Jump to content

100.000 tema na Legalis portalu!  Nakon 16 godina od pokretanja ove stranice, dana 31.07.2019. na Legalis portalu je pokrenuta 100.000-ta tema. Time je na ovom portalu raspravljeno više od 100 tisuća pravnih pitanja, i to kroz 526.000 pojedinačnih objava korisnika. U ovom trenutku Legalis portal broji 90.700 registriranih korisnika.

Zagabria

Korisnik
  • Broj objava

    18
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  1. Poštovani, Opisat ću vam svoj problem, pa mi recite molim vas imam li osnova za podnošenje ustavne tužbe. Naime, već duže vrijeme (godinu i pol) imam problema s caffe-barom koji se nalazi u prizemlju stambene zgrade u kojoj živim. Tijekom dana nemam nikakvih problema, ali problem nastaje kada se organizira nekakav poseban događaj u kojem se pojača glazba iznad dozvoljene granice, a najveći problem je što se u tom caffe baru održavaju koncerti, i tada je stanje u mom stanu neizdrživo. Ja sam više ljuta na državu nego na vlasnike kafića, jer su manjkavi zakoni dozvolili da dođe do te situacije u kojoj se dozvoljava da problem nastane – i onda stavlja stanara u situaciju da pati od prekomjerne buke i gubi vrijeme na dopise, prijave, tužbe i slično, a sve to dok buka iz kafića i dalje dopire u stanove. Smatram da se nedovoljno precizno definiranim pravilnicima i pristranim tumačenjima istih, te lošom organizacijom nadležnih inspekcija vrijeđaju moja Ustavom i Konvencijom zajamčena prava: Dom je nepovrediv, Svakom se jamči štovanje i pravna zaštita njegova osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti, Svatko ima pravo na zdrav život, Svatko ima pravo na poštovanje svoga privatnog i obiteljskog života, doma.... Sada ću vam obrazložiti zašto smatram da je država odnosno zakoni uzrok ovom problemu. Naime, da biste otvorili caffe bar, trebate provesti mjere zaštite od buke – na način da napravite zvučnu zaštitu koja se zatim testira u stanovima najbližih stanara. Caffe bar ima najveću dozvoljenu razinu buke od 65db(A) - što odgovara razini buke koju proizvodi malo glasniji razgovor, i onda se pusti u kafiću sa CD playera muzika, pojača do tih 65dB(A), i mjeri u stanu susjeda da li se išta čuje. U stanu iznad se tada ne smije se baš ništa čuti, inače se treba popravljati tj. pojačati zvučna zaštita (izolacija). Također, ugrađuje se limitator na to pojačalo u kafiću, tako da se ne može pojačavati iznad dozvoljene razine. I sve to zvuči lijepo i krasno, dok je vlasnik kafića uredan, ali ukoliko zaobiđe limitator buke ili donese npr. Trubu, bubanj, harmoniku… čija sirova snaga prelazi snagu od 65dB(A) – vi u stanu ne možete spavati. Krenut ću sada od kraja - a to je podnošenje prijave. Dakle, ukoliko se jednog petka, u caffe baru izvodi glazba (glazba u živo) iznad dozvoljenih 65dB(A), stanar poziva policiju. Policija izlazi na teren i vidi da se u caffe baru npr izvodi glazba u živo, i oni u tome ne vide ništa sporno – jer oni reagiraju u slučaju remećenja javnog reda i mira. Ista stvar je i ako je glazba sa cd playera pojačana iznad dozvoljene granice. Policija nema uređaje za mjerenje buke i ne znaju je li to iznad ili ispod dozvoljene razine – praktički su nemoćni. Onda stanar, ako je informatički pismen, šalje odmah u petak i prijavu putem maila, koju će službenik vidjeti tek u ponedjeljak. U međuvremenu će koncert biti i u subotu, i u nedjelju. A sanitarni inspektor će te moje prijave od petka, subote i nedjelje - PROČITATI najranije u ponedjeljak. Naglašavam to PROČITATI jer će samo to i napraviti - u pravilu. Susjed i ja smo tako 20ak prijava poslali i još nitko nije nenajavljeno došao mjeriti buku, a mogu doći jednog dana kada ne bude koncerta ili neke bučnije zabave, i onda će mjerenje pokazat da je kafić uredan. Ne postoji dežurni inspektor kojega se, kao policiju, može pozvati u trenutku prekoračenja dozvoljene razine buke. U drugim državama postoje uređaji koji se ugrade u kafić i registriraju razinu buke konstantno – po prijavi građana, inspektor dođe i očita uređaj i vidi je li bilo prekoračenja. Kod nas toga naravno nema. Dakle, ovdje je sustav katastrofalan – znači godinu dana i 20ak prijava, nitko nije izašao izmjeriti buku. Bili su jednom ujutro u 10 sati, a drugi put su došli sanitarni inspektori oko 22 sata i nisu mjerili buku, nego su provjerili je li sve uredno spojeno. Sada ću se vratiti na početak, odnosno na (po meni) nedovoljno precizno definirane pravilnike i pristrana tumačenjima istih. · Člankom 19., 20. i 21. Pravilnika o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata iz skupina "restorani" , "barovi", "catering objekti" i "objekti jednostavnih usluga", usluga (NN 82/07, 82/09, 75/12, 69/13 i 150/14), glazba u živo je predviđena samo u noćnom baru, noćnom klubu i disko klubu. Za npr. caffe bar i npr. Fast food ne piše ništa. Međutim, Ministarstvo turizma tumači da je glazba u živo dozvoljena i u caffe ako su provedene mjere zaštite od buke. Međutim, u fast foodu smatraju da se ne smije izvoditi glazba u živo iako su provedene mjere zaštite od buke iz razloga – što se gosti u fast foodu ne zadržavaju dugo (???). Dakle, ovdje mi je nevjerojatna sloboda koju si dozvoljava Ministarstvo u tumačenju jasnog i nedvosmislenog pravilnika. · Člankom 14. Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04), definirano je da se primjerice u caffe baru može u zatvorenom prostoru izvoditi samo glazba ugođaja najviše ekvivalentne razine 65 dB(A), dok je u barovima u kojima je Pravilnikom o razvrstavanju… predviđena glazba u živo, dozvoljena glazba najviše ekvivalentne razine 90dB(A). Ministarstvo zdravstva tumači da se i pri 65dB(A) može izvoditi glazba u živo. I može, ako klavijature spojite na limitirano pojačalo i svirate – samo što vas onda nitko u caffe baru ne bi čuo, jer buka od 65dB(A) odgovara razini ljudskog govora. Ako uzmete trubu, harmoniku… ili samo glasnije pjevate bez ikakvog mikrofona i pojačala, vi prekoračujete bez problema 65dB(A). Znači, teoretski se glazba u živo može izvoditi do 65dB(A), ali to nije u duhu pravilnika – međutim vlasnicima kafića odgovara takvo tumačenje, pa ministarstvo tako njima ide u korist. · Prema članku 13. Pravilnika o djelatnostima za koje je potrebno utvrditi provedbu mjera za zaštitu od buke (NN 91/2007), u djelatnostima u kojima se izvodi glazba uživo, postupak utvrđivanja provedenih mjera zaštite od buke nije moguće provesti u slučaju nepostojanja uređaja/sustava za automatsko elektroničko ograničavanje razine zvuka na mjestu izvođenja glazbe uživo. Prema još jednom mišljenju ministarstva zdravstva, sviranjem žive muzike koja nije ograničena na 65 dB(A) (npr. Romska glazba – trube, harmonike, bubnjevi…) vlasnik objekta krši odredbe Zakona o zaštiti od buke, što podliježe sankcijama. Kada postavim pitanje ministarstvu – a što je sa ljudskim glasom(?), koji se također ne može ograničiti iako je npr. mikrofon ograničen, jer pjevač bez problema pjeva glasnije od 65dB(A) i može ga se utišati samo ako mu netko govori „Tiše pjevaj!“ – e u tom slučaju se ministarstvo ne želi očitovat. Jer, kako se meni čini, ljudski glas je novi izvor zvuka, koji nije naveden u rješenju o provedenosti mjera zaštite od buke, nije ga moguće limitirati i krše se odredbe zakona o zaštiti od buke. · Sukladno članku 9. Pravilnika o djelatnostima za koje je potrebno utvrditi provedbu mjera za zaštitu od buke (NN 91/2007), postupak utvrđivanja provedbe mjera za zaštitu od buke za industrijska postrojenja i za zaštitu od buke zanatskih pogona provodi se mjerenjem razine buke ispred vanjskih otvora najugroženijih zatvorenih boravišnih prostora, a provodi se na udaljenosti od 0,5 m. E sada, meni su ugradili dvije snažne i bučne jedinice klima uređaja snage 10ak kW, točno ispod prozora, znaci pola metra od mog prozora. I ljeti je nemoguće otvoriti prozor, jer kad otvorite prozor buka vam remeti san. I sanitarni inspektori ne žele buku mjeriti pri otvorenom prozoru nego pri zatvorenom prozoru – jer bi to valjda mjerili da nismo u istoj zgradi, i pozivaju se na Članak 13 citiranog pravilnika koji kaže: Kada se djelatnost i štićeni prostor ne nalaze u istoj građevini i kada građevine nisu međusobno konstruktivno povezane, a radi se o ugostiteljskoj djelatnosti, potreban je dokaz o ispunjavanju provedenih mjera za zaštitu od buke mjerenjem buke i razlike-vrednovanih razina između prostora/prostorija i vanjskog prostora 0,5 m ispred otvorenih vanjskih otvora najugroženijih zatvorenih boravišnih prostora. Meni je ovo nebulozno - da tumače zakon na način da buku mjere pri zatvorenom prozoru ako su klime meni točno ispod prozora, a mjerili bi pri otvorenom prozoru da nisu tako blizu...? Istraživanjem sam došla i do presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu Oluić protiv Republike Hrvatske koja je donesena 20. svibnja 2010. godine. Navedenom presudom se tražilo od RH da utvrdi je li riječ o sustavnoj povredi Konvencije ili ta povreda predstavlja pojedinačni slučaj. Republika Hrvatska je bila dužna, sukladno ovlastima usvojiti opće mjere radi sprječavanja novih povreda sličnih onoj ili onima ustanovljenim, ili radi prestanka povreda koje traju. Smatram da se nedovoljno precizno definiranim pravilnicima, pristranim tumačenjem istih, kao i nedonošenjem potrebnih izmjena i dopuna, sustavno vrijeđa Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Umjesto da se spriječi problem, manjkavom regulativom i pristranim tumačenjem iste, dozvoljava se da problem nastane i onda zbog loše organizacije nadležnih inspekcija građane stavlja u poziciju da problem trpe i ulaze u proces dugotrajnog rješavanja – naravno sve to dok problem traje i traje. Molim Vas za savjet, imam li osnova za ustavnu tužbu?
  2. Mišljenje iznad Pravilnika?

    Poštovanje, dobila sam očitovanje Ministarstva turizma u svezi pitanja je li dozvoljeno izvoditi glazbu u fast foodu, i prilično sam zbunjena. Naime, kažu kako je glazba u živo pravilnikom predviđena u noćnom baru, noćnom klubu i disko klubu. Dodaju da se smije u caffe baru izvoditi glazba u živo ako se provedu mjere zaštite od buke, iako pravilnikom nije navedeno da caffe bar ima glazbu u živo. Za fast food kažu; "Mišljenja smo da se u objektu brze prehrane (fast food), koji nije predviđen za duži boravak gostiju, već za brzo usluživanje jednostavnih jela namijenjenih brzoj konzumaciji, ne može izvoditi glazba u živo". Znači, iako u pravilniku piše gdje je predviđena glazba u živo, Ministarstvo turizma i u caffe baru dopušta glazbu u živo - iako se glazba u živo u praksi izvodi dosta iznad 65dB koji su dozvoljeni u kafiću. U fast foodu pak kažu da se ne smije, ali samo zato jer po njima gosti tu ne borave dugo. Znači glazbu ugođaja/glazbu u živo moramo slušati duže? Ispada da mogućnost izvođenja glazbe u živo ovisi o duljini boravka gostiju. Je li to što su rekli na razini pravne službe jednog ministarstva?
  3. Iznajmljivanje legalizirane kuće

