Sue

morate u finu na šalter blokada ispuniti obavijest o primanjima, naknadama i iznosima koji su izuzeti od ovrhe (Obavijest po čl.122. st.1. Ovršnog zakona)., ili: http://www.fina.hr/Default.aspx?sec=1488 akinite si tu sa stranice fine, ispunite i odnesite tamo

Ne provjeravaju, Vi ste im dužni javiti po čl. 122. OZ.a. Idite u Finu, tamo će Vam na šalteru dati obrazac obavijesti koji ćete popuniti i predati im odmah.

Pa neće ti ostaviti ništa, osim ako ne obavijestiš Finu po članku 122. novog OZ-a, da imaš primanja koja se izuzimaju po čl. 91. i 92. od ovrhe. Obrazac obavijesti se može dobiti u Fini na šalteru. Pazite, od ovrhe je izuzeto 2/3 prosječne neto plaće, što vam je oko 3500 kn.

Jel ti radnici moraju prijeći u novu firmu, odnosno prebacuje li se ta djelatnost/njen dio, a koju su obavljali ti radnici, na novu firmu? Ako im se samo dobrovoljno nudi novi ugovor, a oni mogu ostati i u ovoj firmi, onda ne moraju ni pristati potpisati novi ugovor niti bi zbog toga mogli snositi kakve posljedice. Ako pak dio djelatnosti ili cijela djelatnost, prelazi na novu firmu, pa tako i ti radnici, njihovi će se ugovori prenijeti po samom Zakonu. Uopće je teško nešto govoriti kad nemamo pojma o čemu se tu točno radi. Ima li ta firma kakvo radničko vijeće, sindikat? Jer ako bi se radilo o tome da nema prijenosa ugovora po Zakonu, uvijek se može sporazumno ugovoriti da to bude prijenos ugovora. Otkaz uz ponudu novog ugovora ne dolazi u obzir, ova firma kćer je drugi poslodavac.

A tko, sukladno Zakonu o radu, u RH može pregovarati za veća prava (čitaj: kolektivne ugovore) i u konačnici štrajkati radi ostvarenja svojih interesa? Sami radnici? Ne, već samo sindikati. Stvar je u tome da su državne i javne službe, te radnici u državnim firmama poput HEP-a, i sl., dobro sindikalno organizirani i imaju potrebnu snagu (masovnost) da bi ostvarili svoje interese, odnosno da bi stisnuli poslodavca. Pa vi iz realnog sektora i dalje smatrajte da vam ne trebaju sindikati i pljujte po njima, i zato će vam tako i biti. Kad radnici shvate da ne smiju samo šutjeti i raditi (iz ovog zaista proizlazi da su si sami krivi), te da moraju iskoristiti sva zakonska sredstva i mogućnosti koje im stoje na raspolaganju, a kako bi ostvarili svoje interese, onda će si i moći dignuti razinu prava. Kakvo izjednačavanje sektora? Država nije dužna ništa, ona samo kao zakonodavac donosi Zakon o radu koji sadrži minimum prava. Prava zaposlenih u državnim i javnim službama te radnika u državnim firmama, sadrže njihovi kolektivni ugovori, a ne zakoni. A kolektivni ugovor će biti odraz sposobnosti, vještine i masovnosti sindikata koji zastupa interese radnika na nekom području. Nemojmo baš tako pojednostavljivati stvari i prebacivati odgovornost na državu - država je utoliko kriva što dopušta da se krši i onaj minimum prava po Zakonu koji je donijela, i što ne provodi dovoljan nadzor Zakona, a ako i provodi, on je vrlo često neefikasan. Za veću razinu prava potrebno se sindikalno dobro organizirati, educirati za pregovore, i početi pregovarati, a ukoliko bi to neke firme zabranjivale, izvijestiti o tome ILO i ostale međunarodne institucije. Pregovori na razini grane gotovo niti ne postoje, imamo situaciju da ministar svojom odlukom proširi neki kolektivni ugovor na čitavu granu, a koji sadrži mrvičak više prava od Zakona. Najgore je šutjeti i raditi i misliti da će se sve riješiti samo od sebe jer neće, a pogotovo da država tu nešto može učiniti. Krivi su djelomično i sami sindikati jer misle da se zna što oni znače i što rade, ne informiraju dovoljno javnost o svojem radu i značenju za radnike; često blate jedni druge pa se u medijima stvara slika da su to sve tamo neki ljudi koji ništa ne rade i samo grabe lovu; dok s druge strane imamo needucirane radnike u tom području, koji nemaju to niti gdje naučiti; niti ih uistinu ne zanima te nikad niti ne otvore Zakon o radu, osim ako se pojavi kakav problem, a i da ga otvore, opet nisu pravnici pa da znaju protumačiti što neke odredbe znače. I tu bi mogla država uskočiti pa uvesti u škole neke korisnije predmete, kako bi barem mladi radnici znali neke osnove radnog prava. Isto tako, i više emisija na tu temu ne bi škodilo, ali dok god imate ljude koji će onda radije okrenuti program na Onura i kak se zove ta serija, i takve gluposti, nemojte računati na to da će ta metoda kakve takve edukacije uspjeti.

