Jump to content

100.000 tema na Legalis portalu!  Nakon 16 godina od pokretanja ove stranice, dana 31.07.2019. na Legalis portalu je pokrenuta 100.000-ta tema. Time je na ovom portalu raspravljeno više od 100 tisuća pravnih pitanja, i to kroz 526.000 pojedinačnih objava korisnika. U ovom trenutku Legalis portal broji 90.700 registriranih korisnika.

Mario137

Korisnik
  • Broj objava

    137
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  • Osvojio dana

    10

Mario137 je zadnji put osvojio dan kolovoz 13

Mario137 objavljuje sadržaj koji korisnici cijene!

O Mario137

  • Rang
    Iskusan
  1. Obračun kamata po presudi

    Čini mi se da primjenjuje zateznu kamatu na 'ugovore između trgovaca', kako bi rekli b2b (business to bussiness), jer je u oba slučaja riječ o poslovnim subjektima, tj. u vašem slučaju nema 'građana' , 'ostalih' i 'osoba javnog prava'.
  2. porezni nadzor

    Nije to bitno uopće u ovom slučaju ako je razumna kamata u pitanju bilo to 2% ili 10%. Bilo bi bizarno da vlasnik posuđuje novac vlastitoj firmi po lihvarskim kamatama, zato spominjem. Tu trebate vidjeti ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa tom konkretnom državom, odredbe o oporezivanju kamata. Ukoliko pravo oporezivanja ima RH isključivo, radite klasični JOPPD za kamate, kao porez na dohodak od kapitala.
  3. U tom slučaju nema povrata poreza za Vas. Ukoliko na tom zemljištu u vlastitoj režiji namjeravate graditi kuću sa stanovima za prodaju, planirajte to vrlo oprezno, jer u tom slučaju podliježete porezu na dohodak od otuđenja nekretnina koji se plaća po stopi od 25% na razliku između nabavne i prodajne cijene svake nekretnine (stana). Navedeni porez ne plaćate jedino ukoliko, nakon što stanovi budu gotovi (datum uporabne dozvole) pričekate 2 godine prije prodaje ili ako ste u nekom od tih stanova živjeli.
  4. Možete li navesti koji ste porez platili prilikom kupnje građevinskog zemljišta, PDV ili porez na promet nekretnina? Povrat poreza se može ostvariti samo ako je PDV u pitanju i ako ste poduzetnik, tj. ako vam građevinsko zemljište služi u poslovne svrhe, odnosno za obavljanje djelatnosti.
  5. moja naivnost i porez

    Nećete imati problema. To je čest slučaj s kojim se susreće Porezna uprava. Naime, postoji značajan broj umirovljenika koji imaju registriranu djelatnost iznajmljivanja soba i postelja putnicima i turistima, a koji nemaju otvorene račune u bankama, pa primaju novac na račune nekoga iz obitelji. Strogo gledano, to ne bi baš trebalo tako raditi, ali ti ljudi nisu 'pravi' poduzetnici, nego građani i to se tolerira jer je riječ o trivijalnoj stvari. Dakle, ako netko iz Porezne nekad pita za to (a moguće je da niti neće), dovoljno je da napišete izjavu o tome da vi primate novac na svoj račun, a da je riječ o djelatnosti koju obavlja Vaša majka. Iznosi na žiro-računu će približno odgovarati iznosu koji je Vaša majka iskazala kao ukupni promet u obrascu TZ koji se predaje Poreznoj upravi i time je stvar opravdana i dokazana.
  6. Pripajanje društva u likvidaciji

    Preuzimatelj će ili podmiriti dug ili biti blokiran, ide prijenos tražbine, jer to društvo preuzima gospodarsku cjelinu, kako imovinu, tako i obveze.
  7. porezni nadzor

    Koliko se sjećam, radi se o kamatama koje vlasnik zaračunava firmi i koje su normalne visine, tako da ne vidim zašto bi se zakačili za to. Vjerojatno bi se zakačili da je obratno, tj da je firma dala pozajmicu vlasniku. Ali možete probati to maknuti sa konta pozajmice na financijske izdatke, nije nešto posebno bitno. Što se ovog drugog dijela tiče, možete pokušati promijeniti - jedini način da se to utvrdi je usporedba bilance predane na Poreznu i te ispravljene bilance, a uopće ne vjerujem da će uspoređivati stavku po stavku. Ako to nema utjecaja na prihode i rashode te godine, relativno je svejedno hoćete li sami ispravljati ili će vam oni to naložiti kroz zapisnik. Prilikom prodaje dugotrajne imovine trebalo bi isknjižiti nabavnu vrijednost i (eventualni) ispravak vrijednosti, inače u aktivi bilance stoji vrijednost dijela nekretnine kojom firma više ne raspolaže. Kako se radi o maloj privatnoj firmi, ne vidim tu nekakav poseban problem, ali trebalo bi ispraviti.
  8. Pripajanje društva u likvidaciji

    Mislim da bi prvo trebalo obustaviti postupak likvidacije da bi se stekli uvjeti za pripajanje. Založno pravo Porezne uprave na nekretnini ne vidim kao zapreku, s obzirom da ono ostaje na nekretnini tko god postao novi vlasnik.
  9. porezni nadzor

    Ako mislite na ispravke koje sami vršite, onda to trenutno nije moguće. Prema OPZ-u bilo koja prijava Poreznoj upravi se može ispravljati u roku od 3 godine, osim ako je u tijeku porezni nadzor. Tijek nadzora počinje teći uručenjem obavijesti o nadzoru. Bilanca je isto tako izvješće koje je uz godišnju prijavu PD predano Poreznoj upravi, pa možete mijenati samo one bilance koje još uvijek nisu predane Poreznoj. Međutim, s obzirom kakvo se inspektori pripreme za nadzor, uopće se ne bih čudio da ne primijete te ispravke. Što konkretno mislite mijenjati i zašto?
  10. Radi se o nekoliko državnih službenika (moguće i nekoliko destetaka) koji su pod okriljem nove sistematizacije 'spušteni' na nekoliko stepenica 'niža' (lošije plaćena) radna mjesta, što praktički odgovara najvećim mogućim kaznama iz Zakona o državnim službenicima. Naravno, isti su uglavnom tijekom svog staža (kako to obično biva) ocjenjivani najvišim ocjenama i sam postupak i obrazloženja su izrazito loša, tako da drugostupanjsko tijelo (odbor za državnu službu) redovito uvažava žalbe, a prvostupanjsko tijelo uporno ponavlja isto rješenje sa malo drugačijim obrazloženjem, pri čemo ignorira bit koju naglašava drugi stupanj. Pravni paradoks je u tome što je to teorijski beskonačan postupak, u jednom slučaju isto rješenje je već ponovljeno 4 puta. Naravno, u stvarnosti radi se o određenoj formi 'političke' čistke, ali to sada nije bitno. Problem je u tome što kod prvostupanjskog tijela nitko ne odgovara za to ignoriranje, pa se to može nastaviti vječno. Moje pitanje je postoji li način da se razbije taj začarani krug gdje prvostupanjsko tijelo uporno ignorira rješenje, obrazloženje i pravno shvaćanje drugog stupnja i uporno ponavlja svoje?
  11. porezni nadzor

