Jump to content

Zagabria

Korisnik
  • Broj objava

    30
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  1. "glazba ugođaja"- što je to po Zakonu?

    Problem je u tome što ministarstva turizma i zdravstva moraju pronaći način kako protumačiti zakone i pravilnike a da se dozvoli izvođenje glazbe u živo caffe barovima. Razlog tome jest što je u centru gradova, toliko ugostiteljskih objekata registrirano kao caffe bar a redovito izvode glazbu u živo, te im je to glavni "forte". Neki od tih objekata su izvan stambenih zgrada, imaju jako dobru izolaciju i ne smetaju nikome. Nisu registrirani kao noćni klub zbog nekih drugih uvjeta koje nisu ispoštovali... i primjerice definiranjem glazbe ugođaja kao glazbe sa CD-a, bi se svim tim klubovima zabranilo organiziranje koncerata. Oni zapravo trebaju kompletno promijeniti zakone, kako bi caffe barovi koji nisu u stambenim zgradama mogli izvoditi koncerte i imati glazbu iznad 65dB(A), ili uvest dodatnu kategorizaciju. Samo definirat glazbu ugođaja neće nikada. Prilažem 3 poučna dokumenta koja vrijedi pročitati. Prilog3b-Kongres.pdf Prilog3a-Kongres (2).pdf Vedenik.pdf
  2. "glazba ugođaja"- što je to po Zakonu?

    Nešto slično smo obitelj i ja poslali ministarstvima zdravstva i turizma, te državnom inspektoratu. Ukazali na nedorečenost zakona, posebno problematične članke i prijedloge izmjena. Sukladno zakonima koji danas vrijede, može se otvoriti noćni bar-caffe bar u prizemlju zgrade stare 50 godina i dobiti dozvolu za rad od 07 do 05, zadovoljiti jednostavnije uvjete zaštite od buke tj one koje treba zadovoljit caffe bar - izgraditi jednsotavniju zvučnu zaštitu i ograničiti izvor buke na 65db(A) i onda možete što hoćete - organizirati koncerte kad god poželite (ako ste ugostitelj). Jer kada se dobije dozvola, onda je na susjedima da se bore za svoj mir i dokazuju da je buka prevelika, umjesto da se spriječi problem, dozvoli se da nastane pa se vi susjedi mislite... Poslali smo upit ministarstvu zdravstva, predstavili se kao ugostitelj koji želi u caffe baru dovesti klapu koja će pjevati a capella, bez ikakvih mikrofona, pojačala i instrumenata. Napisali smo da iskustveno govoreći takva vrsta glazbe prelazi 65dB(A), i pitali smijemo li takav koncert organizirati. Čekam odgovor... P.S. Ako ste nezadovoljni tumačenjem nekog pravilnika od strane Ministarstva, vi se nemate kome obratiti - čak ni Vlada RH ne zna kome se trebate obratiti, bez obzira koliko to tumačenje bilo nebulozno.
  3. Kome se obratiti?

    Ministarstvo pravosuđa je odgovorilo: "Obavještavamo Vas kako Ministarstvo pravosuđa nije ovlašteno davati mišljenja ili tumačenja kada se radi o pitanjima koja nisu u nadležnosti ovog Ministarstva. Ljubazno Svoj upit možete poslati Hrvatskom saboru." Što reći na ovo?
  4. Buka kafića u stambenoj zgradi

    Pisali smo VladiRH, da je tumačenje odnosno mišljenje ministarstva turizma nebulozno, i pitali kome se obratiti, koja je viša instanca, tko može protumačiti i obrazložiti tumačenje zakona odnosno pravilnika. Nisu mi znali odgovoriti nego su proslijedili su moj mail ministarstvu pravosuđa - čekam odgovor. Poslano je 20-30 prijava od strane susjeda i moje obitelji sanitarnoj inspekciji, međutim nikada nisu došli nenajavljeno mjeriti buku, već su samo 2 puta otišli u nenajavljenu kontrolu i utvrdili da je sve uredno limitirano. Ukazivali smo ministarstvima na rupe u zakonima sa prijedlozima izmjena... Čini mi se da je zakon ovako katastrofalno loše napisan s namjerom da se pogoduje pojedinim interesnim skupinama, a da se zakamuflirao na način da se o svemu vodilo računa.
  5. "glazba ugođaja"- što je to po Zakonu?

