatan i zakonit način (najpovoljniji način) zastupati Vas, Vaše interese i Vaša prava..

Sve dok covjek nema izgradjene moralne vrijednosti, ni jedna prisega ovog svijeta ga nece sprijeciti da izjavi sto god hoce.
S druge strane, mogli ste pobijati njegov ili njihove iskaze svojim dokazima.

Nemojte ni pokusavati da se igrate sa Austrijskom policijom. Mozete dostaviti lazne podatke o vozacu ali vam ide novcana kazna i ako je ne platite, doci ce vam ovrha na HR adresu uvecana za troskove koji nisu mali. Tj. morali bi poslati na sud, a sudski troskovi su oko 900€ plus iznos kazne.
Radije dajte izjavu da ste ih greskom uzeli i naknadno utvrdili da nisu vasi, ispricajte se, recite da niste znali kako doci do vlasnika i kako da ih vratite (posebno ako vec postoji snimak da ste se vracali na pumpu) i zamolite za neku minimalnu kaznu. Kada vam izdaju uplatnicu imate rok od 30 dana da je platite. 
Nisu ni ludi ni nesposobni i znati ce ako ih idete lagati, pa cete ih jos izazvati da vam nakaleme i sto jeste i sto niste.

Ovisi o kakvom dokumentu se radi i gdje bi ste ga predali i u kakvu svrhu ali bi time pocinili kazneno djelo krivotvorenja isprave, članak 278. KZ:       
"(1)Tko izradi lažnu ispravu ili preinači pravu s ciljem da se takva isprava uporabi kao prava ili tko takvu ispravu nabavi radi uporabe ili je uporabi kao pravu, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine."
Sukladno navedenom, ovjerena kopija je dokaz da je kopija istovjetna originalu.

Vi možete kazneno goniti odgovornu fizičku osobu (liječnika) u pravnoj osobi (bolnici) zbog KD nesavjesnog liječenja..
Također možete pokreniti građansku parnicu i tražiti naknadu nematerijalne štete temeljem fizičkih boli Vašeg djeteta, kao i emocionalnih boli i Vas i djeteta.. 
Predlažem Vam da se dopisom obratite ravnatelju bolnice i zatražite internu istragu i kažnjavanje odgovornih osoba (liječnika idr.).. 
Sretno Vam..! 

Kao zaposlenik, nemate autorsko pravo, po mom mišljenju, jer ste sve obavili za ime i za račun vlasnika, odnosno poslodavca. Dakle, svi tehnički izumi i unapređenja pripadaju vlasniku, po odredbi čl. 98. Zakona o radu.

Zašto nebi postajala šansa, pa i otac je roditelj, kao i majka, to će se procijeniti u postupku razvoda i donošenja odluke o roditeljskoj skrbi?
Evo, konkretno, ja sam takav, doduše, nakon niz "podmetanja" i "bespoštedne pravne bitke", ali sam uspio, moj savjet Vam je da se nikad ne predate i da budete ustrajni u "borbi" za djecu, vjerujte, isplati se ma koliko to bilo teško i neizvjesno, ali kad čovjek ima određeni cilj u životu, bez obzira na sve, kad-tad će ga i ostvariti..
Sretno i držite se...! 

I tu nastupi problem, za njih naravno, Kiparsku "gospodu", jer zahtjev moraju uložiti u Njemačkoj pošto je u "ugovoru" izričito zapisano, da se koristi njemački zakon.
VAŽNO: ako se i usude uložiti Evropski platni nalog u Njemačkoj, je rok za osporavanje duga 30 dana od primitka naloga. Nalog šalje Njemačka administracija, preporučeno, sa povratnicom. Jednostavno osporite valjanost ugovora i tu vaše brige prestaju. U tome slučaju bi Kiprani morali tužiti, ne zbog duga već zbog kršenja ugovora, u Njemačkoj gdje imate potpunu zaštitu koja slijedi iz odluke Vrhovnog suda Njemačke.
Kipranima ostaje samo blef i nada, da će uloviti još koju budalu koja pada na prazne prijetnje.
Ako bi bili tako sigurni u valjanost zahtjeva, već bi odavno tužili, ali znadu, da tako ne ide.

200 kn. Dvije DPK od po 100.

