Jump to content

Jeremija Lesina

Korisnik
  • Broj objava

    4
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

Sve što je Jeremija Lesina objavio

  1. Poštovani, nadovezao bi se na ovu temu s pitanjem vezanim uz mogućnost da se pomoćna zgrada, legalizirana kao pomoćna dvorišna zgrada sa ravnim krovom (ne piše dovršena ili nedovršena), sanira izvedbom kosog krova bez nadozida, prema izuzetku navedenom u Pravilniku o jednostavnim građevinama i radovima (protivno prostornom planu zbog blizine međe). U pravilniku se dopušta rekonstrukcija zgrade stambene namjene koja je ozakonjena kao završena s ravnim krovom, a koja se rekonstrukcija sastoji u izvođenju kosog ili zaobljenog krova bez nadozida. Pomoćni objekt u funkciji stambenog je odvojen od stambenog objekta sa vanjskim stubištem i čak postoji izlaz dodatnim stepenicama na krov/deku preko tog stubišta (pa je i legalizacija grade kao pomoćnog objekta možda bila neispravna). Sama deka je betonska bez izolacije. Pomoćni objekt je tlocrtno povezan sa stambenim preko spomenutog ucrtanog vanjskog stubišta.. Ako se ne može tako protumačiti pravinik, bi li se mogao prenamijeniti/spojiti pomoćni objekt stambenom, pa da se tada napravi rekonstrukcija u skladu sa pravilnikom i projektom (iako je u ozakonjea kao pomoćni). Unaprijed zahvaljujem.
  2. Zahvaljujem na pojašnjenju, mislim da sam sad pohvatao dio pravne logike. Za kraj, molim pojašnjenje definiranja uloge suda isključivo u određivanju nužnog prolaza (čl 223) i osnivanja prava služnosti na temelju zakona (čl 228). Tko tumači zakon u tom kontekstu, tj. nastanak uvjeta propisanih zakonom? Pretpostavljam da opet sud mora odrediti da su nastupile okolnosti dosjelosti saslušanjem svih aktera, a ne službenik u gruntovnici. Jesu li niže navedeni članci 228 i 229 relevantni za stjecanje prava stvarne služnosti puta (20 godina) ili postoje još neki? Ako je prethodni vlasnik koristio i održavao put 20g, pa se zbog bolesti i odsutnost rijetko pojavljivao (no vlasnici nisu nikad branili prolaz), i ja sam kupio zemljište i u dogovoru s vlasnicom uredio put opet bez protivljenja, mogu li se realno nadati da su stečeni uvjeti za dosjelost? Još se nadam dogovoru, ali bi prije konačne ponude volio ustanoviti svoje pravno uporište. Ako nije protiv pravila, zamolio bih preporuku dobrog odvjetnika za ova pitanja na PM (potez Zagreb-Jaska). Hvala još jednom. Članak 223. (1) Služnost može svojom odlukom, pod pretpostavkama određenim zakonom, osnovati sud u postupku osnivanja nužnoga prolaza, odnosno nužnoga osnivanja služnosti vodova ili drugih uređaja u postupku diobe i u ostavinskom postupku, a i u drugim slučajevima određenim zakonom. Članak 228. (1) Neposredno na temelju zakona pravo služnosti osnovat će se kad se ispune sve zakonom predviđene pretpostavke za dosjelost služnosti, a inače samo kad tako odredi posebni zakon. (2) Tko stekne pravo služnosti nekretnine na temelju zakona, ovlašten je ishoditi upis stečenoga prava vlasništva u zemljišnoj knjizi. Članak 229. (1) Stvarna služnost osniva se na temelju zakona dosjelošću, ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz dvadeset godina, a vlasnik poslužne nekretnine nije se tome protivio.
  3. Zahvaljujem na komentarima, nažalost nisam se do sada uspio sporazumiti sa susjedom, pa je sudska opcija sve izglednija. Moram priznati da mi iz prethodnih odgovora (Matrix koji upućuje na jasan pravni slijed prema izvornom ugovoru i Spitfire koji spominje nužni prilaz) nije jasno imam li pravnu osnovu da sudski tražim upis prava služnosti puta na temelju ugovora prethodnog vlasnika i 35 godina upotrebe (mojih je zadnjih 3 godine) ili mi ne gine tražiti nužni prilaz. Prva opcija mi je bolja, jer sam na toj parceli već uredio put na temelju prava koje u praksi vlasnica ne spori (spori upisivanje u ZK), pa se ne može desiti da sud postane kreativan u određivanju nužnog prilaza. Kratak sažetak problematike (slika u 1. postu): Osoba XX prodala parcelu osobi YY prije 35 godina, s pravom služnosti na putu (2). do parcele (1). navedenom u kupoprodajnom ugovoru (bez tabularne za upis tog prava). ZX naslijedila XX. QY naslijedila YY. Kupujem parcelu (1) s kućom od QY, sa saznanjem da ima pravo služnosti puta, koje nije bilo upisano u ZK. Želim ostvariti pravo služnosti na putu (2), koja će biti upisana u zemljišne knjige. Što se tiče pravnog slijeda, u gruntovnici nisu bili od pomoći, tj. kako su originalni akteri preminuli, a u ugovoru nema tabularke za upis prava, službenik nije bio sklon kreativnom razmišljanju o načinu kako bi se ostvario pravni slijed i uputio je na odvjetnika. Odvjetnik pak isto nije bio prihvatio premisu da se na temelju originalne dokumentacije i pravnog slijeda traži upis prava služnosti i opet upućivao na dogovor s nasljednicom ili sudski postupak. Po mom shvaćanju, nasljednik snosi i obveze koje je preuzeo zajedno s nasljedstvom, pa mi nije jasno kako se pravo/obveza "gasi" smrću jednog ili oba aktera ugovora, ako se stvarno pravo služnosti puta odnosi na nekretninu, a ne na osobu. Ako je tako, pravo služnosti primljeno ugovorom i konzumirano 30 godina, pa onda "predano" meni bi valjda trebalo biti dovoljno za dobivanje prava služnosti puta. Zahvaljujem na pomoći i savjetima.
  4. Cijenio bih svaku pomoć vezano uz ostvarivanje prava prolaza i provoza, odnosno služnosti privatne čestice (u naravi vrt-put) koji vodi od javnog puta do parcele koju sam kupio prije par godina. Nisam više siguran postoji li razlika, ali trebam upisati odgovarajuće pravo u teretovnicu na tom putu u svrhu dobivanja građevinske dozvole za nadogradnju legaliziranog objekta na toj parceli (ušlo u građevnu zonu). Vlasnica puta ne spori da se put može koristiti, ali nije sklona potpisivanju ugovora kojim bi se pravo moglo upisati i teško nam je s njom naći zajednički jezik. Za sada nisam predlagao kompenzaciju da ugovorom osnujemo pravo služnosti na dijelu parcele, no radije bi platio manji, razumni iznos nego ulazio u sudski proces, nakon kojeg će odnosi biti zatrovani. Taj put je duljine 100m i širine 4-5m, s time da 50m ide uz predmetnu parcelu s objektom. Pošodrao sam ga nedavno cijelom dužinom (bio je zapušten), vlasnica je to usmeno odobrila. Tako uređen put ide i do jedne njene parcele. Kako se pojavila mogućnost dobivanja građevinske dozvole, želim pravno riješiti pravo služnosti. Parcelu je izvorni kupac kupio 80-ih od oca sadašnje vlasnice puta i izgradio je vikendicu. U tom kupoprodajnom ugovoru (izvađenom iz gruntovnice) je navedeno: "Kupac ujedno stječe pravo služenja parcelom xy koja je u naravi put i koja spaja javni put s njegovom parcelom." Nažalost, čini se da nije nikad upisao pravo, u međuvremenu je umro. Parcelu s objektom sam kupio od njegove supruge. Zanima me sljedeće: - ima li šanse da se traži upis prava prema ugovoru iz 1980-ih.? Je li bio propust gruntovnice da pravo nije upisano ili je za to trebao poseban zahtjev? - da je teret na putu postojao, bi li se automatski prebacivao na iduće vlasnike parcele? Tj. je li pravo vezano uz česticu ili osobu? Ovisi li to o formulaciji u ugovoru? - smatrate li da bi sudski zahtjev bio riješen pozitivno za mene? Vidi se da je parcela izvorno prodana od strane oca sadašnje vlasnice prije više od 30 godina sa pravom služnosti na spomenutom putu. - Koji su okvirni troškovi sudskog procesa,? Sudski + vjerojatni trošak odvjetnika. - bi li sud odredio da pravo služnosti ide u minimalnoj duljini (samo do početka parcele s objektom) ili mogli bi uvažiti da se pravo dodijeli do ulaza u dvorište i sam objekt, s obzirom da se nalaze na daljem kraju parcele (uređen put ide skroz uz parcelu i vlasnica nikad to nije osporavala). Legenda: 1. parcela s kućom, 2. put, 3. javni put, 4. parcela od vlasnice puta, 5. naknadno kupljena parcela, koja se ne vodi na mene, ali se vodi na člana mog kućanstva. Može li mi to zakomplicirati situaciju i je li nužno prebaciti tu parcelu na neku drugu osobu prije eventualnog sudskog spora? Besmisleno mi je raditi novi put preko ledine, kad već postoji uređeni put, a opet ga morao "preskakati". Unaprijed zahvaljujem na pomoći.
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija