Jump to content

100.000 tema na Legalis portalu!  Nakon 16 godina od pokretanja ove stranice, dana 31.07.2019. na Legalis portalu je pokrenuta 100.000-ta tema. Time je na ovom portalu raspravljeno više od 100 tisuća pravnih pitanja, i to kroz 526.000 pojedinačnih objava korisnika. U ovom trenutku Legalis portal broji 90.700 registriranih korisnika.

Grabarić Imbra

Korisnik
  • Broj objava

    26
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  1. ZUP - in favorem stranke

    Stranka je predala zahtjev za ostvarivanje prava u upravnom postupku. U trenutku predaje zahtjeva stranka nema pravo na ostvarivanje traženog, ali izvjesno je da će naknadno, tijekom postupka, dostaviti dokumentaciju koja joj ide u korist i koja bi u trenutku izdavanja rješenja išla stranci u korist (ta dokumentacija će se kod drugog tijela također donijeti naknadno). Specijalni zakon koji se odnosi na predmetni postupak predviđa da stranka ostvaruje prava već od trenutka podnošenja zahtjeva. Može li stranka na ovaj način ostvariti prava već od trenutka podnošenja zahtjeva, tj. od trenutka kad zapravo još prava nema? Moje mišljenje je da može.
  2. Lišenje prava na roditeljsku skrb - (izvan)parnični?

    Da, samo me zanima zbog nekih drugih stvari koje radim a ovise o tome o kakvom se postupku radi.
  3. Može li postupak lišenja roditelja na roditeljsku skrb biti parnični postupak ili se to rješava isključivo u izvanparničnom postupku?
  4. Propisani obrazac - uvjet za pokretanje postupka?

    Tako i ja mislim. Međutim, ne znam kako bi bilo ispravno postupiti ako bi se nakon poziva stranke da ispravi zahtjev (dostavi ga na propisanom obrascu) ona na taj poziv oglušila. Vjerojatno da bi se u takvom slučaju trebalo zahtjev odbaciti (jer se već zauzelo stav o nužnosti podnošenja zahtjeva na propisanom obrascu).
  5. Je li upravno tijelo dužno postupiti po zahtjevu stranke ako zahtjev nije podnesen na propisanom obrascu nego na nekom koji je prestao važiti ili je podnesen u slobodnoj formi? Specijalnim zakonom je propisano da se zahtjev podnosi na baš konkretnom zahtjevu.
  6. Troškovi odvjetnika?

    Može li odvjetnik tražiti naplatu troškova za dvije objedinjene radnje? Npr. u istom dopisu pošalje odgovor na tužbu i uloži protutužbu. Jesu li to dvije radnje ili jedna? Ili npr. neki podnesak u kojem je i protutužba. Naplaćuje li to kao podnesak i protutužbu, dakle dvije radnje ili samo jednu radnju?
  7. ovrha nad naknadom za nezaposlene

    Da, to je čl. 172. Ovršnog zakona. Ulazi li u "privremenu nezaposlenost" i primanje takvih naknada koje osoba prima s HZZ-a? Nalazim samo objašnjenja pojma "privremene nesposobnosti" za rad, ali ne i privremene nezaposlenosti pa ne znam na što se odnosi.
  8. ovrha nad naknadom za nezaposlene

    Je li novčana naknada za nezaposlene izuzeta iz ovrhe ili ima isti status kao i plaća?
  9. Tehničko pitanje - sud je u donio rješenje kojim se roditeljima oduzima pravo na stanovanje s djetetom i dijete je povjereno na svakodnevnu brigu i skrb udomitelju. Hoće li u nekom budućem postupku u kojem se traži izmjena rješenja (po čl. 159. ObZ) biti otvoren novi predmet i novi poslovni broj ili će se predmet voditi pod brojem predmeta u kojem je roditeljima oduzeto pravo na stanovanje s djetetom?
  10. Žalba podnesena prije roka