Nema na čemu. Nije istina da nema problema u državnim firmama, ali one ipak imaju jake sindikate (uglavnom naslijeđene iz prošlih vremena, dok u novim firmama nailazimo čak i na zabrane sindikalnog organiziranja, što je protivno Ustavu i međunarodnim konvencijama), i dobre kolektivne ugovore, pa su ti radnici u nešto boljem položaju i imaju veću razinu prava od radnika na koje se direktno primjenjuje ZOR, koji sadrži minimum prava, a koji vrlo često, nažalost, njihov poslodavac krši.

Da je neko pravo stečeno pravo obično je argument sindikata u pregovorima s poslodavcem/vladom kao poslodavcem, ali sindikat, svojom masovnošću i zakonskim sredstvima pritiska, koje ima na raspolaganju, može pričati o stečenim pravima, dapače, jer na kraju će upravo i dobiti bitku zbog svoje snage da se izbori za interese radnika, i uspjet će zadržati neku odredbu koju poslodavac želi maknuti, a koja uređuje neko pravo radnika. I to je čisto interesna bitka, u kojoj se koriste svakakvi argumenti, ponajviše se gleda socijalni i ekonomski ratio zadržavanja/uklanjanja neke odredbe; dok s druge strane, radnik, koji vodi pravnu bitku, se u svojem individualnom radnom sporu s poslodavcem, ne može pozivati ni na kakva stečena prava - može se pozivati samo na pozitivne propise, dakle zakone i pravilnike koji su na snazi, kao i na važeći kolektivni ugovor, ugovor o radu, i sl., znači, odredbe koje se na njega primjenjuju i vrijede u tom trenutku (osim ako je nešto baš predmet uređenja prijelaznih i završnih odredbi, pa bi vrijedio neki zakon koji više nije snazi i sl., ali to nema veze s ovom pričom). Potpisivanjem novog ugovora, na novo radno mjesto, Vi pristajete na nove uvjete rada, sporazumno. Ne vrijede vam više uvjeti koje ste imali po starom ugovoru. I to je tako prema važećem Zakonu o radu. Kad bi vrijedilo tamo nekakvo stečeno pravo da Vi, ma koji ugovor potpisali, i dalje radite na radnom mjestu inženjera, to bi bilo u potpunosti protivno ugovornim odnosima. Zamislite da od nekog kupite auto i nikada ga više ne možete prodati, jer je on uvijek Vaš, ma s kime god da potpišete ugovor o kupoprodaji tog auta.To je sad banalan primjer, ali eto, barem da predočim malo o čemu se radi. Da bi se barem malo zaštitilo radnika, jer ipak radni odnosi su specifični, ako recimo radnik ne želi prihvatiti izmjenu ugovora dobrovoljno, postoji i institut otkaza s ponudom izmijenjenog ugovora o radu, gdje radnik, ako i potpiše novi ugovor, ipak zadržava pravo osporavanja otkaza i tog novog ugovora. Dakle, ukratko - potpišete li takav ugovor dobrovoljno, ne, nećete više biti na radnom mjestu inženjera (bez obzira na stručnu spremu) i ne možete više novi ugovor na tehničara pobijati, osim ako vas je poslodavac prisilio ili ste bili u zabludi i sl., što je inače i jako teško dokazati. No, ako Vam poslodavac da otkaz s ponudom novog ugovora o radu i Vi taj novi ugovor potpišete, tada možete osporavati taj otkaz i ugovor, a ako dobijete spor, vraćate se na radno mjesto inženjera.

Upravo je to baš i neobično, naime, ovo što je poslodavac naveo, nesnalaženje, to bi mogao biti eventualno razlog za otkaz radniku koji je na probnom roku. Imate rok od 15 dana od dana uručenja odluke o otkazu za podizanje zahtjeva za zaštitu prava protiv poslodavčeve odluke, jer Vam je to procesna pretpostavka za podizanje tužbe na sudu, stoga hitno nekome tko će vas zastupati u sporu - ili u sindikat, ako ste član kojeg, ili odvjetniku.