    Isprike na nejasnom upitu. Dakle, prijatelj ima kuću koja se dijelom nalazi na njegovoj čestici a dijelom na gradskoj čestici. Kuća se iznajmljuje jer ima privremeno rješenje o iznajmljivanju, zbog toga što je objekt u postupku legalizacije. Ovih dana će se završiti proces legalizacije njegove kuće, i ishodit će rješenje da je objekt legalan. Da bi ishodio (trajno) rješenje o iznajmljivanju, potrebno je među ostalom dokumentacijom priložiti i vlasnički list - koji on neće moći dobiti, jer je kuća dijelom na gradskoj površini. - Prestaje li važiti privremeno rješenje o iznajmljivanju na dan kada se legalizira objekt ili vrijedi do 2020.? - Koja je procedura otkupa dijela zemljišta na kojem je izgrađena kuća od grada?
  4. Poštovanje, Oko 6,5 tisuća privatnih iznajmljivača koji turiste primaju u apartmanima i kućama koje nisu legalno izgrađene, mogu svoje apartmane popunjavati sve do 2020. godine temeljem privremenih rješenja o iznajmljivanju koja imaju. Time im je za četiri godine produžen rok za dobivanje rješenja o legalizaciji objekata. Što se događa kada se legalizira objekt, koji ima privremeno rješenje o iznajmljivanju, a dijelom je izgrađen na državnom zemljištu? Za (trajno) rješenje o iznajmljivanju je potreban vlasnički list, pa mi se čini da isti objekt možeš iznajmljivati dok je u procesu legalizacije, a kad ga legaliziraš onda više ne možeš iznajmljivati?
  5. Noćni klub u kući i glasna glazba

    Možeš li mi komentirati ovaj dio navedenog članka: Mislim da Pravilnici vezani uz ugostiteljstvo i buku, dopuštaju tumačenje na način da se problem ne spriječava, nego se dozvoljava da nastane, a onda građani moraju rješavat nastali problem relativno dugotrajnim putem - pozivima policiji, sanitarnoj inspekciji i slično... (Sanitarna je u mom slučaju napokon izašla na teren nakon 8 prijava - a došli su u 10 sati u jutro...) Radi li se ovdje o sustavnoj povredi Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda?
  6. Noćni klub u kući i glasna glazba

