Jump to content

ZdravekSprite

Korisnik
  • Broj objava

    13
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

Sve što je ZdravekSprite objavio

  1. mislio sam na troškove parničnog postupka. PS troškovi su plaćeni i kamata. BTW da se platila samo glavnica, da li bi druga strana mogla pokrenuti ovrhu za ne uplaćene kamate, ako se one ne spominju u presudi?
  2. Mati je vodila sudski proces sa polusestrom oko ostavine iza oca. Na općinskom sudu je djelomično dobila , na županijskom i vrhovnom dijelomično nije (jednu točku je polusestra priznala, a drugu je sud odbio). Presudu vrhovnog suda nije doživjela i ostavinska rasprava iza nje je napravljena bez unošenja dijela koji je polusestra priznala i sudskih troškova koji su ostali. Na kraju je došlo do greške i priznati dio nije uveden u ostavini oca. Sada polusestra (tj njen odvjetnik jer mu ona ništa nije plačala) traži naknadu sudskih troškova ali ignorira da da priznati dio nije upisan Da li suprotna strana može tražiti naplatu sudskih troškova za sudski postupak čija presuda nije u potpunosti primjenjena?
  3. Ako se u presudi ne spominju zatezne kamate, da li se one automatski podrazumjevaju?
  4. Nakon dodatnih konzultacija sa odvjetnikom detaljnije mi je objasnio problem. Problem je jer mama nije upisala svoju polovicu bračne stečevine odmah nakon priznanja iste, tj. nakon donese presude na županijskom sudu. Zašto nije, ne mogu je pitati jer je u međuvremenu umrla, ali pretpostavljam da joj to njena odvjetnica nije ni spomenula a pošto je još bila žalba na presudu županijskog suda pretpostavljam da nije smatrala presudu županijskog definitivnom. Uglavnom dok se čekala presuda vrhovnog ona je preminula, njena je odvjetnica otišla u penziju bez da je nekog o tome obavijestila, a na ostavinskoj raspravi mame situacija je objašnjena, ali javni bilježnik nije taj dio upisao, a niti spomenuo da bi se trebalo išta u vezi toga poduzeti, pa ništa nije poduzeto. Kada je došla presuda vrhovnog suda i kad sam angažirao odvjetnika da se to napokon riješi, niti nova odvjetnica nije u vezi toga ništa spominjala ili predlagala da bi se prije konačne ostavinske oca trebalo išta poduzeti. Kao što sam već spomenuo radilo se o više nekretnina i ja sam odvjetnici objasnio kakav bi ishod trebao biti na kraju i bio uvjeren da je to tako i opisano u ostavinskom rješenju. Da li itko ima ikakvu ideju, kako se ova zavrzlama može riješiti, a da se ne svodi na očekivanje dobre volje suprotne strane da će prihvatiti sugestiju da je došlo do nesporazuma pa da njihov udio u stanu bi trebao biti upola manji, pa na temelju toga formirati cijenu koju traže za otkup tog dijela, jer već i sad procjenjuju po meni precijenjenu cijenu kvadrata. Meni je prvo palo na pamet žaliti se ili pokrenuti neki postupak (dodavanje naknadno nađene imovine na maminu ostavinu ili nešto sl.), ali je savjet odvjetnika dogovor, što kod mene ne izaziva optimizam jer da je bilo malo više volje za dogovorom očev ostavinski postupak ne bi trajao preko 15 godina
  5. U ostavinskom rješenju nije bilo dobro definirano podjela udjela u nekretnini, što nismo primijetili niti ja, niti moj odvjetnik. Sada je došlo rješenje o uknjižbi i primijetila se greška (pošto postoci udjela nisu kako bi trebalo, suvlasnik je dobio 1/3, a trebao je dobiti 1/6 jer se radilo o bračnoj stečevini pri čemu majci pripada 1/2, a druga polovica se dijeli na 3 djela između majke i djeteta iz prvog i drugog braka). Savjet odvjetnika je da se ne možemo žaliti i da taj propust spomenemo kod otkupa tog djela nekretnine Da li je to točno? PS bilo je više nekretnina i nisu se sve nekretnine dijelile na isti način, pa valjda zato nisam uočio da za tu nekretninu nije spomenut taj dio da je bračna stečevina i da se prvo treba podijeliti, s tim da se majka sudila sa djetetom iz prvog braka i na sudu je priznata bračna stečevina na toj nekretnini. Znači ima presuda očinskog i županijskog suda da je to bračna stečevina, a advokad savjetuje da se ne žalim?