    Osobno sam inženjer, i čitajući zakone i pravilnike vezane za buku, shvatio sam što se tim zakonima htjelo reći, odnosno da je namjera da se određene vrste glazbe, koje kreiraju određene razine buke, izvode u primjerenim ugostiteljskim objektima koji pri tom trebaju izvesti primjerenu zvučnu zaštitu. Međutim, jezičnim tumačenjem se može doći do zaključka da je u ugostiteljskom objektu u kojem nije pravilnikom navedeno da se smije izvoditi glazba u živo, i gdje se smije izvoditi glazba ugođaja do 65dB(A), da se tu zapravo smije dovesti bečki filharmonijski orkestar. Ako taj orkestar nastupi subotu navečer u kafiću, niko nikada neće moći dokazati da je buka bila iznad 65dB(A) jer će sanitarni inspektor prijavu vidjeti u ponedjeljak. Dakle, ovdje se pojavilo očito nesuglasje između onog što se “htjelo” izraziti i onog što je stvarno u tekstu “napisano”, i sada je svugdje sve dozvoljeno. Mene brine što to nesuglasje godinama dovodi do brojnih problema građanima, ali povoljno djeluje na ugostitelje, i na žalost nekome takvi zakoni i takvo stanje odgovara... Jer da ne odgovara, valjda bi se nešto i poduzelo nakon slučaja Oluić protiv RH - u kojem je žena 10 godina patila od buke, a država ništa nije poduzela.
  6. "glazba ugođaja"- što je to po Zakonu?

    Limitator je uređaj koji se spoji na pojačalo na koje su spojeni i zvučnici. Svaki audio uređaj koji se naknadno dovodi u ugostiteljski objekt, mora biti spojen preko tog limitiranog pojačala. Svaki put kada razina buke prijeđe 65dB(A), taj limitator isključuje pojačalo. Slično kao kod limitatora struje. Međutim, kod nas se najviše koriste limitatori koje je najlakše zaobići. Sanitarni inspektor mi je rekao da sada postoje sasvim legalni limitatori koji se daljinski-mobitelom mogu isključiti-zaobići, odnosno uključiti ako nenadano uleti kontrola. Možete na mobitelu skinuti aplikaciju "sound meter", koja naravno nije savršena ali dat će dobar uvid kolika je to buka 65dB(A). Npr, uđite po danu u normalan kvartovski kafić, uključite tu aplikaciji i vidjet će te da je buka glazbe ugođaja odnosno ljudskog razgovora - oko tih 65dB(A). Pokušajte zapamtiti koja je to razina buke. Ja sam se izvještio što se tiče jačine buke, pa kad uđem u isti kafić i primjetim da je glasnije, to potvrdi i aplikacija - znači oni se "igraju" sa limitatorom. I onda uključite aplikaciju kad dođete negdje gdje se izvodi glazba u živo i vidjet ćete da je samo teoretski moguće glazbu u živo izvodit do 65dB(A) i to je apsolutno svima jasno. Ali, na ovaj način se dozvoli izvođenje glazbe u živo iako se zna da će se prekoračit buka, i onda se "muka" prebaci na građanina koji sada treba prijavljivati da mu je buka u stanu kada se organizira koncert. Sad provjerite koliko će im trebat vremena da dođu nenajavljeno izmjerit buku u stanu u vrijeme koncerta.... Kad malo dublje uđete u ove pravilnike i zakone, dobijete neka tumačenja od strane ministarstava, vidite kako se reagira na prijave, koliko treba da se odgovori... onda zapravo shvatite da institucijama odgovaraju loše napisani zakoni, i da su u prilici da ih tumače onako kako odgovara ugostitelju. Pogledate samo kada su ti zakoni napisani i baš ti nedorečeni članci nisu nik jednom izmjenom/dopunom zakona promijenjeni...
  7. "glazba ugođaja"- što je to po Zakonu?

    Ovo su mi jednom odgovorili iz sanitarne inspekcije: Sukladno čl.4. Zakona o zaštiti od buke svaki subjekt poslovanja je dužan provesti mjere za zaštitu od buke u svojim objektima koji posluju u njegovom sastavu, sukladno djelatnosti koju obavljaju. Čitajući Vaš problem, u predmetnom objektu su vjerojatno provedene mjere za zaštitu od buke za ugostiteljski objekt, vrste caffe bar (65db(A)), za koje je ishođeno rješenje Ministarstva zdravstva. U slučaju bilo kakve promjene izvora zvuka rješenje je nevažeće, odnosno sviranjem žive muzike koja nije ograničena na 65 db(A) vlasnik objekta krši odredbe Zakona o zaštiti od buke, što podliježe sankcijama. S poštovanjem HELPDESK ŽUPANIJSKE SANITARNE INSPEKCIJE
  8. "glazba ugođaja"- što je to po Zakonu?

    Poštovanje, Ministarstvo zdravstva tumači da se i pri 65dB(A) može izvoditi glazba u živo. I teoretski može, ako klavijature spojite na limitirano pojačalo i svirate – samo što vas onda nitko u caffe baru ne bi čuo, jer buka od 65dB(A) odgovara razini ljudskog govora. Od tvrtke ovlaštene za mjerenje buke od strane ministarstva zdravstva, dobio sam odgovor na pitanje može li se glazba u živo izvoditi do 65dB(A) i rekli su mi da teoretski može – „ako pjevušite djevojci u uho“. Razlog tome jest što i sam glas pjevača, bez ikakvog pojačavanja, prelazi 65dB, a prema Odboru za zdravlje i sigurnost Velike Britanije glas pjevača proizvodi buku zmeđu 70 i 85dB(A). U privitku dokument - pogledati stranicu 149-153. Također iz dokumenta možete vidjeti da brojni instrumenti bez pojačala imaju sirovu snagu veću od 65dB(A). Članak 13. Pravilnika o djelatnostima za koje je potrebno utvrditi provedbu mjera za zaštitu od buke (NN 91/2007), kaže da u djelatnostima u kojima se izvodi glazba uživo, postupak utvrđivanja provedenih mjera zaštite od buke nije moguće provesti u slučaju nepostojanja uređaja/sustava za automatsko elektroničko ograničavanje razine zvuka na mjestu izvođenja glazbe uživo. Tako primjerice sviranjem žive muzike koja nije ograničena na 65 dB(A) (npr. Romska glazba – trube, harmonike, bubnjevi…) vlasnik objekta krši odredbe Zakona o zaštiti od buke, što podliježe sankcijama. Mene zanima što je sa PJEVANJEM U ŽIVO, ne sa sviranjem u živo već PJEVANJEM? Ljudski glas se također ne može ograničiti iako je npr. mikrofon preko pojačala ograničen na 65dB(A), jer pjevač bez problema pjeva glasnije od 65dB(A) i može ga se utišati samo ako mu netko govori „Tiše pjevaj!“ Pjevačev glas je sada novi izvor zvuka, koji nije naveden u rješenju o provedenosti mjera zaštite od buke, nije ga moguće limitirati i smatram da se PJEVANJEM U ŽIVO krše se odredbe zakona o zaštiti od buke. Zanima me je li dozvoljeno PJEVANJE PJEVAČA U ŽIVO u caffe baru, s obzirom da ga se ne može limitirati na 65dB(A) kao što se npr. može limitirati sviračeve klavijature? Proposed guidance for the music2005.pdf
  9. Buka kafića u stambenoj zgradi

    Ovdje je rečeno sve što smo moja obitelj i ja naučili u ovih godinu dana borbe sa vjetrenjačama. Prijatelj odvjetnik mi je rekao da to nije slučajno da pravilnici imaju toliko rupa, jer da se na taj način otvara put da ministarstva mogu tumačiti određene članke kako ugostitelju odgovara. Npr. Pravilnikom je definirano da se u noćnom baru, noćnom klubu i disco klubu može izvoditi glazba u živo, a za npr. caffe bar i fast food ne piše da se može. Međutim, ministarstvo turzima daje mišljenje: - da se može i u caffe baru izvoditi glazba u živo jer to doprinosi turističkoj ponudi - da se može i u caffe baru izvoditi glazba u živo ako sanitarna inspekcija donese rješenje da objekt ispunjava uvjete za izvođenje glazbe u živo (to rješenje ne postoji!) - da se u fast foodu ne može izvoditi glazba u živo (iako ne piše ništa kao ni za caffe bar) jer da se tu ljudi ne zadržavaju duže. Onda sanitarna inspekcija tumači da se glazba u živo može izvoditi pri razini od 65dB(A) - a meni tvrtka ovlaštena za mjerenje buke kaže da se stvarno može glazba u živo izvoditi pri 65dB(A) - "npr. ako pjevušite djevojci u uho" Ja se sada natežem s ministarstvom zdravstva, i kažem da ok - glazba u živo se može izvoditi pri 65dB(A), ako npr spojite klavijature na limitirano pojačalo i svirate. Ali, ako pjevate, bez obzira što pjevate na limitiran mikrofon, kroz zvučnike izlazi buka od 65dB(A) ali glasnice proizvode buku veću od 65dB(A) te da u tom slučaju nije moguće limitirat novi izvor zvuka - ljudski glas, odnosno provesti mjere zaštite od buke. I jednostavno je nevjerojatno što te pravne službe i inspekcije sve rade kako ti ne bi pomogle. Baš danas vidim da se državnom inspektoratu prijave ne može podnijeti mailom više, nego putem web obrasca - i ne primite nikakvu potvrdu da ste prijavili buku, znači nema više dokaza o desetcima prijava koje ste poslali. Pa smo poslali upit što ako je koncert petak, subota i nedjelja večer - i šaljemo prijavu petak, subotu i nedjelju večer - tko nas štiti u to vrijeme, s obzirom da će inspektor prijavu pročitati tek u ponedjeljak, nakon što nismo spavali 3 dana? Oni su odgovorili "...ovim putem Vas obavještavamo da dežurstvo sanitarnih inspektora, koji će odmah otići na teren, nije ustrojeno. Inspekcijski nadzor će se obaviti u zakonski propisanom roku, ovisno o predmetu prijave." Da nije žalosno bilo bi smiješno kako se institucije ove države odnose prema građanima. I šta je najgore, ne znam kojoj višoj instanci se obratiti zbog ovih nebuloznih tumačenja zakona i tko može dati i obrazložiti tumačenje zakona u ovoj državi? Možda da pokrenemo nekakvu tužbu protiv RH, ustavnom sudu jer se pristranim tumačenjima loše napisanih zakona krše naša prava na miran život...?
  10. Kome se obratiti?

    Obratila sam se Vladi RH putem maila, i rekla da sam nezadovoljna tumačenjem pravilnika od strane Ministarstva Turizma, jer je mišljenje koje daju pravno neutemeljeno i nebulozno, te pitala kojoj se višoj instanci mogu obratiti za tumačenje zakona. Moj mail su proslijedili ministarstvu pravosuđa i zatražili od njih da mi odgovore a Vladu RH da stave u kopiju odgovora.
  11. Kome se obratiti?

