Jump to content

Mario137

Korisnik
  • Broj objava

    37
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  1. Neplaćeni doprinosi - Što napraviti?

    Kamate idu od trenutka otkad je rješenje izvršno, pravomoćno. Dakle, to je istek rok za žalbu ako se ne žalite, 15 ili 30 dana otkad primite rješenje. Kamata je oko 7 % godišnje, ali je kamatni obračun jednostavan pa te kamate nisu velike. Kod banaka se radi o složenom obračunu kamata (kamata se pribraja glavnici na kraju razdoblja, pa se nova kamata obračunava na glavnicu+kamate) pa zato budu veliki iznosi.
  2. porezi na naslijeđenu nekretninu

    Ukratko, taj porez o kojem ste čitali nije uveden, porez na neobrađeno zemljište odavno ne postoji, a nasljeđivanje u prvom redu je oslobođeno, dakle ne bi trebalo biti nikakve porezne obveze.
  3. paušalni porez privatnog iznajmljivača

    Da, sami pođite na Poreznu s tim rješenjem. Osim toga, provjerite s kojim ste podacima zadnjih godina plaćali sva ta davanja, jer ako je bilo na OIB umrle osobe, moguće je da uplate uopće nisu sjele, nego da su na neraspoređenim sredstvima. Pronađite i dokaze o uplati i sve odnesite na Poreznu.
  4. Porezni dug odvjetnice

    U principu svi mogu raditi s dugom, iznimka postoji samo onda kada je izrečena zaština mjera privremene zabrane obavljanja djelatnosti. Naravno, u navedenom slučaju, zbog tolikog duga, za vjerovati je da su od strane Porezne uprave provedene sve mjere ovrhe, očito bezuspješno. Odvjetnica za svoje dugove odgovara neograničeno cijelom svojom imovinom. Logika nalaže da toliki dug nije financijski održiv za prosječnog odvjetnika, što znači da ona ili uopće ne radi ili vješto izbjegava mjere ovrhe. Lako je moguće da odvjetnica vuče za nosu Poreznu, i dalje radi, naplaćuje u gotovini, imovinu je možda prebacila na nekog drugog ili je uopće nema, međutim, takvo nešto ne ulazi u redovan rad Porezne, nego zahtijeva poseban angažman i dugotrajan postupak dokazivanja.
  5. Iznajmljivanje stana + airbnb

    Pitanje je kome ćete iznajmiti, odnosno kakva je priroda ugovora. Možete iznajmiti nekoj agenciji (pravnoj osobi) za neki fiksni iznos mjesečno (djelatnost davanja poslovnog prostora u zakup) ili možete sami obavljati djelatnost i turistima i putnicima. Porezni tretman ovisi o tome. Za iznajmljivanje turistima i putnicima trebate dozvolu, tj rješenje Ureda za gospodarstvo da se možete baviti tom djelatnošću.
  6. Nije zabranjeno raditi izvan RH, samo morate reguirati svoj status poreznog rezidenta, kako bi se znalo koja vas država oporezuje..
  7. Imate osnovni osobni odbitak od 3800 kn mjesečno plus 400 kn po danu plovidbe, a ako imate permanent plaću od 16 k kn mjesečno, onda vam je pitanje na mjestu, jer biste ulazili u oporezivi dohodak. Pogledajmo taj članak: »(12) Stručni radnik koji je kao vježbenik palube, stroja ili elektrotehnike ukrcan na brod u međunarodnoj plovidbi bez obzira na državnu pripadnost broda, u razdoblju ne duljem od 183 dana u godini za koju se utvrđuje obveza poreza na dohodak, nije obvezan primitke ostvarene po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi obračunati u godišnju poreznu prijavu poreza na dohodak, sukladno odredbama propisa o porezu na dohodak. Ako ja dobro razumijem, to znači da ne niste u obvezi plaćati porez ako ste vježbenik i niste ostvarili 183 ili više dana plovidbe u poreznom razdoblju. Ovdje je Pomorski zakonik lex specialis i tu nema dvojbe, čaki ako nije usklađen sa Zakonom o porezu na dohodak - što mora biti. Što se tiče službenika porezne uprave, tu ne možete očekivati odgovore, ali pišite im putem online obrasca 'Pišite nam' sa web stranica Porezne ili pismeno na adresu Središnjeg ureda, Boškovićeva 5, Zagreb. Oni na te upite odgovaraju pismenim (istina, ne baš brzo), i to dobijete i vi i sve teritorijalne jedinice Porezne uprave. Budite uporni, ne odgovore li u roku 15 dana pišite požurnicu, ali po meni, niste u poreznoj obvezi.
  8. J.d.o.o. kaznena prijava

