Jump to content

M.Gub

Korisnik
  • Broj objava

    18
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  1. Služnost puta

    Hvala. Tako sam i mislio, samo mi se ova formulacija učinila nekako zbunjujućom.
  2. Služnost puta

    Lijep pozdrav, da ne otvaram novu temu pitati ću ovdje. U vlasničkom listu stoji zabilježba: "Na temelju kupoprodajnog ugovora od 15. studenog 1978., uknjižuje se pravo služnosti prolaza, provoza svim vozilima i progona stoke od glavne ceste uz među č.k.br. 322 u širini 4 m i dužini 20 m preko č.k.br. 324/1 upisane u z.k.ul. 382 ove općine." Možete li mi molim vas iz te formulacije interpretirati koja je čestica vlasnička a koja je dobila pravo služnosti? Također me zanima kolika je mogućnost zabune prilikom upisa tih zabilježbi. Da li kad u praksi pokaže da ono što stoji u vlasničkom listu bude pogrešno? Hvala unaprijed.
  3. Zajednička kuća

    Pročitajte Glavu 2. - Suvlasništvo, Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. U Odjeljku 4 imate razvrgnuće. Znači vaše pravo kao suvlasnika je da uvijek možete tražiti razvrgnuće, a u slučaju da ne možete postići dogovor, razvrgnuće se može napraviti sudskim putem. ako sud ne može podijeliti nekretninu, onda ju stavlja na javnu dražbu ili već nekako prodaje. To je članak 50. tog zakona.
  4. Razvrgnuće suvlasništva

    i samo još jedno pitanje vezano uz ovo iznad - da li je u potpunosti lutrija što bi sud dodijelio strani A ili se na to može utjecati?
  5. Razvrgnuće suvlasništva

    Lijep pozdrav. Imam nekoliko nejasnoća vezanih uz razvrgnuće suvlasništva. Postaviti ću to ovako: - strana A (od 4 suvlasnika) traži razvrgnuće sudskim putem jer ne postoji suglanost oko podjele - između ostalih strana B, C i D postoji suglasnost i postojati će kada strana A napusti suvlasničku zajednicu. Bez obzira na dio koji strana A dobije sudskim putem. Zanima me da li mi svi moramo sudjelovati u tom sudskom razvrgnuću? Tj. da li strana A može tražiti da joj sud samostalno dodijeli dio vlasništva a da ostatak zemlje i dalje ostane u suvlasništvu preostalih 3 strana? Koje bi se tada sporazumnom diobom razdjelile. Tko sudjeluje u troškovima sudskog razvrgnuća? U Zakonu o vlasništvu u članku 54. stoji: "Troškove razvrgnuća snose suvlasnici razmjerno svojim suvlasničkim djelovima." Da li bi u ovom slučaju samo strana A snosila troškove razvrgnuća ili bi svi morali premda se svi ne bi razvrgavali? Hvala
  6. Razvrgnuće suvlasništva nekretnine

    Hvala vam na odgovoru. Ako imate volje da mi pojasnite, jer mi nije sasvim jasno. Koja je onda točno razlika u dobrovoljnom razvrgnuću i razvrgnuću putem sudske presude? Ovo se pitanje odnosi na vaš odgovor "... ako postoji dogovor." Zašto postoji potreba da se dioba rješava sudskim putem ako postoji dogovor između suvlasnika oko nje i ako je moguće dobrovoljno razvrgnuće? Jel to zato jer se tada parcele ne formiraju prema prostornom planu već prema sudskoj presudi, a u slučaju dobrovoljnog razvrgnuća se moraju formirati prema prostornom planu? Dakle postoje dvije opcije u slučaju da postoji dogovor. Prva je da svi sjednemo, dogovorimo podjelu i da to ukoliko može, geodet isparcelira, mi sastavimo diobeni ugovor i to ide izvansudski, tj. dobrovoljno. Duga opcija je da se, ako se ne može parcelirati po prostornom planu, angažira sudski vještak koji bi napravio skicu podjele, s tim se ide na sud, sud to prihvati te se po odluci suda radi parcelacija? Dakle ako se ide sudskim putem treba angažirati vještaka koji će napraviti prijedlog, a ta je osoba vjerojatno i geodet koji će napraviti samu parcelaciju. Inače razlika između te dvije ponude mi je kakvih 10k kuna, barem po ponudi koju sam dobio, pa zato pitam. Hvala na informaciji o cijeni troškova, no to mi je teško za procjenit. Koliko bi ročišta mogli očekivati ako sve ide po planu? Ugrubo, da li je 5000-10000 kuna sveukupnih sudsko-odvjetničkih troškova ok ballpark? Hvala ponovo.
  7. Razvrgnuće suvlasništva nekretnine