    Poštovani, Nezadovoljna sam mišljenjem koje je Ministarstvo turizma dalo na moju upit vezano uz tumačenje Pravilnika o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata. Sam pravilnik neke stvari nije precizno definirao, a Ministarstvo ga (namjerno, kako bi pogodovalo ugostiteljima) pogrešno tumači, odnosno daje mišljenje koje je, po meni, potpuno netočno. Zanima me, kome se ja mogu sada obratiti? Koga mogu pitati za ispravno tumačenje zakona, koju višu instancu? Hvala vam!
  12. Poštovani, Opisat ću vam svoj problem, pa mi recite molim vas imam li osnova za podnošenje ustavne tužbe. Naime, već duže vrijeme (godinu i pol) imam problema s caffe-barom koji se nalazi u prizemlju stambene zgrade u kojoj živim. Tijekom dana nemam nikakvih problema, ali problem nastaje kada se organizira nekakav poseban događaj u kojem se pojača glazba iznad dozvoljene granice, a najveći problem je što se u tom caffe baru održavaju koncerti, i tada je stanje u mom stanu neizdrživo. Ja sam više ljuta na državu nego na vlasnike kafića, jer su manjkavi zakoni dozvolili da dođe do te situacije u kojoj se dozvoljava da problem nastane – i onda stavlja stanara u situaciju da pati od prekomjerne buke i gubi vrijeme na dopise, prijave, tužbe i slično, a sve to dok buka iz kafića i dalje dopire u stanove. Smatram da se nedovoljno precizno definiranim pravilnicima i pristranim tumačenjima istih, te lošom organizacijom nadležnih inspekcija vrijeđaju moja Ustavom i Konvencijom zajamčena prava: Dom je nepovrediv, Svakom se jamči štovanje i pravna zaštita njegova osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti, Svatko ima pravo na zdrav život, Svatko ima pravo na poštovanje svoga privatnog i obiteljskog života, doma.... Sada ću vam obrazložiti zašto smatram da je država odnosno zakoni uzrok ovom problemu. Naime, da biste otvorili caffe bar, trebate provesti mjere zaštite od buke – na način da napravite zvučnu zaštitu koja se zatim testira u stanovima najbližih stanara. Caffe bar ima najveću dozvoljenu razinu buke od 65db(A) - što odgovara razini buke koju proizvodi malo glasniji razgovor, i onda se pusti u kafiću sa CD playera muzika, pojača do tih 65dB(A), i mjeri u stanu susjeda da li se išta čuje. U stanu iznad se tada ne smije se baš ništa čuti, inače se treba popravljati tj. pojačati zvučna zaštita (izolacija). Također, ugrađuje se limitator na to pojačalo u kafiću, tako da se ne može pojačavati iznad dozvoljene razine. I sve to zvuči lijepo i krasno, dok je vlasnik kafića uredan, ali ukoliko zaobiđe limitator buke ili donese npr. Trubu, bubanj, harmoniku… čija sirova snaga prelazi snagu od 65dB(A) – vi u stanu ne možete spavati. Krenut ću sada od kraja - a to je podnošenje prijave. Dakle, ukoliko se jednog petka, u caffe baru izvodi glazba (glazba u živo) iznad dozvoljenih 65dB(A), stanar poziva policiju. Policija izlazi na teren i vidi da se u caffe baru npr izvodi glazba u živo, i oni u tome ne vide ništa sporno – jer oni reagiraju u slučaju remećenja javnog reda i mira. Ista stvar je i ako je glazba sa cd playera pojačana iznad dozvoljene granice. Policija nema uređaje za mjerenje buke i ne znaju je li to iznad ili ispod dozvoljene razine – praktički su nemoćni. Onda stanar, ako je informatički pismen, šalje odmah u petak i prijavu putem maila, koju će službenik vidjeti tek u ponedjeljak. U međuvremenu će koncert biti i u subotu, i u nedjelju. A sanitarni inspektor će te moje prijave od petka, subote i nedjelje - PROČITATI najranije u ponedjeljak. Naglašavam to PROČITATI jer će samo to i napraviti - u pravilu. Susjed i ja smo tako 20ak prijava poslali i još nitko nije nenajavljeno došao mjeriti buku, a mogu doći jednog dana kada ne bude koncerta ili neke bučnije zabave, i onda će mjerenje pokazat da je kafić uredan. Ne postoji dežurni inspektor kojega se, kao policiju, može pozvati u trenutku prekoračenja dozvoljene razine buke. U drugim državama postoje uređaji koji se ugrade u kafić i registriraju razinu buke konstantno – po prijavi građana, inspektor dođe i očita uređaj i vidi je li bilo prekoračenja. Kod nas toga naravno nema. Dakle, ovdje je sustav katastrofalan – znači godinu dana i 20ak prijava, nitko nije izašao izmjeriti buku. Bili su jednom ujutro u 10 sati, a drugi put su došli sanitarni inspektori oko 22 sata i nisu mjerili buku, nego su provjerili je li sve uredno spojeno. Sada ću se vratiti na početak, odnosno na (po meni) nedovoljno precizno definirane pravilnike i pristrana tumačenjima istih. · Člankom 19., 20. i 21. Pravilnika o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata iz skupina "restorani" , "barovi", "catering objekti" i "objekti jednostavnih usluga", usluga (NN 82/07, 82/09, 75/12, 69/13 i 150/14), glazba u živo je predviđena samo u noćnom baru, noćnom klubu i disko klubu. Za npr. caffe bar i npr. Fast food ne piše ništa. Međutim, Ministarstvo turizma tumači da je glazba u živo dozvoljena i u caffe ako su provedene mjere zaštite od buke. Međutim, u fast foodu smatraju da se ne smije izvoditi glazba u živo iako su provedene mjere zaštite od buke iz razloga – što se gosti u fast foodu ne zadržavaju dugo (???). Dakle, ovdje mi je nevjerojatna sloboda koju si dozvoljava Ministarstvo u tumačenju jasnog i nedvosmislenog pravilnika. · Člankom 14. Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04), definirano je da se primjerice u caffe baru može u zatvorenom prostoru izvoditi samo glazba ugođaja najviše ekvivalentne razine 65 dB(A), dok je u barovima u kojima je Pravilnikom o razvrstavanju… predviđena glazba u živo, dozvoljena glazba najviše ekvivalentne razine 90dB(A). Ministarstvo zdravstva tumači da se i pri 65dB(A) može izvoditi glazba u živo. I može, ako klavijature spojite na limitirano pojačalo i svirate – samo što vas onda nitko u caffe baru ne bi čuo, jer buka od 65dB(A) odgovara razini ljudskog govora. Ako uzmete trubu, harmoniku… ili samo glasnije pjevate bez ikakvog mikrofona i pojačala, vi prekoračujete bez problema 65dB(A). Znači, teoretski se glazba u živo može izvoditi do 65dB(A), ali to nije u duhu pravilnika – međutim vlasnicima kafića odgovara takvo tumačenje, pa ministarstvo tako njima ide u korist. · Prema članku 13. Pravilnika o djelatnostima za koje je potrebno utvrditi provedbu mjera za zaštitu od buke (NN 91/2007), u djelatnostima u kojima se izvodi glazba uživo, postupak utvrđivanja provedenih mjera zaštite od buke nije moguće provesti u slučaju nepostojanja uređaja/sustava za automatsko elektroničko ograničavanje razine zvuka na mjestu izvođenja glazbe uživo. Prema još jednom mišljenju ministarstva zdravstva, sviranjem žive muzike koja nije ograničena na 65 dB(A) (npr. Romska glazba – trube, harmonike, bubnjevi…) vlasnik objekta krši odredbe Zakona o zaštiti od buke, što podliježe sankcijama. Kada postavim pitanje ministarstvu – a što je sa ljudskim glasom(?), koji se također ne može ograničiti iako je npr. mikrofon ograničen, jer pjevač bez problema pjeva glasnije od 65dB(A) i može ga se utišati samo ako mu netko govori „Tiše pjevaj!“ – e u tom slučaju se ministarstvo ne želi očitovat. Jer, kako se meni čini, ljudski glas je novi izvor zvuka, koji nije naveden u rješenju o provedenosti mjera zaštite od buke, nije ga moguće limitirati i krše se odredbe zakona o zaštiti od buke. · Sukladno članku 9. Pravilnika o djelatnostima za koje je potrebno utvrditi provedbu mjera za zaštitu od buke (NN 91/2007), postupak utvrđivanja provedbe mjera za zaštitu od buke za industrijska postrojenja i za zaštitu od buke zanatskih pogona provodi se mjerenjem razine buke ispred vanjskih otvora najugroženijih zatvorenih boravišnih prostora, a provodi se na udaljenosti od 0,5 m. E sada, meni su ugradili dvije snažne i bučne jedinice klima uređaja snage 10ak kW, točno ispod prozora, znaci pola metra od mog prozora. I ljeti je nemoguće otvoriti prozor, jer kad otvorite prozor buka vam remeti san. I sanitarni inspektori ne žele buku mjeriti pri otvorenom prozoru nego pri zatvorenom prozoru – jer bi to valjda mjerili da nismo u istoj zgradi, i pozivaju se na Članak 13 citiranog pravilnika koji kaže: Kada se djelatnost i štićeni prostor ne nalaze u istoj građevini i kada građevine nisu međusobno konstruktivno povezane, a radi se o ugostiteljskoj djelatnosti, potreban je dokaz o ispunjavanju provedenih mjera za zaštitu od buke mjerenjem buke i razlike-vrednovanih razina između prostora/prostorija i vanjskog prostora 0,5 m ispred otvorenih vanjskih otvora najugroženijih zatvorenih boravišnih prostora. Meni je ovo nebulozno - da tumače zakon na način da buku mjere pri zatvorenom prozoru ako su klime meni točno ispod prozora, a mjerili bi pri otvorenom prozoru da nisu tako blizu...? Istraživanjem sam došla i do presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu Oluić protiv Republike Hrvatske koja je donesena 20. svibnja 2010. godine. Navedenom presudom se tražilo od RH da utvrdi je li riječ o sustavnoj povredi Konvencije ili ta povreda predstavlja pojedinačni slučaj. Republika Hrvatska je bila dužna, sukladno ovlastima usvojiti opće mjere radi sprječavanja novih povreda sličnih onoj ili onima ustanovljenim, ili radi prestanka povreda koje traju. Smatram da se nedovoljno precizno definiranim pravilnicima, pristranim tumačenjem istih, kao i nedonošenjem potrebnih izmjena i dopuna, sustavno vrijeđa Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Umjesto da se spriječi problem, manjkavom regulativom i pristranim tumačenjem iste, dozvoljava se da problem nastane i onda zbog loše organizacije nadležnih inspekcija građane stavlja u poziciju da problem trpe i ulaze u proces dugotrajnog rješavanja – naravno sve to dok problem traje i traje. Molim Vas za savjet, imam li osnova za ustavnu tužbu?
  13. Mišljenje iznad Pravilnika?

