Jump to content

Smaltown

Korisnik
  • Broj objava

    12
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  1. Tarifa - visoka cijena

    Poštovani, puno hvala za odgovor. Dobio sam preliminarni izračun na kojem piše: 61000 sporazum + 48000 ročište što je ukupno 109.000 kn + PDV ispod piše odobrava se popust od 50% U okviru etažnog elaborata nema nikakve procjene cijene nekretnine. Radi se o kući koja ima 500 m2 netto ali većim dijelom izgrađena nelegalno. U tijeku je postupak legalizacije. Također teren na kojem je izgrađena kuća nije imovinsko pravno rješen. Kuća je u iznimno lošem stanju u pogledu instalacija, fasade, krova gotovo sve je za adaptaciju.
  2. Tarifa - visoka cijena

    Puno hvala za odgovor. Mislite li da odvjetnik treba unaprijed reći cijenu s obzirom da se radi o velikim svotama.
  3. Tarifa - visoka cijena

    Prema Zakonu o zaštiti potrošača jeli odvjetnik dužan stranci iskazati cijenu prije početka pružanja usluge. Naime, nakon angažiranja odvjetnika za pisanje Sporazuma oko naslijeđene nekretnine ispostavljen je račun od 112.000 kuna + PDV. Nisam potpisao punomoć o zastupanju ali Sporazum jesam nakon čega mi je predočen račun.
  4. Tarifa - visoka cijena

    Poštovani, ostavina je kuća građena 60-tih godina površine 500 m2 netto u vrlo lošem stanju, narušene statike za koju bi se na tržištu moglo dobiti možda 300.000 eur plus novčana sredstva ostavitelja cca 50.000 eur. Uređeno prije 7 sati od Smaltown
  5. Zatvaranje terase - građevinska dozvola

    Hvala za odgovor
  6. Zatvaranje terase - građevinska dozvola

    .2013 Legalizacija nezakonito izgrađenih balkona, lođa i terasa Kako je legalizacija zgrada prema Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama(NN 86/12) u punom zamahu, u javnosti se postavilo pitanje je li potrebno ozakoniti balkone, lođe i terase koje su nezakonito sagrađene, dograđene, prenamijenjene ili adaptirane na postojećim zakonito izgrađenim građevinama. Tzv. Zakon o legalizaciji primjenjuje se na sve nezakonito izgrađene građevine u prostoru i na dijelove postojećih zakonito izgrađenih građevina bez obzira na njihovu namjenu. Ako su se bez odgovarajućeg zakonskog akta izgradile ograde, garaže, kućice za alat, balkoni, terase i drugo, takve građevine nužno moraju biti legalizirane. Također potpadaju pod obvezu legalizacije i dijelovi legalno izgrađenih građevina kojima su se gabariti na bilo koji način promijenili. Posebno je pitanje moraju li se legalizirati balkoni, lođe ili terase na kojima su izvršene određene preinake i adaptacije, a koje nisu promijenile njihovu prvotnu namjenu? Prema mišljenju Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja ne trebaju se legalizirati balkoni, lođe ili terase koji su prvotno legalno izgrađeni, a kojima se građevinskim zahvatima na njima nije promijenila njihova prvotna namjena. Dakle, ostakljivanje natkrivenog balkona ili lođe, odnosno ostakljivanje prethodno zakonito natkrivene terase nije protuzakonito prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji, ali u nekim slučajevima može biti protuzakonito s aspekta drugih propisa kao što su konzervatorski propisi i zaštita autorskih prava akrhitekata koji su predmetnu građevinu projektirali. Ostakljivanje i natkrivanje nenatkrivenih balkona ili terasa potpada pod obvezu legalizacije. Balkoni, lođe i terase nemaju jednaku korisnost kao i ostali dijelovi nekretnina kao što su sobe i kupaonice i drugi dijelovi, odnosno korisna ploština balkona, lođa i terasa računa se na način da se njihova stvarna površina, izražena u metrima kvadratnim, pomnoži s koeficijentom koji je određen Hrvatskom normom HRN ISO 9836:2002. Tako za nenatkrivene terase i balkone koeficijent iznosi 0.25, za natkrivene terase i balkone iznosi 0.50, a za lođe koeficijent iznosi 0.75. Za primjer ćemo uzeti natkriveni balkon stvarne veličine 10 m2. Ako tih 10 m2pomnožimo s koeficijentom 0.50, dolazimo do korisne ploštine od 5 m2. Ako je nekretnina, npr. stan veličine 50 m2 plus 10 m2 natkrivenog balkona, njegova korisna ploština, a time i njegova tržišna veličina iznosi 55 m2. Prenamjenom balkona u sobu takav stan ima korisnu ploštinu od 60 m2 te zbog toga balkon potpada pod obvezu legalizacije. Pojednostavljeno rečeno, nekim građevinskim zahvatima kao što su ostakljivanje natkrivenih terasa ili balkona te zatvaranje lođa, ne mijenja se njihova korisnost, a time niti njihova vrijednost. Međutim, ostakljivanjem i natkrivanjem terase i balkona odnosno pretvaranje terasa i balkona te lođa u tzv. stambene dijelove kao što su dnevne i spavaće sobe, mijenja se njihova namjena, a s time i njihov koeficijent odnosno vrijednost čime takvi dijelovi građevina potpadaju pod obvezu legalizacije. Prema Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, za legalizaciju bespravne lođe, terase i balkona na građevini većoj od 400 m2 zahtjevu za izdavanje rješenja o izvedenom stanju potrebno je priložiti geodetski snimak (ili kopiju katastarskog plana ako je nezakonito izgrađena zgrada evidentirana na njemu), arhitektonski snimak i uvjerenje o mehaničkoj otpornosti kojim će se dokazivati jesu li prilikom bespravnog zahvata uklanjani nosivi zidovi, to jest na koji je način navedeni zahvat utjecao na statiku zgrade. Ako se radi o legalizaciji terase, lođe ili balkona na građevini od 100 do 400 m2, zahtjevu za legalizaciju prilaže se geodetski snimak ili kopija katastarskog plana te snimak izvedenog stanja, a za legalizaciju terase, balkona i lođe na zgradi do 100 m2 (tzv. jednostavne zgrade), prilaže se geodetski snimak (ili kopija katastarskog plana) te iskaz površina i obračunske veličine zgrade koje su potrebne za obračun komunalnog i vodnog doprinosa te naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru, kao i četiri fotografije svih pročelja zgrade. Za jednostavne zgrade nije potrebno raditi arhitektonski, odnosno snimak izvedenog stanja. Posebno je pitanje, vezano za legalizaciju terasa, balkona i lođa, mijenja li se dodavanjem grijaćih elemenata u takve prostore i njihova namjena? U praksi se pojavljuju slučajevi u kojima se takvi prostori ostakljuju te se postavljaju dodatna grijača tijela. Prethodno spomenuta Hrvatska norma HRN ISO 9836:2002 propisuje različite koeficijente za otvorene terase i balkone (0.25) te za natkrivene terase i balkone (0.50) dok je za lođe koeficijent nešto veći (0.75), međutim norma ne čini razliku između grijanih i negrijanih natkrivenih terasa, balkona i lođa. Tržišno gledano, nekretnine s grijanim terasama, lođama i balkonima vrijede više, međutim, mišljenja smo da nije moguće presumirati da takve preinake znače i njihovu prenamjenu, ali smatramo da vlasnici koji se griju preko toplana, a dodali su grijača tijela u takve prostore, imaju obvezu takve promjene prijaviti distributeru. Neven Brkić, mag. iur.
  7. Zatvaranje terase - građevinska dozvola

    Niste shvatili. Ministarstvo po svom tumačenju dozvoljava ostakljivanje terase sa sve tri strane ako terasa ostaje s namjenom terasa. U tom slučaju po njihovom tumačenju nije potrebno tražiti građevinsku dozvolu.
  8. Prema mišljenju ministarstva koje se može pronaći na netu za zastakljivanje terase, balkona ili lođe potrebna je građevinska dozvola ako se mijenja namjena prostora. Ako se namjena ne mijenja prema istom izvoru građevinska dozvola nije potrebna. Kako se uopće može dokazati promjena namjene ako na tu terasu stavim stol stolice, sjedeću garnituru i televiziju ?
  9. Tarifa - visoka cijena

    Poštovani, hvala za odgovor. Nisam pravne struke, ne poznajem tarife niti način obračuna. Stvar je tim gora što smo izradili vrlo precizan etažni elaborat koji definira sve detalje podjele iste kuće. Neovisnog odvjetnika smo uzeli radi nepristranosti te zbog toga što se ostavina ne dijeli točno na pola pa smo mislili, a kako su nas savjetovali, da ne bi platili porez. Na kraju račun koji smo dobili je dvostruko veći od poreza. Svakako, naša greška je što nismo pitali cijenu unaprijed. Mislite li možda da se još dok nije izdan račun može nešto učiniti ?
  10. Tarifa - visoka cijena

    Poštovani, ostavina je kuća građena 60-tih godina površine 500 m2 netto za koju bi se na tržištu moglo dobiti možda 300.000 eur plus novčana sredstva cca 50.000 eur.
  11. Tarifa - visoka cijena

    Poštovani, u postupku ostavinske rasprave angažirali smo odvjetnika. On je sastavio nasljednički sporazum od 4 stranice s 10 članaka. Ispostavljen nam je račun s slijedećim obrazloženjem: Vrijednost nekretnine po njegovoj slobodnoj procjeni 500.000 eur, novčani iznosi 150.000 eur sporazum 61.000 kn, ročište 48.000 kn ukupno: 109.000 kn + PDV odobrava se popust od 50% što znači 54.500 kn + PDV Radi li se o urednom obračunu prema tarifi i nije li iznos pretjerano velik ?
×