Smaltown

Otac je 90-tih godina kupio stan koji je jedini u kući sa dvorištem. Dvorište je jedna k.č. usklađena katastarski i gruntovno. Budući da je i stan odnosno kuća te čestica bilo nekada društveno vlasništvo jer je otac kupio od osobe koja je stan otkupila kada je bio otkup stanova. Upisan sam kao vlasnik u Knjigu položenih ugovora. U zemljišnoj knjizi upisana je osoba x.y. za koju pretpostavljam da je bila vlasnik 40-tih godina. U pravilniku o povezivanju piše da će se prilikom upisa u zemljišnu knjigu brisati vlasnici zemljišta i upisati vlasnici zgrade. Može li pojašnjene jeli to baš tako ?

Godine 2011. naslijedio sam od oca kuću koja je izgrađena na terenu koje je vlasništvo osobe xy. Da pojasnim, otac je kupio u vlasništvo stan na kojem je postojalo stanarsko pravo od vlasnika koji je kupio taj stan 90-tih godina. Stan se nalazio u maloj kući u kojoj je to bio jedini stan, na terenu 750 m2 ograđenim sa svojim ulazom. Godine 2000. zatražio je građevinsku dozvolu za proširenje i dizanje kata. Objekt je izveden prema građevinskoj uz manja odstupanja što je kasnije legalizacijom rješeno i izdano je Rješenje o izvedenom stanju. Godine 2010. otac umire i ja naslijeđujem zgradu. Vlasnički list u koji sam upisan u Posjedovnici, Prvi odjeljak piše: Zgrada, adresa, izgrađena na k.č. Xxxxxx, Drugi odjeljak: dvosobni br 01 u prizemlju, xx m2. Upis je u knjizi položenih ugovora. Katastarska čestica u zemljišnoj knjizi vlasnički list glasi na osobu xy koja je tu živjela možda između 40-tih godina, na vlasničkom listu je nekada pisalo društveno vlasništvo što je krajem 90-tih izbrisano. Posjedujem i Rješenje o redovitoj uporabi građevine na očevo ime za kompletnu k.č. Postoje li uvjeti za stjecanje vlasništva dosjelošću, može li se primjeniti načelo jedinstva nekretnine ?

Godine 2008. predsjednik udruge, suprug od članice i zaposlenice udruge potpisali su ugovor o ustupanju 1/2 nekretnine koja je vlasništvo udruge. U ugovoru je ustupanje obrazloženo neisplatom plaće duži vremenski period s naznakom da nakon potpisivanja zaposlenica nema nikakvih nikavih daljnjih potraživanja u pogledu novca kao uz napomenu da se to odnosi i na neplaćene doprinose.

Urbanistički plan uredjena naselja Opatija u Članku 4. propisuje vrste stambenih zgrada. U stambeno-poslovnim zgradama ili poslovno-stambenim zgradama dozvoljeno je stavkom 4. istog Članka u poslovnom prostoru smjestiti ugostiteljsko turističku djelatnost smještajnog kapaciteta - apartman. Nadalje Člankom 44. decidirano se zabranjuje etažiranje apartmana. Ipak gradjevinske dozvole se izdaju s formulacijom npr. 3 stana i 4 poslovna prostora - apartman, nigdje se ne spominje zabrana a gruntovnica uredno etažira 7 jedinica. Gdje je pogreška. https://zavod.pgz.hr/docs/zzpuhr/docsplanovigrad/79/original.pdf

Poštovani, puno hvala za odgovor. Dokumente su nam uvjetovali na sudu u Zenici gdje se i nalazi imovina. Mene zanima mogu li Rješenje o naslijeđivanju iz Hrvatske proslijediti u BiH na priznavanje.

Mama državljanin RH je preminula u rujnu 2018. Provedena je ostavinska u RH ja i brat smo naslijedili obiteljsku kuću. Zaboravili smo da je mama nasljednik 1/2 kuće u BiH. Rodbina je išla na sud da pokrene ostavinsku za tu kuću i dobili smo spisak dokumenata koji su nam potrebni. Traži se između ostalog rodni list od mame koja je rođena u BiH na područje Republike Srpske i potvrdu o državljanstvu BiH ??? U nadležnom matičnom uredu nas šalju za potvrdu o državljanstvu u Crnu Goru gdje rođen njezin otac ??? Može li netko dati pametan savjet ?

Hvala za odgovor. Svakako ću uputiti prigovor na prekršajni nalog. Pokušati ću na neki način i predati izjavu za 2017. Vezano za ostavku nisam precizno shvatio što uraditi jer ja sam jedini osnivač i odgovorna osoba ?

Poštovani, pod b) ste napisali da se preda izjava s opravdanjem. Ja sam bio na Fini i pokušao predati za 2017. ali nisu željeli primiti jer navodno su primali do kraja 2018. i sada to više nije moguće. Svakako ću pokušati još jednom. U međuvremenu sam pronašao da je Fina objavila i popis tvrtki koje nisu predavale izvješća posebno za 2016. i posebno za 2017. https://www.fina.hr/-/u-skladu-sa-zakonom-o-racunovodstvu-objavljen-popis-obveznika-koji-nisu-dostavili-godisnji-financijski-izvjestaj-za-statisticke-i-dr-potrebe-za-2017-g Za 2017. se nalazi čak 19000 tvrtki. Osobno, svakako mi je jasno da sam u prekršaju da sam se trebao informirati međutim smatram da su kazne previsoke za nepredavanje obične izjave. Potpuni nonsense jer za odgovornu osobu ljudi će platiti ali za tvrtku nitko neće jer ne mora što je zakonodavac mogao lako pretpostaviti. Samim tim uvodi se nova komplikacija i radi još veći nered. Nije ni fer da se to šalje s zakašnjenjem od dvije godine. Zanimljivo je i to da mi je porezna poslala opomenu da nisam predavao obračune poreza te da ih dostavim s napomenom da ako nisam radio dostavim izjavu o neaktivnosti. hvala za odgovore

Tvrtka j.d.o.o. osnovana u veljači 2015. godine. Poslovni račun nikada nije otvoren. U veljači 2019. stiže prekršajni nalog Fine zbog ne predaje podataka za javnu objavu. Za tvrtku 10.000 kn a odgovornu osobu 5.000 kn te smanjenje na 2/3 ako se plati u roku 8 dana. Budući da je prekršaj očit ima li smisla pisati prigovor i postoji li način za osobođenje ?

Poštovani, puno hvala za odgovor. Dobio sam preliminarni izračun na kojem piše: 61000 sporazum + 48000 ročište što je ukupno 109.000 kn + PDV ispod piše odobrava se popust od 50% U okviru etažnog elaborata nema nikakve procjene cijene nekretnine. Radi se o kući koja ima 500 m2 netto ali većim dijelom izgrađena nelegalno. U tijeku je postupak legalizacije. Također teren na kojem je izgrađena kuća nije imovinsko pravno rješen. Kuća je u iznimno lošem stanju u pogledu instalacija, fasade, krova gotovo sve je za adaptaciju.

Puno hvala za odgovor. Mislite li da odvjetnik treba unaprijed reći cijenu s obzirom da se radi o velikim svotama.

Prema Zakonu o zaštiti potrošača jeli odvjetnik dužan stranci iskazati cijenu prije početka pružanja usluge. Naime, nakon angažiranja odvjetnika za pisanje Sporazuma oko naslijeđene nekretnine ispostavljen je račun od 112.000 kuna + PDV. Nisam potpisao punomoć o zastupanju ali Sporazum jesam nakon čega mi je predočen račun.

Poštovani, ostavina je kuća građena 60-tih godina površine 500 m2 netto u vrlo lošem stanju, narušene statike za koju bi se na tržištu moglo dobiti možda 300.000 eur plus novčana sredstva ostavitelja cca 50.000 eur. Uređeno prije 7 sati od Smaltown

Hvala za odgovor

.2013 Legalizacija nezakonito izgrađenih balkona, lođa i terasa Kako je legalizacija zgrada prema Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama(NN 86/12) u punom zamahu, u javnosti se postavilo pitanje je li potrebno ozakoniti balkone, lođe i terase koje su nezakonito sagrađene, dograđene, prenamijenjene ili adaptirane na postojećim zakonito izgrađenim građevinama. Tzv. Zakon o legalizaciji primjenjuje se na sve nezakonito izgrađene građevine u prostoru i na dijelove postojećih zakonito izgrađenih građevina bez obzira na njihovu namjenu. Ako su se bez odgovarajućeg zakonskog akta izgradile ograde, garaže, kućice za alat, balkoni, terase i drugo, takve građevine nužno moraju biti legalizirane. Također potpadaju pod obvezu legalizacije i dijelovi legalno izgrađenih građevina kojima su se gabariti na bilo koji način promijenili. Posebno je pitanje moraju li se legalizirati balkoni, lođe ili terase na kojima su izvršene određene preinake i adaptacije, a koje nisu promijenile njihovu prvotnu namjenu? Prema mišljenju Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja ne trebaju se legalizirati balkoni, lođe ili terase koji su prvotno legalno izgrađeni, a kojima se građevinskim zahvatima na njima nije promijenila njihova prvotna namjena. Dakle, ostakljivanje natkrivenog balkona ili lođe, odnosno ostakljivanje prethodno zakonito natkrivene terase nije protuzakonito prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji, ali u nekim slučajevima može biti protuzakonito s aspekta drugih propisa kao što su konzervatorski propisi i zaštita autorskih prava akrhitekata koji su predmetnu građevinu projektirali. Ostakljivanje i natkrivanje nenatkrivenih balkona ili terasa potpada pod obvezu legalizacije. Balkoni, lođe i terase nemaju jednaku korisnost kao i ostali dijelovi nekretnina kao što su sobe i kupaonice i drugi dijelovi, odnosno korisna ploština balkona, lođa i terasa računa se na način da se njihova stvarna površina, izražena u metrima kvadratnim, pomnoži s koeficijentom koji je određen Hrvatskom normom HRN ISO 9836:2002. Tako za nenatkrivene terase i balkone koeficijent iznosi 0.25, za natkrivene terase i balkone iznosi 0.50, a za lođe koeficijent iznosi 0.75. Za primjer ćemo uzeti natkriveni balkon stvarne veličine 10 m2. Ako tih 10 m2pomnožimo s koeficijentom 0.50, dolazimo do korisne ploštine od 5 m2. Ako je nekretnina, npr. stan veličine 50 m2 plus 10 m2 natkrivenog balkona, njegova korisna ploština, a time i njegova tržišna veličina iznosi 55 m2. Prenamjenom balkona u sobu takav stan ima korisnu ploštinu od 60 m2 te zbog toga balkon potpada pod obvezu legalizacije. Pojednostavljeno rečeno, nekim građevinskim zahvatima kao što su ostakljivanje natkrivenih terasa ili balkona te zatvaranje lođa, ne mijenja se njihova korisnost, a time niti njihova vrijednost. Međutim, ostakljivanjem i natkrivanjem terase i balkona odnosno pretvaranje terasa i balkona te lođa u tzv. stambene dijelove kao što su dnevne i spavaće sobe, mijenja se njihova namjena, a s time i njihov koeficijent odnosno vrijednost čime takvi dijelovi građevina potpadaju pod obvezu legalizacije. Prema Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, za legalizaciju bespravne lođe, terase i balkona na građevini većoj od 400 m2 zahtjevu za izdavanje rješenja o izvedenom stanju potrebno je priložiti geodetski snimak (ili kopiju katastarskog plana ako je nezakonito izgrađena zgrada evidentirana na njemu), arhitektonski snimak i uvjerenje o mehaničkoj otpornosti kojim će se dokazivati jesu li prilikom bespravnog zahvata uklanjani nosivi zidovi, to jest na koji je način navedeni zahvat utjecao na statiku zgrade. Ako se radi o legalizaciji terase, lođe ili balkona na građevini od 100 do 400 m2, zahtjevu za legalizaciju prilaže se geodetski snimak ili kopija katastarskog plana te snimak izvedenog stanja, a za legalizaciju terase, balkona i lođe na zgradi do 100 m2 (tzv. jednostavne zgrade), prilaže se geodetski snimak (ili kopija katastarskog plana) te iskaz površina i obračunske veličine zgrade koje su potrebne za obračun komunalnog i vodnog doprinosa te naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru, kao i četiri fotografije svih pročelja zgrade. Za jednostavne zgrade nije potrebno raditi arhitektonski, odnosno snimak izvedenog stanja. Posebno je pitanje, vezano za legalizaciju terasa, balkona i lođa, mijenja li se dodavanjem grijaćih elemenata u takve prostore i njihova namjena? U praksi se pojavljuju slučajevi u kojima se takvi prostori ostakljuju te se postavljaju dodatna grijača tijela. Prethodno spomenuta Hrvatska norma HRN ISO 9836:2002 propisuje različite koeficijente za otvorene terase i balkone (0.25) te za natkrivene terase i balkone (0.50) dok je za lođe koeficijent nešto veći (0.75), međutim norma ne čini razliku između grijanih i negrijanih natkrivenih terasa, balkona i lođa. Tržišno gledano, nekretnine s grijanim terasama, lođama i balkonima vrijede više, međutim, mišljenja smo da nije moguće presumirati da takve preinake znače i njihovu prenamjenu, ali smatramo da vlasnici koji se griju preko toplana, a dodali su grijača tijela u takve prostore, imaju obvezu takve promjene prijaviti distributeru. Neven Brkić, mag. iur.

Niste shvatili. Ministarstvo po svom tumačenju dozvoljava ostakljivanje terase sa sve tri strane ako terasa ostaje s namjenom terasa. U tom slučaju po njihovom tumačenju nije potrebno tražiti građevinsku dozvolu.

Prema mišljenju ministarstva koje se može pronaći na netu za zastakljivanje terase, balkona ili lođe potrebna je građevinska dozvola ako se mijenja namjena prostora. Ako se namjena ne mijenja prema istom izvoru građevinska dozvola nije potrebna. Kako se uopće može dokazati promjena namjene ako na tu terasu stavim stol stolice, sjedeću garnituru i televiziju ?

Poštovani, hvala za odgovor. Nisam pravne struke, ne poznajem tarife niti način obračuna. Stvar je tim gora što smo izradili vrlo precizan etažni elaborat koji definira sve detalje podjele iste kuće. Neovisnog odvjetnika smo uzeli radi nepristranosti te zbog toga što se ostavina ne dijeli točno na pola pa smo mislili, a kako su nas savjetovali, da ne bi platili porez. Na kraju račun koji smo dobili je dvostruko veći od poreza. Svakako, naša greška je što nismo pitali cijenu unaprijed. Mislite li možda da se još dok nije izdan račun može nešto učiniti ?

Poštovani, ostavina je kuća građena 60-tih godina površine 500 m2 netto za koju bi se na tržištu moglo dobiti možda 300.000 eur plus novčana sredstva cca 50.000 eur.

Poštovani, u postupku ostavinske rasprave angažirali smo odvjetnika. On je sastavio nasljednički sporazum od 4 stranice s 10 članaka. Ispostavljen nam je račun s slijedećim obrazloženjem: Vrijednost nekretnine po njegovoj slobodnoj procjeni 500.000 eur, novčani iznosi 150.000 eur sporazum 61.000 kn, ročište 48.000 kn ukupno: 109.000 kn + PDV odobrava se popust od 50% što znači 54.500 kn + PDV Radi li se o urednom obračunu prema tarifi i nije li iznos pretjerano velik ?