    Na žalost, kod nas je sve moguće, pa tako i disco klub u kući - ukoliko Sanitarna inspekcija izda rješenje da su provedene mjere zaštite od buke. Sanitarna inspekcija navedeno rješenje izdaje na temelju mjerenja buke i zvučne izolacije koje provodi firma ovlaštena od Ministarstva zdravstva - i provodi ih u stanovima najugroženijih stanara. Ali ta mjerenja buke i zvučne izolacije plaća vlasnik kluba, i vjerujem da se tu svašta može namjestiti. Ipak, idemo sa pretpostavkom da su vlasnici klubova i tih mjeriteljskih tvrtki dobri i pošteni ljudi. I onda gazda svoj ugostiteljski objekt registrira kao caffe bar/noćni bar, i prema zakonu može sebi odrediti radno vrijeme koje god on želi. Nadalje, on sukladno Pravilniku o djelatnostima za koje je potrebno utvrditi provedbu mjera za zaštitu od buke, u slučaju kada su u istom prostoru/prostorijama registrirane dvostruke djelatnosti (caffe bar-noćni bar), mora ispuniti strože uvjete u pogledu zaštite od buke. E sad, pošto cafe bar ima dozvoljenu buku do 65dB(A) - što odgovara razini normalnog ljudskog govora, a noćni bar/klub 90dB(A) što je razina buke koncerta, tumačenje Ministarstva zdravstva jest da je stroži uvjet taj da se postavi limitator na pojačalo do 65dB(A), a ne da se provede mjerenja buke na 90dB(A) i utvrdi jesu li provedene mjere zaštite od buke. Jer, nema šanse da bi u zgradi on dobio prolaznu ocjenu (niti da je kupi) za mjerenja buke pri razini od 90db(A). Tako dolazimo do situacije da gazda kluba ima limitirano pojačalo na 65dB(A), ali se te limitatore vrlo vrlo jednostavno zaobilazi - čak i putem mobilne aplikacije ga se isključuje. I onda se izvodi glazba u živo, pojačaje dokle je to potrebno... I sve je po zakonu, po našem divnom zakonu! Tako da ne preostaje ništa drugo nego pozivati policiju - na žalost, policija intervenira u slučaju kada postoje elementi remećenja reda i mira, i nisu od neke velike pomoći. I najvažnija je sanitarna inspekcija, koja se meni osobno oglušila na 7-8 prijava. Oni će jednog lijepog i sunčanog dana, zajedno sa firmom ovlaštenom za mjerenje buke i policijom izaći na teren - nadam se nenadano, i utvrditi da su prekoračene dozvoljene razine buke. Nakon toga će vjerujem izreći nekakvu opomenu... pa će ga jednog dana možda i novčano kazniti, privremeno zatvoriti... Moguće je od gradonačelnika tražiti da odredi 2 sata raniji završetak rada ugostiteljskog objekta... to još nisam, pa ćemo vidjeti... Možeš pogledati Presudu Europskog suda za ljudska prava u predmetu Oluić protiv Republike Hrvatske1 od 20. svibnja 2010. iz koje se vidi da su mjerenja buke vršena od 2001. do 2009., i u gotovo svim slučajevima je buka bila prekomjerna... žena je imala kćer sa problemima sa sluhom, i država za nju nije ništa napravila...
  7. Tužba zbog buke

    Poštovani, U prizemlju zgrade na čijem prvom katu stanujem, otvoren je caffe bar - u kojem se više puta tjedno održavaju koncerti, što rezultira prevelikom bukom u mom stanu. S obzirom da smo više puta problem prijavljivali policiji i sanitarnoj inspekciji koja nije baš ništa poduzela, smatram da je vrijeme da razmislimo o tužbi. Na stranici http://www.udruga-stanara.hr/hr/pitanja,76 sam pronašao zanimljivo pitanje/odgovor Dakle, suvlasnici su tužili najmodavca odnosno vlasnika poslovnog prostora u kojem je kafić, a ne najmoprimca tj. vlasnika kafića. Zanima me ima li netko iskustva, kojim je putem bolje ići - tužbom na vlasnika kafića ili vlasnika prostora? I imate li neku preporuku za odvjetnika sa iskustvom u ovakvim slučajevima? Hvala
  8. video zapis kao dokaz u postupku

    Ljudi, Postavila bih vanjsku kameru na svoj balkon i snimala goste koji ulaze i izlaze iz kafića izvan radnog vremena. To bi mi koristilo prilikom prijava inspekcijama i policiji. Je li to dozvoljeno? Smijem li snimiti i buku koju gosti prave prilikom odlaska iz kafića? ili se to smatra kao nejavni razgovor?
  9. Mišljenje iznad Pravilnika?

    Sada stvarno pokušavam razmišljati na drugačiji način a ne da oko vidi što želi vidjeti, i baš je zanimljivo. Kontaktirala sam više firmi, ovlaštenih od ministarstva zdravstva za mjerenje buke i neki su odgovorili da se glazba u živo ne može izvoditi do 65dB odnosno ili može samo teoretski, dok drugi kažu da može ako su instrumenti spojeni preko limitiranog pojačala. I stvarno, ako ćete spojiti nekakvu gitaru na pojačalo i pjevušiti lagano, može se izvoditi glazba u živo do 65dB. I prihvaćam da tako laganu glazbu u živo možemo nazvat glazbom ugođaja. Ali kvaka je u tome što, ako uključite aplikaciju za mjerenje buke na mobitelu, koja naravno samo može poslužit da se stekne dojam jačine buke, u svakom običnom dnevnom kafiću ili kavani glazba koja svira sa radija je pojačana baš do 65dB, i to je ona jačina glazbe koja popunjava neugodnu tišinu. Čak sam zamolila konobara u jednom kafiću da pojača do maksimuma-limitatora i usporedila, i to je stvarno ta jačina od 65... koju zapravo žamor punog kafića nadglasaje. Mene je bunilo, što članak 14. Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke, koristi termin "samo glazba ugođaja do 65dB", dok članak 15. za Noćni bar, noćni klub i disko klub kaže "glazba do 90dB". Termin glazba ugođaja sam tumačila kao podskup termina glazbe - glazba u živo, glazba koja se izvodi uređajima, animir glazba i glazba ugođaja... I sada, kada se izvodi glazba u živo, ona u stvarnosti prelazi tih 65dB. Jer posebno ako npr svira truba i conga bubanj koji se ne spajaju na pojačalo, kao i ljudski glas bez mikrofona, onda je jasno da prelaze 65dB i njih nije moguće limitirati (što se u pravilniku i spominje). Zbog toga sam pretpostavljala da je onaj koji je pisao zakon, mislio da klub u kojem se izvodi glazba u živo, ima pravo izvoditi glazbu do 90dB - jer je istu vrlo teško izvoditi do 65dB. I dalje mi je to logično, ali prihvaćam da tumačenje zakona ne ide tom logikom... Na takvo razmišljanje me navelo i to šta je ovaj bar ispod mog stana bio prvo registriran kao caffe bar-noćni bar, ali je našim žalbama srušeno rješenje, a u novom rješenju kojim se odbija noćni bar a dozvoljava caffe bar, citiran je sanitarni inspektor koji je izjavio da: "...sigurno će biti problem vrsta objekta (noćni bar) u kojem je moguće izvoditi glazbu u živo, te da predmetni prostor nije primjeren za noćni bar već samo caffe bar." Ali sada drugim očima promatram Pravilnik o razvrstavanju i minimalnim uvjetima na način da "Barove" gledam zasebno, i da je logično da oni imaju glazbu, dok svi drugi - restorani i cattering objekti ne moraju imati glazbu. (Jer naravno da će svaki kafić imati kakvu takvu glazbu.) U skupini objekata barovi se spominje glazba u živo, caffe-baru se ne zabranjuje pa se smatra da je može imati. A kod ova famozna 3 se spominje kao obveza, oni rade noću i smiju izvoditi do 90dB... prihvaćam... Ja sam se uzdala u "Argumentum a contratio" i da je zabranjeno ono što nije stavljeno kao mogućnost... Ali sad ne shvaćam zašto u skupini "restorani" nije dozvoljena glazba u živo, ako je dozvoljena glazba ugođaja do 65dB, a nigdje ne stoji ništa - ni mora, može a niti ne može...
  10. Mišljenje iznad Pravilnika?

    Prvo, isprike zbog neredne teme nastale postanjem na dva različita foruma, a kasnije editiranjem vlastitih postova. Hvala također na trudu da mi date odgovor na moja pitanja. Ja bih pokušala sažeti zaključak ove rasprave, na način da izbacimo priču o decibelima (zaključimo da je moguće izvoditi glazbu u živo do 65dB), i Vas zamolila za jedan zaključak. Dakle, u čitavom Pravilniku se za 3 ugostiteljska objekta navodi da moraju li da mogu imati živu glazbu (jedino se kod njih glazba i spominje). U svim ostalim ugostiteljskim objektima ne stoji niti da moraju, niti da mogu, niti da ne smiju. Znači li to da prema jezičnom tumačenju svi ostali ugostiteljski objekti smiju imati glazbu u živo - uključujući Objekt jednostavnih usluga u kiosku, Caffe bar, Klet, Slastičarnicu, Pečenjarnicu? Hvala.
  11. Mišljenje iznad Pravilnika?

    Da bi neki ugostiteljski objekt poslovao, moraju se ispuniti uvjeti i provest mjere zaštite od buke, jer to uključuje i npr. buku od mlinca za kavu. Mjerenje buke se provodi tako da pojačaju glazbu do na pojačalu limitiranih 65dB i uključe ostale uređaje poput aparata za kavu.. Dakle, ako to ne čujem u svom stanu- provedene su mjere zaštite od buke. I ne vidim smisla spominjati glazbu u živo u toj rečenici. Niste mi komentirali drugi citirani pravilnik, koji se veže na prvi pravilnik a kaže da se u caffe baru smije izvoditi samo glazba ugođaja do 65dB. Pod samo glazba ugođaja se smatra glazba u živo? Inače, razina buke od 65dB odgovara jačini normalnog razgovora. Iz jedne tvrtke ovlaštene za mjerenje buke su mi odgovorili da se "glazba u živo može izvoditi do 65dB samo u teoriji - ako npr. dečku/djevojci pjevušite u uho."
  12. Mišljenje iznad Pravilnika?

    Poštovani, Imam problem sa Ministarstvom turizma, odnosno njihovim tumačenjem zakona odnosno pravilnika od strane njihove pravne službe. Radi se o izvođenju glazbe u živo u caffe baru, ali ne želim sada ulaziti u problem buke nego (po meni) baš problem namjerno pogrešnog tumačenja pravilnika. Naime, Pravilnik o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata iz skupina "Restorani", "Barovi", "Catering objekti" i "Objekti jednostavnih usluga" (NN 82/07, 82/09, 75/12, 69/13 i 150/14), kao propisane obvezne minimalne uvjete živu glazbu uvjetuje Noćnom klubu. Citirani pravilnik osim propisanih obveznih minimalnih uvjeta, kao mogućnost živu glazbu dozvoljava Disco klubu i Noćnom baru. o Članak 19. Noćni klub ima živu glazbu, a u njemu se mogu izvoditi i artistički i slični zabavni programi. o Članak 20. Noćni bar ima animir glazbu, koja se može izvoditi i u živo. o Članak 21. Disco klub mora imati glazbu koja se izvodi odgovarajućim uređajima, a može povremeno imati i živu glazbu. o Na Caffe bar se odnosi Članak 22, te njime nije kao obveza uopće predviđena glazba, a naravno nije niti predviđena mogućnost glazbe u živo. Dakle, Pravilnikom je definirano koji ugostiteljski objekti smiju imati glazbu u živo, što znači da oni kod kojih to nije navedeno - ne smiju. Čemu bi se onda spominjala glazba u živo ako je mogu svi izvoditi? Također u Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) stoji slijedeće: o Članak 14. Objekti u kojima se obavlja ugostiteljska djelatnost ili pružaju ugostiteljske usluge, a u kojima propisom kojim se uređuju minimalni uvjeti nije kao obveza predviđena glazba, može se u zatvorenom prostoru izvoditi samo glazba ugođaja najviše ekvivalentne razine 65 dB(A). Dakle, u jednom pravilniku se ne spominje mogućnost glazbe u živo, a u drugome postoji ograničenje - glazba ugođaja. Ali odgovori ministarstva turizma su slijedeći: 1. "...organiziranje party-a ponekad uz živu glazbu pridonosi poboljšanju, odnosno proširenju ponude u ugostiteljskim objektima bez obzira na vrstu, uz pridržavanje propisa o zaštiti od buke i javnog reda i mira, te isto pridonosi kvaliteti ugostiteljske usluge, a u interesu je gostiju koji posjećuju ugostiteljske objekte.“ 2. "Smatramo da caffe bar osim propisanih obveznih minimalnih uvjeta, može imati i živu glazbu… ako u smislu članka 9. Zakona o zaštiti od buke ishodi rješenje sanitarne inspekcije Ministarstva zdravlja da ugostiteljski objekt ispunjava uvjete za izvođenje žive glazbe.“ (op.a. Sanitarna ne izdaje dozvolu za glazbu u živo - dakle pričaju gluposti) Zanima me vaše mišljenje - je li tumačenje ministarstva ispravno? Po meni je ovo očito namjerno pogrešno tumačenje pravilnika, kako bi se pogodovalo ugostiteljima.
  13. Mišljenje iznad Pravilnika?

    Hvala na ispravci i brzom odgovoru. Dakle, sukladno Pravilniku o razvrstavanju... članci 19, 20, 21 i 22. definiraju da noćni bar, noćni klub i disco klub imaju ili mogu imati glazbu u živo. Za caffe bar ne piše ni da mora ni da može, pa mi je logično da se ne može - nego da može "ponekad". Da se može ili mora, gledajući u duhu zakona, to bi i pisalo. Nadalje, članci 14. i 15. Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave,, kažu da se u noćnom baru i klubu smije izvoditi glazba najviše razine LA,eq=90 dB(A), a u caffe baru se može izvoditi samo glazba ugođaja najviše ekvivalentne razine 65 dB(A). I ovaj Pravilnik, koji se nasljanja na ranije navedeni Pravilnik, pravi razliku između caffe bara i ostalih barova, jer se u caffe baru može izvoditi samo glazba ugođaja i to do 65dBA. Razina od 65dBA je jačina običnog razgovora, i nije moguće izvoditi glazbu u živo pri toj razini buke. Teoretski je i moguće, ali ljudski glas (i ako se pjeva bez mikrofona) nije moguće limitirati nekakvim uređajem. Dakle, imamo noćni klub i noćni bar, za koji u zakonu piše da se mora ili može izvoditi glazba u živo, i koji smiju izvoditi glazbu do 90dbA. S druge strane imamo caffe bar za koji ne piše da mora ili može imati glazbu u živo, a smije izvoditi glazbu ugođaja do 65dBA. Po meni je tu stvar čista, i caffe bar ne smije imati glazbu u živo - da smije to bi i pisalo, i ne znam zašto tu uopće treba mišljenje ministarstva - koje kaže da smije ponekad? (Ponekad u danu ili ponekad u godini?)
  14. Mišljenje iznad Pravilnika?

    Poštovani forumaši, Prijavila sam turističkoj inspekciji caffe bar ispod mog stana s kojim imam velikih problema zbog buke, a zato jer se u njemu održavaju koncerti odnosno izvodi glazba u živo. Naime, Sukladno Pravilniku o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata (članak 38 i 41), te Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (članak 14 i 15), izvođenje glazbe u živo je dopušteno samo u noćnom baru. Turistička inspekcija mi je odgovorila slijedeće: U svezi izvođenja žive glazbe u caffe barovima za koje odredbama Pravilnika o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata iz skupina „Restorani“, „Barovi“, „Catering objekti“ i „Objekti jednostavnih usluga“ („Narodne novine“, broj: 82/07, 82/09, 75/12, 69/13 i 150/14) nije propisano da mogu imati živu glazbu, već da istu mogu imati samo vrste noćni klub, noćni bar i disco klub, ukazujemo na mišljenje Ministarstva turizma od 27. srpnja 2007. godine, KLASA: 050-03/07-01/346, URBROJ: 530-14-07-02, prema kojemu organiziranje party-a ponekad uz živu glazbu pridonosi poboljšanju, odnosno proširenju ponude u ugostiteljskim objektima bez obzira na vrstu, uz pridržavanje propisa o zaštiti od buke i javnog reda i mira, te isto pridonosi kvaliteti ugostiteljske usluge, a u interesu je gostiju koji posjećuju ugostiteljske objekte. Gdje su objavljena ta mišljenja? Je li moguće da ministarstvo izda mišljenje koje je u suprotnosti sa Pravilnicima? Jesu li ta mišljenja iznad samih pravilnika? Što to znači riječ ponekad u rečenici "...da organiziranje party-a PONEKAD uz živu glazbu, pridonosi poboljšanju, odnosno proširenju ponude...". Ponekad? Začuđena sam! Hvala i pozdrav.
×