    Poštovanje, dobila sam očitovanje Ministarstva turizma u svezi pitanja je li dozvoljeno izvoditi glazbu u fast foodu, i prilično sam zbunjena. Naime, kažu kako je glazba u živo pravilnikom predviđena u noćnom baru, noćnom klubu i disko klubu. Dodaju da se smije u caffe baru izvoditi glazba u živo ako se provedu mjere zaštite od buke, iako pravilnikom nije navedeno da caffe bar ima glazbu u živo. Za fast food kažu; "Mišljenja smo da se u objektu brze prehrane (fast food), koji nije predviđen za duži boravak gostiju, već za brzo usluživanje jednostavnih jela namijenjenih brzoj konzumaciji, ne može izvoditi glazba u živo". Znači, iako u pravilniku piše gdje je predviđena glazba u živo, Ministarstvo turizma i u caffe baru dopušta glazbu u živo - iako se glazba u živo u praksi izvodi dosta iznad 65dB koji su dozvoljeni u kafiću. U fast foodu pak kažu da se ne smije, ali samo zato jer po njima gosti tu ne borave dugo. Znači glazbu ugođaja/glazbu u živo moramo slušati duže? Ispada da mogućnost izvođenja glazbe u živo ovisi o duljini boravka gostiju. Je li to što su rekli na razini pravne službe jednog ministarstva?
  14. Iznajmljivanje legalizirane kuće