    Neće se ići u procjenu zbog poreza na promet nekretnina, nego da bi se eventualno utvrdilo radi li se o prividnom pravnom poslu u smislu članka 12 OPZ-a: Prividni pravni poslovi Članak 12. Ako se prividnim pravnim poslom prikriva neki drugi pravni posao, tada je osnova za utvrđivanje porezne obveze prikriveni pravni posao. Drugim riječima, inspektor ima zadatak utvrditi da li je nekretnina prodana po cijeni po kakvoj se inače prodaju nekretnine na toj lokaciji. Ako je cijena značajno manja, onda se javlja sumnja (koju je vrlo teško dokazati) da se tim poslom prikriva neki drugi posao (npr izuzimanje nekretnine po povoljnijoj cijeni). Naravno, ponekad postoje itekako objektivni razlozi za cijene koje su bitno drugačije od prosječnih tržišnih. Ova sumnja javlja se češće kod neaktivnih firmi, jer se postavlja pitanje zašto firma uopće postoji ako nema aktivnosti, odnosno ako joj jedine aktivnosti nisu usmjerene na ostvarivanje prihoda. Znamo da su stranci kod nas osnivali firme da bi došli u posjed nekretnine, s obzirom da su imali velikih problema sa ishođenjem suglasnosti od Ministarstva vanjskih poslova, ali to je općepoznata stvar koja se tolerira ako nema drugih porezno rizičnih radnji. Neaktivnost firme, strani vlasnik, firma bez zaposlenih i slično, su izraziti faktori rizika koji dobar inspektor uvijek uzima u obzir, a isti su i važni težinski parametri u programima za upravljanje rizicima ((C)RMS) u svim (razvijenim) Poreznim upravama svijeta. Naša Porezna uprava, koliko znam, je tek na početku korištenja tog RMS sustava, a prosječan inspektor u našoj Poreznoj upravi u pravilu nema razvijene posebne vještine da bi bio dorastao tom poslu, što nije čudno s obzirom na negativnu selekciju u Ministarstvu. Ne mislim da morate posebno strahovati zbog ovog nadzora, ali svakako javite daljni tijek.
  12. Porez na promet nekretnina

    Vi trebate platiti porez na promet nekretnina, dijete ne. Prenošenje vlasništva je nebitno za utvrđivanje porezne obveze. Po sklapanju ugovora, ako je isti ovjeren kod javnog bilježnika, onda javni bilježnik prijavljuje ugovor Poreznoj upravi.
  13. porezni nadzor

    U tom slučaju ne vidim izražen rizik. Samo trebate obrazložiti zašto je prodajna cijena vrlo blizu nabavnoj - ako to inspektor bude tražio, tj. ako je prosječna tržišna cijena usporedivih nekretnina značajno veća od vaše prodajne cijene. Da, ako je kamata ugovorena, porez na dohodak od kapitala bi trebao ići za vlasnika, ali to nije nešto značajno. Mislim da je trebalo knjižiti u 2015, ali to je relativno nebitno. Mogli bi vam i za tu razliku obračunati kamatu, ali ni to nije značajan iznos, pa je pitanje da li će porezno tijelo ulaziti uopće u to. Naime, za porezne svrhe bitan je događaj sklapanje ugovora, eventualno ishodovanje vlasništva je nebitno u tom smislu.
  14. Iznos plaće-Ugovor o radu

    Zapravo, ako je to sve što je navedeno u vezi visine plaće, bez dodatnih referenci na koeficijente, Pravlink o radu, Kolektivni ugovor i nešto slično, onda taj ugovor ne sadržava bitne elemente: https://www.moj-posao.net/Savjet/70362/Ugovori-o-radu-sadrzaj-ugovora-o-radu/9/ Ugovor o radu mora sadržavati uglavke o: 1. strankama te njihovom prebivalištu, odnosno sjedištu 2. mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, onda napomenu da se rad obavlja na različitim mjestima 3. nazivu, naravi ili vrsti rada na koji se zaposlenik zapošljava ili kratak popis ili opis poslova 4. danu otpočinjanja rada 5. očekivanom trajanju ugovora, u slučaju ugovora o radu na određeno vrijeme 6. trajanju plaćenoga godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo, a u slučaju kad se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja trajanja toga odmora 7. otkaznim rokovima kojih se mora pridržavati radnik, odnosno poslodavac, a u slučaju kad se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja otkaznih rokova 8. osnovnoj plaći, dodacima na plaću te razdobljima isplate primanja 9. trajanju redovitog radnog dana ili tjedna Umjesto uglavaka iz točke 6., 7., 8. i 9. može se uputiti na odgovarajuće zakone, druge propise, kolektivne ugovore ili pravilnike o radu koji uređuju ta pitanja. Poslodavac čini prekršaj ako sklopi ugovor o radu koji ne sadrži propisane podatke. Ugovorom o radu posebno dobro mora biti riješeno pitanje plaće te poslova koje će radnik obavljati, jer to može izazvati sporove, osobito što se i radi o najvažnijim elementima ugovora o radu. Plaća treba u ugovoru o radu biti određena (u određenom iznosu) ili odrediva (npr. u visini prosjećne neto plaće u Hrvatskoj) ili ugovor treba uputiti na kolektivni ugovor ili pravilnik kojim se plaća regulira. Ako plaća nije određena ugovorom o radu niti kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu, poslodavac je radniku dužan isplatiti primjerenu plaću, pod čime se smatra plaća koja se redovito plaća za jednaki rad, a ako takvu plaću nije moguće utvrditi, onda plaća koju odredi sud prema okolnostima slučaja. Plaća će biti neodređena kada u ugovoru o radu o plaći ništa ne piše, a nema niti kolektivnog ugovora niti pravilnika o radu. Međutim, plaća će također biti neodređena ako u ugovoru u radu piše da plaću određuje samostalno poslodavac (npr. na temelju rezultata poslovanja i sl.). To proizlazi iz odredbe članka 462. Zakona o obveznim odnosima, a koji se temeljem članka 6. Zakona o radu primjenjuje i na ugovore o radu. Dakle, u ugovornom odnosu kao što je i radni odnos, jedna ugovorna strana ne može imati pravo samostalno određivati cijenu rada. Iz navedenih razloga, u ugovoru o radu uvijek bi trebala biti ugovorena plaća, odnosno barem elementi za izračuvanje plaće. Ugovaranje što jasnije plaće u ugovoru o radu trebalo bi biti u obostranom interesu - i poslodavca i radnika jer time ugovor postaje jasan te se smanjuje mogućnost spora.
  15. porezni nadzor

    Ovdje se radi o potencijalnom poreznom riziku. Kada se prodaje dugotrajna imovina, uvijek je pametno imati procjenu tržišne vrijednosti konkretne nekretnine, upravo zbog ovog razloga. Prvo pitanje će biti zašto je prodajna cijena gotovo identična nabavnoj (što se vjerojatno može obrazložiti), a drugo pitanje je kome je prodan taj dio nekretnine. Ne bi se smjelo raditi o povezanoj osobi, jer to izaziva dodatne provjere. Ne vidim u kojem smislu bi mogli biti sporni režijski troškovi, ali ovo što poduzeće nije imalo drugi promet, svaku transakciju stavlja pod povećalo, jer se postavlja pitanje svrhe postojanja poduzeća. To što amortizacija nije korištena je dobro. Ako je vlasnik izvršio pozajmicu poduzeću, onda nije potrebno obračunavati kamatu. Naravno, trebao bi postojati ugovor o pozajmici u kojem bi trebao biti definiran rok otplate i (eventualna) kamata, ali to sada nije toliko bitno. Kamata od najmanje 3% ( od 1/1/2019 2%) mora postojati kada se radi o obratnoj transakciji - kada je firma dala pozajmicu vlasniku - u tom slučaju povoljnija kamata od zakonske je dohodak u naravi vlasnika firme. S druge strane, kada vlasnik posuđuje novac firmi, onda on može ili ne mora obračunavati kamatu. Uglavnom, nema zakonske obveze za takvo nešto, tu nema poreznog rizika.
×