    Na koji način sud postupa sa žalbom koja je podnesena prije roka? Preuranjena pa se odbacuje ili? Stranka koja se žalila je rješenje na koje je izjavila žalbu pribavila od drugog tijela (CZSS) koji je također u tom postupku. Naknadno, dan nakon podnošenja takve žalbe stranka je zaprimila isto rješenje na koje se već žalila.
  11. Žalba poslana e-poštom

    Hvala. Kad ove žalbe osobno predane i potpisane (izvan roka) ne bi bilo... U takvom slučaju, je li upravno tijelo dužno upozoriti (pozvati) stranku da ispravi žalbu i preda istu sukladno propisanom? Možda prema načelu pomoći neukoj stranci? Ako bi tu i postojala takva mogućnost a stranka je predala neurednu žalbu u roku, može li se njena uredno predana žalba nakon roka i intervencije upravnog tijela smatrati urednom? Po tome mi se čini da bi neuredno podnesena žalba imala ulogu "čuvanja roka".
  12. Žalba poslana e-poštom

    Prvostupanjsko upravno tijelo zaprimilo je žalbu u roku (posljednji dan) koja je poslana putem e-maila (nema elektronički potpis, nije čak niti potpisana u smislu skeniranog potpisa). Takav način podnošenja žalbe nije predviđen u Zakonu o općem upravnom postupku. Naknadno, bez intervencije upravnog tijela ista stranka predaje istu žalbu (potpisanu) osobno. Može li se žalba smatrati uredno predanom (u roku)?
  13. Dosjelost na imovini u vlasništvu RH

    Hvala puno! Tako ću mu izložiti pa neka vidi. Iako, ako sam dobro shvatio iz dijela Vašeg citata čl. 362. st. 3. "a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati", to dokazivanje bi bilo upravo pozivanje na dosjelost. Ili je to sad već vožnja u krug?
  14. Dosjelost na imovini u vlasništvu RH

    Hvala! RH neće izdati tabularnu jer je to modus operandi u ovakvim slučajevima, pa čak ni kad je sve jasno jer žele još nešto iskamčiti u sudskoj borbi? Zna li se možda kako inače prolaze tužitelji protiv RH u ovakvim slučajevima? Što uopće može RH u sudskom postupku? Ta zemlja nikad nije tražena natrag (nisam siguran jer nije definirano u Suglasnosti kojim je dana, ali čini mi se da je riječ o jednoj cijeloj čestici). *Jedino što bi eventualno mogli biti kontraargumenti je da su u Suglasnosti zabranili sadnju voćaka i podizanje ograde, a to nije ispoštovano (doduše ograda je od živice), međutim sve mi se to čini tanko na strani RH.
  15. Dosjelost na imovini u vlasništvu RH

    Ako je posjed kvalificirani (zakonit, istinit, pošten) vrijeme za stjecanje nekretnine u vlasništvu RH je 20 godina (čl. 159. Zakon o vlasništvu). Mislim da zakonitost i istinitost u ovom slučaju kojeg ima moj susjed nije sporna, ali me zanima kako se gleda na poštenje. Još 1988. na vlastiti pisani zahtjev ishodio je suglasnost koje je izdala Mjesna zajednica općine u kojem se navodi da on taj dio napuštenog zemljišta može obrađivati, a zemljište se nalazi uz njegovu kuću. U istoj suglasnosti navodi se da je imenovani dužan u slučaju potrebe vratiti to zemljište DPZ, tj. Skupštini općine. Takvo stanje zadržano je do danas, dakle već 31 godinu. U vrijeme izdavanja Suglasnosti zemljište je bilo društveno vlasništvo a sada je u vlasništvu RH. U katastru je upisan Grad Zagreb. Nije definirano o kojem točno zemljištu se radi ali se zna. Ima li kakvih zapreka da se stekne vlasništvo dosjelošću i na koji način se to može ostvariti ako zapreka nema?
×