Moežte i uslikati, ali svakako raditi nekoliko dana i pozvati inspekciju rada koja će vas zateći da radite, vidjeti raspored, te utvrditi da radite tamo bez ugovora i potvrde o sklopljenom ugovoru, i to je dokaz na sudu.

I da, nisam Floki , ali mislim da se Floki neće ljutiti što odgovaram na ovo

Pa to je zanimljivo! Svakako dođite na posao, a čak i da Vam poslodavac ne ponudi novi ugovor, radite ovako kako je stavio raspored, jedino što bi trebali onda ipak utvrđivati na sudu da je sklopljen ugovor na neodređeno (Floki, ispravi me ako sam u krivu:D)

Samo na razmjerni dio, 1/12 go za svaki navršeni mjesec rada u 2011. , jer Vam ugovor prestaje prije 1. srpnja. Dakle: broj dana na koliko imate pravo go kod tog poslodavca/12 x navršeni mjeseci rada u 2011. = na koliko dana imate pravo (s tim da se polovica dana zaokružuje na cijeli dan)

Po novom ZOR-u, čl. 120., potrebno je prvo radničkom vijeću najaviti postojanje viška - dakle prije nego što je uopće izrađen nacrt programa, poslodavac mora krenuti u savjetovanje s radničkim vijećem. Rok teče, prema odredbi članka 120., od trenutka kad je poslodavac utvrdio da kod njega postoji višak od najmanje 20 radnika, od kojih će 5 radnika dobiti poslovno uvjetovani otkaz (npr. poslodavac izmijeni unutarnju organizaciju i sistematizaciju i od donošenja te objave tih dokumenata je razvidno da su određena radna mjesta i broj izvršitelja višak, pa je stoga to poslodavac i utvrdio, i od tad teče rok). Prema stavku 2. tog članka poslodavac je, između ostalog, dužan rv-u dostaviti i podatke o tome u kojem roku namjerava otkazati ugovore o radu: Savjetovanje o zbrinjavanju viška radnika Članak 120. (1) Poslodavac koji utvrdi višak od najmanje dvadeset radnika i kojima će neovisno o načinu prestanka ugovora o radu, u razdoblju od devedeset dana prestati ugovori o radu, dužan je na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, ako će poslovno uvjetovanim otkazom otkazati ugovore o radu najmanje petorici radnika, savjetovati se s radničkim vijećem u cilju otklanjanja potrebe za otkazivanjem. (2) Poslodavac je dužan, u cilju provođenja obveze savjetovanja iz stavka 1. ovoga članka, radničkom vijeću u pisanom obliku dostaviti odgovarajuće podatke o razlozima za namjeravane otkaze, broju ukupno zaposlenih radnika, broju, dobi, spolu, zvanju i radnom mjestu radnika koji bi mogli biti višak, odnosno koji će biti obuhvaćeni otkazivanjem, roku u kojem namjerava otkazati ugovore o radu, dodatnim kriterijima, uz one iz članka 107. stavka 3. ovoga Zakona, o kojima će poslodavac voditi računa pri odlučivanju o otkazivanju, te iznosu i načinu obračuna otpremnina i drugih davanja, uz onu iz članka 119. ovoga Zakona.

Nije to baš tako. Kako ste i sami rekli, ugovor vam je produžilo to korištenje slobodnih dana, sporazumno s poslodavcem. I to nije praksa u Vašoj firmi, već je to zakonska obveza poslodavca, da za neradni dan, ako radnik radi, radniku omogući dan odmora. Potrebno je da se poslodavac ne protivi vašem dolaženju na posao, recimo dođete 12., 13., 14. itd. na posao i poslodavac se nastavi ponašati kao da ste u radnom odnosu, čime bi iskazao svoju volju da nastavite raditi kod njega, ili Vam čak kaže da možete i dalje raditi. Onda bi se smatralo da ste u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, i mogli biste slobodno podići tužbu na utvrđenje sa zahtjevom da sud utvrdi da je sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme. No, ako Vam on 12. kaže da više ne radite, dakle usprotivi se tome, neće se smatrati da je sklopljen ugovor na neodređeno vrijeme, to je potvrdila i sudska praksa.Poslodavac nema obvezu unaprijed radnika obavijestiti da mu je ugovor istekao, iako se to obično tako radi.