    Evo dobio sam ponudu geodeta. U njoj između ostalog stoje ove stavke: 1. Izrada prijedloga diobe katastarskih čestica (....) u skladu s dogovorom suvlasnika predmetnih čestica. 2. Izrada nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za geodetsku struku za katastarske čestice (...) u svrhu razvrgnuća suvlasničke zajednice. 3. Izrada geodetskog elaborata za parcelaciju katastarskih čestica (...) po pravovaljanom Rješenju, odnosno presudi nadležnog suda za razvrgnuće suvlasničke zajednice. Možete li mi molim vas samo pojasniti taj proces. Dakle to bi koliko vidim išlo sudskim putem? Da li se tu onda radi o dobrovoljnom razvrgnuću ili se taj slučaj sudu prikazuje kao nedobrovoljan, pa zato vještak mora posredovati i predlagati rješenje iako ga radi u dogovoru s vlasnicima? Da li je moguće da sud odbaci taj prijedlog vještaka? I ako može neka procjena sudskih i odvjetničkih troškova? barem gruba. Hvala.
  8. Razvrgnuće suvlasništva nekretnine

    Hvala na odgovoru. Mislio sam na neki oblik dobrovoljnog razvrgnuća ali ne poznajem proceduru i terminologiju i mislio sam da se taj postupak nužno vodi preko suda (da on potvrdi naše slaganje). Bio sam pod dojmom da se u slučaju sudskog razvrgnuća ne treba odraditi parcelacija, tj. da sudski vještak napravi prijedlog podjele suvlasništva, s kojim se ide na sud te da se na taj način formiraju nove čestice sa samostalnim vlasnicima, bez da se formalno provodi projekt parcelacije i diobe. Ta bi metoda trebala biti nešto povoljnija i brža od ove kad se provodi parcelacija.
  9. Razvrgnuće suvlasništva nekretnine

    Lijep pozdrav, zamolio bih da me netko uputi u proces razvrgnuća suvlasništva sudskim putem. Zadnjih sat vremena pročitao sam dosta upita postavljenih na ovom forumu, ali svi su specifični i nitko zapravo ne pita nulta pitanja. Dakle, mene zanima kako bi tekao postupak od njegova početka i što je sve potrebno prikupiti? Radi se o parceli sa 3 suvlasnika između kojih postoji usmeni dogovor o podjeli parcele. Pretpostavljam da bi prvo trebalo angažirati sudskog vještaka - geodeta koji bi napravio prijedlog podjele onako kako je dogovoreno, i što zatim? Pretpostavljam trebalo bi sastaviti i ovjeriti neki diobeni ugovor? Da li se i u kojoj fazi angažira odvjetnik? Kako se taj predmet upućuje sudu? Ovo su vjerujem banalna pitanja, ali do sada nikada nisam bio u interakciji s pravosuđem pa vas molim za razumijevanje. Eto, unaprijed hvala.
  10. pravo služnosti puta

    Hvala još jednom.
  11. pravo služnosti puta

    Ok, hvala na odgovoru. Dakle vlasnik ne može opstruirati ovlaštenika da koristi svoje jednom dobiveno pravo na služnost... I to je otprilike to? Znači ja kao vlasnik ne smijem ometati susjeda u izvršenju služnosti (služnosti prolaza, provoza i progona stoke), a on ima jedino pravo koristiti tu služnost? članak 177. 3 - Vlasnik poslužne stvari ne smije činiti ništa što bi onemogućilo ili bitno otežalo izvršavanje služnosti; Znači susjed nema nikakva prava da ograniči moje korištenje tog puta? Pitam zato jer je susjed uredio taj prilaz. Doduše, u zemljišnoj knjizi stoji samo pravo prolaska i nije nigdje navedena izgradnja prilaza ni zidića. On je uz prilaz zazidao zidić (retenciju) koji mene ograničava u korištenju prilaza svojoj nekretnini, a po članku 177. 2 - Ovlaštenik prava služnosti mora pri izvršavanju svojih ovlasti postupati obzirno, tako da što manje opterećuje poslužnu stvar. Također sam pronašao: Članak 181. 2 - Ako se poslužnom stvari služi i njezin vlasnik, on je dužan razmjerno snositi troškove iz stavka 1. ovoga članka (trškove održavanja i popravka). Znači ja kao vlasnik se smijem koristiti tim prilazom. Barem nisam nigdje pronašao neki članak koji bi ograničavao vlasnika da se koristi svojom parcelom na uštrb ovlaštenika. Kad govorimo o ograničavanju prolazka, ne znam kako se to tumači, ali ako je put prohodan za hod, vozila i stoku, ja ovlaštenika ni na koji način ne onemogućujem da taj put koristi te ga ja kao vlasnik također mogu neometano koristiti, dok snosim dio troškova održavanja. Da li ovlaštenik od vlasnika može zahtjevati naknadu za izgradnju puta ili ne? Nadam se dobrosusjedskim odnosima i da ćemo to uspjeti normalno riješiti. Još jednom hvala.
  12. pravo služnosti puta

    Lijep pozdrav, evo još jednog pitanja na temu služnosti prolaza za kojeg bih vas zamolio za pomoć. Ovo postavljam informativno, a za sada još nisam razgovarao s drugom stranom, što naravno namjeravam napraviti. Nadam se da će taj dio proći s obostranim razumjevanjem, a ovdje bi se samo informirao oko pravnog okvira. Dakle, naslijedili smo komad zemlje (na uploadanoj slici - parcela 1) na koju je u vlasničkom listu upisana služnost prolaza u korist susjedove parcele (parcela 2). Susjedu je to jedini prilaz do kuće, budući da nema direktog izlaza sa svoje parcele do ceste te si je on to uredio kao put (smeđi dio). Taj prilaz kao čestica ne postoji, već je dio naše parcele. Budući da je to brdovit dio, on je taj svoj prilaz ukopao u zemlju i podigao retenciju koja djelomično onemogućuje prilaz s ceste toj našoj parceli. Zanima me koja su naša prava, a koja njegova? Da li mi imamo pravo u dogovoru s njim koristiti taj put kojeg je on uredio, jer bi nam se tako znatno olakšao pristup parceli? Da li imamo pravo rušiti ili kratiti retenciju da bi si preko nje napravili svoj put (u slučaju da ne smijemo koristiti njegov put)? Nemam nikakvu želju onemogućiti ili uskratiti njemu pristup svom posjedu, samo me zanima da li on to može učiniti nama? Da li on ima pravo reći da nam ne dopušta pristup preko tog puta kojeg si je uredio iako je na našem posjedu? Hvala unaprijed.
  13. Web stranice za prezentaciju usluga

    Hvala vam na odgovoru.
  14. Pozdrav. Molio bih pomoć. Zanima me krši li se kakav zakon i da li radim nešto kažnjivo ako recimo imam otvoren obrt pod nazivom Cipela na koji su registrirane 2 djelatnosti. Ja bi htio napraviti zasebnu web stranicu za svaku od te dvije djelatnosti (jer nisu povezane) i zanima me da li smijem jednu od njih nazvati Cipela - izrada cipela, a drugu (jer bi mi zbog djelatnosti više odgovaralo drugačije ime) nazvati nekako drugačije npr. "Studio Nova - grafičke usluge" iako nemam nigdje registrirano to ime? Mislim pretpostavljam da ne smijem, ali me zanima što time točno kršim. Da li mogu negdje na stranici staviti napomenu da se djelovanje Studija Nova funkcionira kroz registrirani obrt Cipela? Da li smijem reklamirati nešto što ne postoji kao firma i da li nekako mogu registrirati samo ime bez da otvaram zasebni obrt? Ako Studio Nova zaštitim kao trademark, da li bi to značilo da ga tada smijem koristiti? Ako da, da li se on registrira na obrt ili mene kao fizičku osobu? I ako ja s vremenom prepišem obrt na drugu osobu, da li se ta druga osoba tada može reklamirati pod tim nazivom, ako je ime registrirano na mene? Hvala unaprijed.
  15. Nasljeđivanje zemljišta - porez

    Super. Hvala.
×