  6. Zahvaljujem na odgovori. Iskreno pokušavam biti razuman i uopće mi nije cilj nekog zakinuti i ne vidim smisao u varanju sa deklariranjem nekakvih nižih cijena. Jednostavno ne vidim logiku kako je nesporni dio sporan ako se obadvije strane slažu kome pripada? Očito moja logika se ne slaže sa pravnom logikom, pa ako bi netko mogao na konkretnom primjeru objasniti koliki bi bili sudski, odvjetnički i ostali troškovi da se riješi ovakva situacija: Stan je podijeljen na 3 suvlasnika, ja imam 50%, drugi suvlasnik ima 40%, a treći 10%. Ako je stan 80 kvadrata i svi suvlasnici su se složili da je vrijednost stana 1000€, na koji način je meni najisplativije riješiti situaciju?
  7. Zahvaljujem na odgovoru. Znači li to da u sporu da li je neka nekretnina nasljedstvo jednog od supružnika ili bračna stečevina oba supružnika, kao vrijednost predmeta spora se uzima vrijednost pola te nekretnine? I na temelju tog iznosa bi odvjetnici trebali računati svoje naknade? I znači li to da kod razvrgnuća suvlasničkih odnosa u nekoj nekretnini tarife se računaju u odnosu na vrijednost djela koji se želi "otkupiti" ili želi da bude otkupljen, a ne u odnosu na vrijednost cjelokupne nekretnine ili dijela koji već ima onaj koji bi otkupljivao dio?
  8. Poštovanje, Neznam da li postavljam pitanje na pravom mjestu, ali ovo mi se čini najbliže onom što me zanima, a da ne otvaram novo pitanje, jer je vezano za izračun odvjetničkih tarifa i nagrada. Kada se vodi parnica oko neke nekretnine što se točno uzima kao vrijednost spora? Vrijednost cijele nekretnine ili samo vrijednost spornog dijela? Slično me zanima i za van parnično rješavanje problema, da li se tarife obračunavaju u odnosu na vrijednost cjelokupne nekretnine ili samo djela koji je sporan? U situaciji razvrgnuća suvlasničkog odnosa, da li se gleda vrijednost cjelokupne nekretnine ili samo onog dijela koji se želi "otkupiti". Provjeravam jer sam od odvjetnika dobio čudnu ponudu za odvjetničku nagradu koja mi djeluje previše s obzirom na vrijednost dijela nekretnine koju bi "otkupio". Malo mi je previše odvjetniku platiti 20tak tisuća da bi razvrgnućem otkupio kvadrate koji vrijede 50-55 tisuća. Pa kad se kupuje nekretnina, sumnjam da porezi, provizije i sl iznose toliki postotak, zar ne? Meni je nelogično objašnjenje da se naknada obračunava u odnosu na cjelokupnu vrijednost nekretnine, jer po toj logici bi bila ista visina naknade radilo se o 1/10 nekretnine ili o 1/2 nekretnine, a u situaciji sa nekoliko suvlasnika s malim udjelima odvjetnički troškovi prerastaju vrijednost tih malih udjela.
  9. mozda vise nije skroz OT, ali da li se zatezne kamate racunaju ako nije u presudi navedeno? da li se mogu ja pravit blesav, jer u presudi opcinskog suda koju smo dobili je lijepo navedeno za zatezne kamate, dok u presudi zupanijskog koji smo izgubili nije. i jos jedno pitanje koje je jos manje OT ali neznam dal bi to trebalo ici pod podforum vanparnicnog ili nasljednog prava proucavajuci spise primjetio sam jos jednu nelogicnost. na pocetku ostavinske, kod pokusaja dogovaranja, suprotna strana je za vecinu nekretnina o kojima se pregovaralo tvrdila da je nasljedstvo, a ne bracna stecevina i po toj kalkulaciji trazila svotu za koju bi se ona odrekla nekretnina. nakon sto je na opcinskom sudu priznala da je bracna stecevina i izgubila dio oko veceg postotka u jednoj nekretnini, ali na zupanijskom sudu dobila taj dio parnice, polusestra je opet trazila svotu koju je trazila i prije opcinskog suda i jos naknadu sudskih troskova. posto cemo vjerojatno uskoro ponovo ici u pregovore, moze li mi neko objasniti kako neko moze traziti svotu koja odgovara (po njenoj procijeni) 1/3 nekretnine, a na sudu je priznala da je to bracna stecevina cime joj pripada 1/6? i da li ima smisla traziti procjenu nekretnina, kad suprotna strana uvijek moze traziti nerealnu cijenu, koju mi nikakno nemozemo u cijelosti isplatiti.
  10. Ja sam imao u neku ruku slivnu situaciju, mada nisam angažirao vještaka, nego odvjetnika koji je kao bio dobar. Ne znam na kraju tko je pogresio, dali su zk krivo upisali ili je u katastru neko zeznuo, ali djed je kod gradjenja nove kuce radi kredita morao raditi i gradjevinsku i sve po ps-u sto u selu i nije bio obicaj. U knjigama je sve ljepo upisano, i parcela opisana ali broj čestice nije onaj koji je na toj parceli u katastru, nego broj susjedove cestice koja po opisu potpuno razlicita. Niko nije tada primijetio gresku (a mozda je greška nastala kasnije) cak je i susjed bio jedan od svjedoka, ali dugo godina nakon toga, vece umro i moj djed i susjed i moj tata, ja naslijedio dio, a susjedove se sin vratio iz Njemačke da penziju uziva u RH. Onda se nekako pojavila ta greška i on je uporno tražio da priznamo da je to njegova cestica i da smo smo se mi krivo upisali. Mi smo predlagali zamjenu brojeva, ali on to nije htio i završili na sudu i izgubili sud, morali mu platit sudske troškove i još morali rjesavat legalizaciju kuće jer građevinska dozvola koji smo mi imali je sad bila za drugu parcelu
  11. u presudi općinskog suda piše, vezano za troškove,: -da je tužena dužna platiti sa zateznim kamatama od datuma presude pa do isplate, prema eskortnoj stopi HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećano za pet postotnih poena, u roku 15 dana. -odbija se dio sa zateznim kamatama..... -odbija se u cijelosti zahtjev tuženice za naknadom troškova u presudi županijskog suda, vezano za troškove: -preinačuje se odluka općinskog suda i odbija se zahtjev za naknadom troškova tužiteljice -nalaže se tužiteljici naknadu tuženici u roku od 15 dana -nalaže se tužiteljici naknada žalbenog postupka u roku 15 dana -odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova u presudi vrhovnog suda pod dvije točke je bila žalba na presudu županijskog suda glede troškova, ali se vrhovni sud izjasnio da je revizija protiv parničnih troškova nedopuštena sve u svemu na moje prvotno pitanje od kad se računaju zatezne kamate, izgleda da od presude županijskog suda ali proučavajuči sve te papire naletio sam na jednu nelogičnost koja se vuče kroz cijeli slučaj, pa me zanima tko je zeznuo i da li postoji pravni ljek za to. Posto se u tužbi radilo o dvije nekretnine i postocima u njima di je tužena u odgovoru na tužbu priznala za jednu da je bračna stečevina u omjeru 1/2 svakog supružnika, mada je na svakoj ostavinskoj raspravi tvrdila da je to nasljedstvo, tj da u cijelosti pripada jednom od supružnika, a za drugu nekretninu nije priznavala veći postotak tužiteljici koja se pozivala na stari zakon di se nije dijelilo pola pola nego po uloženom, jer je za kupnju stana '76 ona uzela veći kredit kada je vrijedio i stari zakon. općinski sud je to prihvatio, ali nije priznao dio troškova koji su bili vezani za dokazivanje bračne stečevine prvog stana, mada se u sudskom postupku to stalno dovodilo u pitanje, a poslije je zupanijski sud presudio da nije važno tko je koliko doprinosio kod kupnje stana '76, nego koliko je tko imao primanja kog otkupa stana '92 sve u svemu, ako nije trebalo dokazivati bračnu stečevinu prve nekretnine, da li je onda to bila greška odvjetnice što se dala "navuć" na provokacije i dokazivanje nećeg što nije trebala i da li je onda vrijednost spora trebala biti razmjerno manja, a time i sudski troškovi?