Moguće je godišnjim odmorom produžiti vrijeme trajanja ugovora, no to ne znači da će se tada smatrati da je sklopljen ugovor na neodređeno vrijeme. Ugovor na određeno može se otkazati samo ako je takva mogućnost u njemu ugovorena. No, i da je ugovorena u Vašem ugovoru, teško je za očekivati da će poslodavac ići otkazati taj ugovor na određeno pred sam kraj trajanja istog. Uostalom, za otkaz mora imati i opravdani razlog.

...i sretna nova sa zakašnjenjem!

sue ne čami daj ne drami! neg puno dela dok se kod nekog igra bela al evo me opet tu da nam radno ne krene po zlu iako, tamo je čuvar kuće floki al da nije sam, stiže odbjegli rocky

sad si sama dala još jedan argument u prilog mom tumačenju Pa no , velim da se o tome nije razmišljalo, i da je to totalno glupo i nije in favorem laboratoris, a što bi mogla lijepo riješiti upravo drukčija sudska praksa

Da, jasno, ali nije bilo zamišljeno tako, dopunila sam gore post. No, kad se radio novi ZOR, nije se razmišljalo o tome da će se dogoditi situacija da se radnik, ako dobije naknadu, neće uopće u toj godini odmoriti.

Draga moja, zar hoćeš reći da neistinu zborim? Ja ostajem kod napisanog - dakle, pojašnjavam da u slučaju kad radnik prelazi kod novog poslodavca u roku od 8 dana od prestanka radnog odnosa kod starog pslodavca, pravo izbora (hoće li tražiti naknadu za neiskorišteni godišnji od starog poslodavca ili će taj godišnji zarađen kod starog poslodavca koristiti kod novog)- je na radniku. Ukoliko se odluči na ovu drugu mogućnost, novi poslodavac je to dužan omogućiti. Baš gledam, to je neka nova presuda? Daj šalji na mail:-D Jer pojavio se problem kod tih odredbi, naime ispada da stari poslodavac može isplatiti fino radniku naknadu i radnik zapravo za tu godinu nema go, a to opet nije u skladu sa zakonskom odredbom da radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na go u trajanju od najmanje 4 tjedna, i uopće svrhom go. Ovakva praksa bi stvari stavila na mjesto, radnik bi u tom slučaju trebao izabrati jel želi naknadu ili go, jer bi se moglo dogoditi upravo to - stari poslodavac mu na kraju ne omogući go i isplati mu lijepo naknadu (i bok, jel ). Iako, to nije bila svrha te odredbe, sjećam se prilikom rasprava o Zakonu - svrha je baš bila ići na ruku novom poslodavcu, da ga se rastereti tereta davanja go radniku koji prelazi. Što se tiče radnika kojem je razmak između dva radna odnosa veći od 8 dana, on stječe pravo na razmjerni dio kod novog, jer neće navršiti 6 mjeseci koliko se traži za stjecanje prava na puni go. Ovo siroče od radnika koji ima razmak manji od 8 dana dobije lijepo novce od starog poslodavca, i nikakav odmor od novog.

Sve ovo je netočno, osim posta br. 2. Svrha ove nove odredbe o plaćanju go je da se novi poslodavac oslobodi obveze davanja go za kalendarsku godinu u kojoj je radnik stekao pravo na go. Dakle, Gervais, obzirom tebi radni odnos prestaje nakon 1.7., tebi stari poslodavac najrpije mora omogućiti korištenje go, a ako ti ga nekim slučajem ne omogući, mora ti isplatiti naknadu. Novi poslodavac nema nikavu obvezu prema radniku što se tiče go za 2010.

To nije sporazumni otkaz, tako nešto ne postoji, već sporazum o prekidu radnog odnosa. Otkaz je jednostrani čin jedne strane ugovora, dakle poslodavca ili radnika, a ugovor na određeno vrijeme može se otkazati samo ako je takva mogućnost u samom ugovoru ugovorena.

Pa ne bih baš rekla. Naime, radnik se može odreći od materijalnog prava samo nakon dospjelosti istog, izričito i u pisanom obliku,a ne unaprijed. To bi značilo da bi se svaki mjesec nakon dospjelosti naknade za prijevoz radnik morao odreći ponovno od te naknade. Drugim riječima, da, to odricanje nije pravovaljano.

Što joj se dogodilo s uredom u Branimirovoj - ne vidim više tablu, tj. skinuta je

pa naravno da to znam, tajnik skole je funkcija, i tajnik pravnog faxa je isto pravnik, kao i tajnik npr. opcinskog suda no mene je zanimalo, tj. htjedoh provjeriti trazi li se bas tajnik skole ili pravni savjetnik i sl., tj. sto su rekli za opis radnog mjesta.