    Isprike na nejasnom upitu. Dakle, prijatelj ima kuću koja se dijelom nalazi na njegovoj čestici a dijelom na gradskoj čestici. Kuća se iznajmljuje jer ima privremeno rješenje o iznajmljivanju, zbog toga što je objekt u postupku legalizacije. Ovih dana će se završiti proces legalizacije njegove kuće, i ishodit će rješenje da je objekt legalan. Da bi ishodio (trajno) rješenje o iznajmljivanju, potrebno je među ostalom dokumentacijom priložiti i vlasnički list - koji on neće moći dobiti, jer je kuća dijelom na gradskoj površini. - Prestaje li važiti privremeno rješenje o iznajmljivanju na dan kada se legalizira objekt ili vrijedi do 2020.? - Koja je procedura otkupa dijela zemljišta na kojem je izgrađena kuća od grada?
  15. Poštovanje, Oko 6,5 tisuća privatnih iznajmljivača koji turiste primaju u apartmanima i kućama koje nisu legalno izgrađene, mogu svoje apartmane popunjavati sve do 2020. godine temeljem privremenih rješenja o iznajmljivanju koja imaju. Time im je za četiri godine produžen rok za dobivanje rješenja o legalizaciji objekata. Što se događa kada se legalizira objekt, koji ima privremeno rješenje o iznajmljivanju, a dijelom je izgrađen na državnom zemljištu? Za (trajno) rješenje o iznajmljivanju je potreban vlasnički list, pa mi se čini da isti objekt možeš iznajmljivati dok je u procesu legalizacije, a kad ga legaliziraš onda više ne možeš iznajmljivati?
×