    Možete li malo bolje objasniti, koliko tvrtki imate, čime se bave, da li su u sustavu PDV-a? Ukoliko ste otvorili 4 tvrtke koje se bave jednim te istim poslom, imaju iste klijente, vlasnici su povezane osobe, dijele opremu, rade u istim prostorima itd ,nijedna nije u PDV-u izlažete se određenom poreznom riziku. Isto tako, ako ste na jednoj od firmi imali dugove, pa otvorili drugu u koju ste prebacili opremu, radnike i sl, to je opet određeni rizik. Međutim, ako su firme međusobno neovisne po više parametara, onda rizika nema, po meni. Pokušajte biti malo detaljniji o čemu se radi.
  9. Najisplativiji način isplate drugog dohotka

    Tehnički, to je točno,paušalni obrt jest najpovoljniji, ali nosi u sebi jedan porezni rizik. Ako kolega te radionice radi u prostorima i na opremi svog redovnog poslodavca, u teoriji porezna uprava bi to mogla tretirati kao nezakonitu poreznu evaziju, odnosno prividni pravni posao i utvrditi dohodak od nesamostalnog rada po istim. Obrt podrazumijeva odvojenost od poslodavca, rad u svom prostoru, na svojoj opremi i ne nužno samo s jednom firmom... U praksi, to je teško provedivo i mala je vjerojatnost da će se dogoditi, ali kako je u medijima najavljeno 'češljanje' paušalnih obrta po toj osnovi, red je upozoriti. Moje je mišljenje da to neće biti masovne akcije, jer poznajem kapacitete Porezne uprave, ali neki nenulti rizik postoji.
  10. Odgovaranje vlastitom imovinom/financijama

    Vlasnik firme ne odgovara svojom imovinom za dugove firme. Jedini slučaj kada odgovornost za poslovanje društva na neki način prelazi na vlasnika firme (koji ujedno obavlja i izvršnu funkciju) je u slučajevima kada je počinjeno neko kazneno djelo ili kada postoji zlouporaba prava (tzv proboj pravne osobnosti) prema Općem poreznom zakonu.
  11. Rad u Meksiku, porez u Hrvatskoj?

    Tako nekako. Pravilnik o porezu na dohodak omogućuje uračunavanje poreza uplaćenog u inozemstvu čak i kada nema ugovora o izbjegavanju. Vodite računa da postupak isplanirate i iskalkulirate unaprijed, da kasnije ne bude iznenađenja. Ispitajte kako stoje stvari u Meksiku s oporezivanjem nerezidenata i načinu na koji ćete pribaviti potvrdu o uplaćenom porezu od njihovog poreznog tijela. Istu trebate prevesti na hrvatski od ovlaštenog sudskog tumača. U poreznu obvezu u RH uračuava vam se dohodak po načelu svjetskog dohotka, što znači da će sva vaš dohodak biti oporezivan u RH. Kada postoji ugovor, onda je lakše, ovako dosta ovisi o tumačenju poreznog tijela iz zemlje rezidentnosti. Ali mislim da u vašem slučaju ne bi trebalo biti komplicirano.
  12. Neplaćeni doprinosi - Što napraviti?

    Dug još uvijek nije utvrđen, zato nije evidentiran ni na vašoj ni na knjigovodstvenoj kartici vaše firme kod Porezne uprave. Zastara prava na utvrđivanje doprinosa je je 6 godina, dakle, nemate što učiniti nego pripremiti se na eventualnu obročnu otplatu duga ako/kada dug bude utvrđen. Dobit ćete rješenje od HZMO ili Porezne uprave i kada dug dospije, možete sklopiti upravni ugovor i platiti kroz najviše 24 rate, ako zadovoljavate uvjete za isti. Postoji i sasvim mala mogućnost da vam dug uopće neće biti utvrđen, ali bojim se da će biti barem za dio duga, s obzirom na promjenu zakona. Ranije se znalo događati da se dug po toj osnovi uopće ne utvrdi, ali vremena su se promijenila, jer je to postalo politički aktualno. Dakle, nemate što poduzimati dok ne dobijete rješenje, a dug će dospjeti najvjerojatnije 30 dana nakon što vi primite rješenje.
  13. Udruga za edukaciju

    Tehnički, to bi prošlo. Udruga za edukaciju bi mogla plaćati predavače i obavljati djelatnost edukacije, ali zbog djelatnosti koju obavlja, odnosno zbog konkurencije drugima, bila bi prema članku 2 stavku 7 Zakona o porezu na dobit vezana i porezom na dobit, pa bi na kraju ispalo nepovoljnije nego drugi gospodarski oblik tipa d.o.o. ili obrt..
  14. Dugovanje doprinosi j.d.o.o.

    Mogu li pitati kako znate da ste dužni doprinose? To mislite ili ste vidjeli na knjigovodstvenoj kartici firme kod Porezne uprave? Pitam to jer ako niste sami poslali JOPPD obrasce, odnosno ako se niste sami zadužili, na vašoj firmi 99,9% nema nikakvog duga doprinosa. U situaciji koju opisujete, dug eventualno može ići na vaše ime, ali ne i na firmu. Provjerite to..
  15. Imam pitanje vezano za ukidanje radnog mjesta, radi se o državnoj upravi, konkretno, Ministartvu financija. U samo jednoj organizacijskoj jedinici ukinuto je radno mjesto, dok je osoba bila na roditeljskom dopustu. Inače to radno mjesto i dalje postoji na razini Ministarstva u svakoj županijskoj organizaciji, osim u toj jednoj gdje je ukinuto od strane neke komisije koja je predlagala radna mjesta u novoj sistematizaciji. Osoba je raspoređena na drugo radno mjesto na kojem je plaća manja 10%. Kako se radi o državnoj upravi, u igri su u najmanju ruku Zakon o državnim službenicima i Zakon o radu. Članak 36. Zakona o radu: Pravo povratka na prethodne ili odgovarajuće poslove Članak 36. (1) Nakon isteka rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, dopusta radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju te mirovanja radnog odnosa do treće godine života djeteta u skladu s posebnim propisom, radnik koji je koristio neko od tih prava ima pravo povratka na poslove na kojima je radio prije korištenja toga prava, u roku od mjesec dana od dana kada je poslodavca obavijestio o prestanku korištenja toga prava. (2) Ako je prestala potreba za obavljanjem poslova koje je radnik obavljao prije korištenja prava iz stavka 1. ovoga članka, poslodavac mu je dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova, čiji uvjeti rada ne smiju biti nepovoljniji od uvjeta rada poslova koje je obavljao prije korištenja toga prava. U ovom slučaju radno mjesto još uvijek postoji svugdje u RH osim u jednoj organizacijskoj jedinici, pa se ne može reći da je ukinuto općenito, nego samo parcijalno i samovoljno u jednoj jedinici, pod obrazloženjem da srednja i viša stručna sprema ne trebaju u toj jedinici. Godinu dana nakon toga jedna osoba SSS odlazi u mirovinu i oni raspisuju natječaj za polaznika stručnog osposobljavanja VŠS, čime pokazuju da to nije istina i da potreba tog posla i dalje postoji, kao i svugdje drugo u RH. Budući je riječ o državnoj upravi i nema ugovora o radu, nego se radi temeljem rasporednog rješenja, prava su regulirana prvenstveno kroz upravni postupak koji je dug i neizvjestan. Osim žalbe u upravnom postupku, što konkretno poduzeti? I budala vidi da je riječ o samovoljnom postupanju lokalnih šerifa, što bi bilo razumljivo da je privatnik u pitanju, ali ovo je država, pa bi trebalo biti lakše, ali mi se ne čini da će biti. Ako su nečija prava iz radnog odnosa regulirana kroz upravni postupak koji se teoretski može vrtjeti ukrug beskonačno, što se još paralelno može poduzeti da se osoba vrati na to radno mjesto i da joj se isplati razlika plaće plus kamate? Hvala!!
×