Jump to content

Grabarić Imbra

Korisnik
  • Broj objava

    33
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  1. Gospodarska djelatnost udruge

    A recimo prodaja suvenira iz vlastite proizvodnje (neki ručni rad npr.)? Ili npr. prodaja nekih proizvoda u svrhu humanitarnih akcija na dražbi npr.? Time bi se povremeno bavila Udruga... dakle, ništa velikog obima i u humanitarne svrhe. Ima li potrebe u statut uglavljivati takve gospodarske djelatnosti?
  2. Gospodarska djelatnost udruge

    Člankom 25. stavkom 7. Zakona o udrugama propisano je: Rješenje o upisu udruge koja je u statutu propisala obavljanje gospodarske djelatnosti nadležni ured dužan je odmah po upisu u registar udruga dostaviti Ministarstvu financija - Poreznoj upravi. Mislio sam u Statut udruge koju osnivam staviti i neke gospodarske aktivnosti, samo iz razloga što će to možda Udruga obavljati, pa me zanima koje su obaveze Udruge prema Poreznoj upravi u takvom slučaju? S obzirom da se Porezna uprava obavještava već i o samom "postojanju gospodarskih aktivnosti" u Statutu, vjerojatno im treba slati neka izvješća i sl. Zna li netko o čemu se radi? Da si ne tovarim neki dodatni posao ako ga ima puno...
  3. Reguliranje statusa izvanbračnog djeteta

    Hvala. Sve troje u istom postupku? Mislio sam da je odluka s kojim će roditeljem dijete živjeti i odluka o održavanju osobnih odnosa izvanparnični postupak koji prethodi parničnom postupku za utvrđivanje alimentacije. Je li i skrbništvo tu još ulazi ili ne?
  4. Majka i otac djeteta imaju izvanbračno dijete i nakon što su se razišli dijete je većinom kod oca a majka bi htjela da dijete bude s njom, odnosno da se to nekako službeno uredi što do sada nije. Dijete je priznato od oca. Kakav postupak je potrebno voditi? 1. Postupak radi odluke o s kojim roditeljem će dijete živjeti? 2. Postupak radi odluke o skrbništvu nad djetetom? Za uzdržavanje sam čitao da se uređuje naknadno, u posebnom postupku. Točno?
  5. Običnom pošiljkom zaprimio sam opomenu pred ovrhu poslanu od ZG Holdinga (Podružnica Čistoća), za "dug" radi neplaćanja odvoza smeća. Nakon provedene legalizacije objekta, Podružnica Čistoća počela je za isti slati račune za odvoz smeća, bez da su prije toga izdali rješenje. Uveli su nas u sustav, ali ne znamo temeljem čega su računi izdavani. Računi nisu plaćani i sada su poslali opomenu za ukupno dugovanje od 2014. godine do danas (glavnica+ kamate). Na koji način postupiti? Postoji li ikakva obveza plaćanja računa ovakve vrste prije izdavanja rješenja u kojem bi se točno specificiralo obračunati iznos i temeljem čega je izračunat. Isto tako, na izdano rješenje postoji pravo žalbe što je neizdavanjem onemogućeno. Hvala.
  6. Poništenje zaključka od upravnog tijela

    Da, to stoji. Protiv zaključka nema žalbe, ali ovo je druga situacija. Dakle, samo upravno tijelo je greškom poslalo zaključak stranci a trebalo je zapravo odmah postupiti po zahtjevu stranke i to je uočeno tek nakon što je zaključak poslan. Kako to sad riješiti?
  7. Na koji način voditelj upravnog postupka može postupiti ako je poslao zaključak stranci za ispravak svog zahtjeva (konkretno za dostavu zahtjeva na propisanom obrascu) a onda se utvrdi da to nije potrebno, dakle zaključak nije niti trebao biti poslan, već je trebalo odmah udovoljiti zahtjevu? Može li se u rješenju kojim se udovoljava zahtjevu poništiti zaključak ili je to potrebno urediti nekako drugačije? Hvala.
  8. ZUP - in favorem stranke

    Stranka je predala zahtjev za ostvarivanje prava u upravnom postupku. U trenutku predaje zahtjeva stranka nema pravo na ostvarivanje traženog, ali izvjesno je da će naknadno, tijekom postupka, dostaviti dokumentaciju koja joj ide u korist i koja bi u trenutku izdavanja rješenja išla stranci u korist (ta dokumentacija će se kod drugog tijela također donijeti naknadno). Specijalni zakon koji se odnosi na predmetni postupak predviđa da stranka ostvaruje prava već od trenutka podnošenja zahtjeva. Može li stranka na ovaj način ostvariti prava već od trenutka podnošenja zahtjeva, tj. od trenutka kad zapravo još prava nema? Moje mišljenje je da može.
  9. Lišenje prava na roditeljsku skrb - (izvan)parnični?

    Da, samo me zanima zbog nekih drugih stvari koje radim a ovise o tome o kakvom se postupku radi.
  10. Može li postupak lišenja roditelja na roditeljsku skrb biti parnični postupak ili se to rješava isključivo u izvanparničnom postupku?
  11. Propisani obrazac - uvjet za pokretanje postupka?

    Tako i ja mislim. Međutim, ne znam kako bi bilo ispravno postupiti ako bi se nakon poziva stranke da ispravi zahtjev (dostavi ga na propisanom obrascu) ona na taj poziv oglušila. Vjerojatno da bi se u takvom slučaju trebalo zahtjev odbaciti (jer se već zauzelo stav o nužnosti podnošenja zahtjeva na propisanom obrascu).
  12. Je li upravno tijelo dužno postupiti po zahtjevu stranke ako zahtjev nije podnesen na propisanom obrascu nego na nekom koji je prestao važiti ili je podnesen u slobodnoj formi? Specijalnim zakonom je propisano da se zahtjev podnosi na baš konkretnom zahtjevu.
  13. Troškovi odvjetnika?

    Može li odvjetnik tražiti naplatu troškova za dvije objedinjene radnje? Npr. u istom dopisu pošalje odgovor na tužbu i uloži protutužbu. Jesu li to dvije radnje ili jedna? Ili npr. neki podnesak u kojem je i protutužba. Naplaćuje li to kao podnesak i protutužbu, dakle dvije radnje ili samo jednu radnju?
  14. ovrha nad naknadom za nezaposlene

    Da, to je čl. 172. Ovršnog zakona. Ulazi li u "privremenu nezaposlenost" i primanje takvih naknada koje osoba prima s HZZ-a? Nalazim samo objašnjenja pojma "privremene nesposobnosti" za rad, ali ne i privremene nezaposlenosti pa ne znam na što se odnosi.
  15. ovrha nad naknadom za nezaposlene

    Je li novčana naknada za nezaposlene izuzeta iz ovrhe ili ima isti status kao i plaća?
×