  12. hvala na odgovoru, i nadam se da će biti dobre volje, ali i dalje mi nije jasno od koje se presude racuna. Da li je pravomocna zadnja, tj odluka o reviziji ili odluka zupanijskog suda, jer pretpostavljam da odluka opcinskog suda nije pravomocna, jer u njoj je odluceno da nemora punica placat. btw kad nastupa pravomocnost presude? pitam jer na koverti od revizije pise da je odluka donesena u 9 mjesecu prosle godine, a obavjest je stigla pretprosli tjedan i koji je sad proces? Kontaktirali smo odvjetnicu koja je vodila punicinu tuzbu, ali ona nista nije htjela komentirati dok ne provjeri spise i nakon vise od tjedan dana se javila da potvrdi da smo izgubili sud i da cemo trebat platiti sudske troskove, ali je ona "oprala ruke" od svega toga jer je ona vec godinu i pol u mirovini ?!?! sto joj uopce nije palo na pamet spomenuti kad smo je kontaktirali, a ni prije, mada smo imali dojam da ona kao opunomocenik u procesu indirektno i nas zastupnik. Na pitanja sto treba sad ciniti iscudjivala se kao da je poznavanje pravnih postupaka i procedure nekakva stvar opceg znanja :/. Jedino smo saznali da sa spisima trebamo ici na sud di je vodjena punicina ostavinska. meni bi logicno bilo da bi sad bar neki dio trebao ici nekim automatizmom pa da angaziranja odvjetnika ne bi trebalo biti ako bude dobre volje, ali se bojim da nam je sustav takav da je sam sebi svrha i da nista ne ide jednastavno i da se ne desi da se pojavi kakva ovrha i prije nego dodje kakvo konkretno rjesenje koliko smo duzni :/.
  13. Postovani, Punica je nakon smrti punca pokrenula tuzbu jer se nije mogla dogovoriti sa kceri iz prvog braka (po starom zakonu koji je tada vrijedio ona je smatrala da posto je za zajednicki stan podigla duplo veći kredit ima i veći udjel) i na općinskom je dobila, ali na zupanijskom nije, pa je pokrenula reviziju i prije neki dan je dosla obavijest da je revizija odbijena, a punica je u međuvremenu isto preminula. Pitanje, tj problem su sudski troškovi i zatezne kamate. Prvo, da li bi se možda moglo očekivati kakav dogovor da se kamate ne plate? Pitam ako tko od pravnika koji navraćaju na forum ima iskustva, jer sa polusestrom kod nismo stupili u kontakt pa neznani kaj mozemo ocekivati. Drugo, ako neće doć do "oprosta" kamata, od kad se one računaju? Punac je umro prije vise od 15 godina, općinski sud na kojem je punica dobila je presudio prije 6 godina i onda su troškovi i s jedne i s druge strane bili oko 75000kn. Zupanijski sud je presudio prije 3 godine, punica je umrla prije 2 godine i sad je završila revizija. U medjuvremenu su se vjerojatno skupili kod neki troškovi tako da je cifra kod veća, ali pitanje da se pripremimo kaj možemo očekivati, od kad se računaju zatezne kamate? (presuda općinskog, zupanijskog ili visokog) i do kad ( mozda nebulozno pitanje, ali da li se računaju do danas ili do smrti punice?)
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija