Jump to content

Grabarić Imbra

Korisnik
  • Broj objava

    40
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  1. Isplata za ulaganje u kuću

    Može li se voditi i kakav bi to postupak bio u sljedećoj situaciji: Žena je živjela sa suprugom u kući sa svekrvom. Suprug je umro i svekrva je istjerala snahu iz kuće. Tijekom braka je ulagala sa suprugom u kuću i htjela bi isplatu za taj ulog. Na koji način to može ostvariti i u kakvim omjerima? Ona nije upisana kao (su)vlasnica kuće a nije niti suprug, nego su neki drugi suvlasnici navedeni. Je li to od kakvog utjecaja?
  2. Skrbništvo nad imigrantom

    Otac s hrvatskim državljanstvom dobio je dijete s imigranticom iz jedne afričke zemlje. Dijete je rođeno u Njemačkoj i sada je tamo s majkom u jednom kampu. Majka se opire svakom pokušaju oca da s djetetom ostvari neku "papirnatu" vezu, prava i obveze. Između oca i majke nikakvih reguliranih odnosa nema. Na koji način otac može pokrenuti postupak za skrbništvo nad djetetom, zatim postupak da ga se prizna ocem i sl...? Hoće li se takav postupak voditi u Hrvatskoj po našim propisima ili u Njemačkoj gdje su sada majka i otac i pretpostavljeno imaju nekakav zakonit boravak?
  3. Osoba 1 živi u etažiranoj kući u svojem prostoru zajedno s braćom koji su svaki u svojem dijelu. Osoba 1 želi odvojiti vodomjer da ga ima samo za sebe. Iz gradskog vodovoda ugradili su joj vodomjer u šaht (za 2800 kn) i svaki mjesec plaća paušal od 36 kn za vodu iako svoje vode nema, tj. ne troši. Da stvar bude gora osoba 1 uopće nema vode u svojem stanu, dakle više niti preko zajedničkog brojila, jer je osoba 2 (jedan od braće) vjerojatno zatvorila ventil. A ventil je zatvoren u prostoriji koja je u vlasništvu osobe 2 i koja ne dozvoljava pristup unutra, a što bi bilo potrebno i majstoru da bi on presložio cijevi na način da osoba 1 dobije pristup vodi i to preko svojeg ugrađenog vodomjera koji za sad ne koristi. Kakav sudski postupak se može voditi da bi se stranci omogućio ulazak u prostoriju koja nije u njenom vlasništvu, ali je takav ulazak nužan da bi se mogla priključiti na vodovod? Hvala na odgovoru.
  4. Dar bračnom drugu pa razvod

    Kako se u podjeli bračne stečevine tretira dar koji je suprug darovao supruzi, konkretno 1/2 nekretnine za što je izvršena uknjižba. Ima li to uopće kakvog značaja ili ionako ulazi u bračnu stečevinu bez obzira na kome bilo vlasništvo?
  5. Pravna pomoć za stranca

    Stranac (osoba bez hrvatskog državljanstva) predao ja zahtjev za besplatnu pravnu pomoć. U trenutku predaje zahtjeva ispunjavao je uvjete propisane čl. 5. Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, tj. imao je prijavljen privremeni boravak i postoji uzajamnost. Deset dana nakon predaje zahtjeva prekinut je njegov boravak. Može li mu se odobriti besplatna pravna pomoć, odnosno gleda li se njegov status oko boravka u trenutku predaje zahtjeva, ili je zbog prestanka privremenog boravka (a još kad mu nije izdano rješenje o besplatnoj pravnoj pomoći) potrebno odbaciti njegov zahtjev?
  6. Neprovođenje rješenja o nasljeđivanju

    Hvala na odgovoru
  7. Zbog neprovođenja rješenja o nasljeđivanju nekretnina osoba koristi pogodnosti (npr. iznajmljuje te nekretnine, prima socijalnu pomoć i sl.). Druga osoba žali se na to i želi da se ova prva upiše kao vlasnik. Na koji način je moguće inicirati provedbu takvog rješenja o nasljeđivanju? Pretpostavljam da se radi o rješenju koje je izdano prije obveze javnih bilježnika da ih dostavljaju gruntovnici na provedbu. Nisam siguran, ali mislim da je to ranije bila obveza samih stranaka, tj. nasljednika. Ili?
  8. Gospodarska djelatnost udruge

    A recimo prodaja suvenira iz vlastite proizvodnje (neki ručni rad npr.)? Ili npr. prodaja nekih proizvoda u svrhu humanitarnih akcija na dražbi npr.? Time bi se povremeno bavila Udruga... dakle, ništa velikog obima i u humanitarne svrhe. Ima li potrebe u statut uglavljivati takve gospodarske djelatnosti?
  9. Gospodarska djelatnost udruge

    Člankom 25. stavkom 7. Zakona o udrugama propisano je: Rješenje o upisu udruge koja je u statutu propisala obavljanje gospodarske djelatnosti nadležni ured dužan je odmah po upisu u registar udruga dostaviti Ministarstvu financija - Poreznoj upravi. Mislio sam u Statut udruge koju osnivam staviti i neke gospodarske aktivnosti, samo iz razloga što će to možda Udruga obavljati, pa me zanima koje su obaveze Udruge prema Poreznoj upravi u takvom slučaju? S obzirom da se Porezna uprava obavještava već i o samom "postojanju gospodarskih aktivnosti" u Statutu, vjerojatno im treba slati neka izvješća i sl. Zna li netko o čemu se radi? Da si ne tovarim neki dodatni posao ako ga ima puno...
  10. Reguliranje statusa izvanbračnog djeteta

    Hvala. Sve troje u istom postupku? Mislio sam da je odluka s kojim će roditeljem dijete živjeti i odluka o održavanju osobnih odnosa izvanparnični postupak koji prethodi parničnom postupku za utvrđivanje alimentacije. Je li i skrbništvo tu još ulazi ili ne?
  11. Majka i otac djeteta imaju izvanbračno dijete i nakon što su se razišli dijete je većinom kod oca a majka bi htjela da dijete bude s njom, odnosno da se to nekako službeno uredi što do sada nije. Dijete je priznato od oca. Kakav postupak je potrebno voditi? 1. Postupak radi odluke o s kojim roditeljem će dijete živjeti? 2. Postupak radi odluke o skrbništvu nad djetetom? Za uzdržavanje sam čitao da se uređuje naknadno, u posebnom postupku. Točno?
  12. Običnom pošiljkom zaprimio sam opomenu pred ovrhu poslanu od ZG Holdinga (Podružnica Čistoća), za "dug" radi neplaćanja odvoza smeća. Nakon provedene legalizacije objekta, Podružnica Čistoća počela je za isti slati račune za odvoz smeća, bez da su prije toga izdali rješenje. Uveli su nas u sustav, ali ne znamo temeljem čega su računi izdavani. Računi nisu plaćani i sada su poslali opomenu za ukupno dugovanje od 2014. godine do danas (glavnica+ kamate). Na koji način postupiti? Postoji li ikakva obveza plaćanja računa ovakve vrste prije izdavanja rješenja u kojem bi se točno specificiralo obračunati iznos i temeljem čega je izračunat. Isto tako, na izdano rješenje postoji pravo žalbe što je neizdavanjem onemogućeno. Hvala.
  13. Poništenje zaključka od upravnog tijela

    Da, to stoji. Protiv zaključka nema žalbe, ali ovo je druga situacija. Dakle, samo upravno tijelo je greškom poslalo zaključak stranci a trebalo je zapravo odmah postupiti po zahtjevu stranke i to je uočeno tek nakon što je zaključak poslan. Kako to sad riješiti?
  14. Na koji način voditelj upravnog postupka može postupiti ako je poslao zaključak stranci za ispravak svog zahtjeva (konkretno za dostavu zahtjeva na propisanom obrascu) a onda se utvrdi da to nije potrebno, dakle zaključak nije niti trebao biti poslan, već je trebalo odmah udovoljiti zahtjevu? Može li se u rješenju kojim se udovoljava zahtjevu poništiti zaključak ili je to potrebno urediti nekako drugačije? Hvala.
  15. ZUP - in favorem stranke

    Stranka je predala zahtjev za ostvarivanje prava u upravnom postupku. U trenutku predaje zahtjeva stranka nema pravo na ostvarivanje traženog, ali izvjesno je da će naknadno, tijekom postupka, dostaviti dokumentaciju koja joj ide u korist i koja bi u trenutku izdavanja rješenja išla stranci u korist (ta dokumentacija će se kod drugog tijela također donijeti naknadno). Specijalni zakon koji se odnosi na predmetni postupak predviđa da stranka ostvaruje prava već od trenutka podnošenja zahtjeva. Može li stranka na ovaj način ostvariti prava već od trenutka podnošenja zahtjeva, tj. od trenutka kad zapravo još prava nema? Moje mišljenje je da može.
×