Možete otvoriti j.d.o.o., a ako je iznos doprinosa koji plaćate kroz obrt na iznos zakonski propisan za direktore tvrtki, onda bi moglo proci da placate samo kroz obrt. Ukoliko je taj iznos za doprinose manji od propisanog, razliku bi morali placati kroz j.d.o.o.

Potrazite pomoc psihologa i socijalnog radnika, utvrdite cime je izazvano takvo ponasanje i koji cilj zeli time postici. Slobodno zamolite za pomoc dok jos nije punoljetna, jer sa punoljetstvom necete vise nista moci napraviti.

Ako je riječ o privatnoj površini, onda ni policiji, ni komunalcima ni nekoj drugoj državnoj/gradskoj službi, nego to morate riješiti dogovorom ili privatnom tužbom. Ako ste si sami kao suvlasnici odredili da imate takvo mjesto, onda možete odlučiti i o micanju.*
Čemu je služilo to mjesto za invalide? Koliko sam shvatio, svatko ima svoje vlastito označeno mjesto, čemu onda to specifično za invalide?
 
*Jedino ako nekim propisom nije propisan točno određeni broj parkirnih mjesta za invalide na takvom tipu parkirališta...

Kolege su rekli što se tiče nekakvih prijava za imisije.
I tu se slažem.
 
Ja bih npr. u vrijeme kad oni roštiljaju 'slučajno' otresao od prašine neku staru debelu deku na koju se 'slučajno' prije toga istresao sadržaj prašine iz vrećice usisivača. Pritom bih bio tako nespretan da bi veći dio istresene prašine nekako dospio na njihov balkon na kojem roštiljaju.
Kad bi mi susjed došao bijesan na vrata, napravio bih svetačku facu i rekao - ah, oprostite, baš mi je žao. Da ste mi bar najavili da roštiljate... dosad nikom nije smetalo...
 
Ako ne shvate poruku, ponavljanje je majka mudrosti.

Aha, to sad izgleda potpuno drugacije. Sjetio sam se sad i da ste prije pisali na forumu o dugu.
U toj novoj kuci zivite? Ima li stara kuca kakvu vrijednost zbog lokacije, kad je vec u stanju kakvom je? Tj. biste li s njom mogli otplatiti dug? Imate li mjesecna primanja takva da nakon otplate duga necete upasti u dugove ponovno?
Ovisi i u kakvim ste odnosima s bratom, da li je on spreman na neke kompromise, npr. da stara kuca prijede skroz na Vas pa da ju prodate i isplatite dug, a nova da se omjer nasljedstva uskladi tako da se uracuna cijena stare kuce pa da brat dobije veci udio. S prodajom stare kuce morate biti brzi da Vam ne bi ovrha sjela na novu kucu. Neznam da li je to moguce i da li je preporucljivo, mozda se mozete dogovoriti s vjerovnikom prije, ako su spremni na dogovore.
Ako se ne zelite, ne mozete, itd. rijesiti duga, najlakse se odreci nasljedstva, ali to Vama odgovara samo ako mozete nastaviti zivjeti u kuci koja ce biti bratovo vlasnistvo i nadati se da Vas nece nedaj Boze istjerati. Mogli bi se s njim dogovoriti da Vam da pravo plodouzivanja u kuci, a Vi se njemu zauzvrat odricete nasljedstva.
Odluka na kraju ovisi o vrijednosti tih kuca i kakve odnose imate s bratom, kombinacija kako to izvesti ima sigurno jos. I naravno, ako imate djece, a odricete se nasljedstva, necete moci ni njima nista ostaviti.

Potrazite pomoc psihologa i socijalnog radnika, utvrdite cime je izazvano takvo ponasanje i koji cilj zeli time postici. Slobodno zamolite za pomoc dok jos nije punoljetna, jer sa punoljetstvom necete vise nista moci napraviti.

Ako oni odbijaju u mirnom postupku podmiriti štetu koju su prouzročili na vozilu, jedina je opcija ići u sudski postupak. Prethodno predlažem napraviti postupak osiguranja dokaza, tako da nad vozilom bude proveden očevid uz strojarskog vještaka koji će ustanoviti kvar i dati svoj nalaz i mišljenje (tada se to vještačenje može upotrebljavati u sudskom postupku radi naknade štete). Potom popraviti vozilo o svom trošku, te na temelju plaćenog računa utužiti štetnika za naknadu štete sa svim troškovima.