Jump to content

Mario137

Korisnik
  • Broj objava

    201
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  • Osvojio dana

    24

Mario137 je na 16. lipnja 2022 zadnji put osvojio dan.

Posjetitelji rado čitaju što Mario137 objavi!

1 pratitelj

Nedavni posjetitelji profila

Prikaz nedavnih posjetitelja je isključen i nije prikazan drugim korisnicima.

Postignuća

  1. Možete li u Zakonu o porezu na dohodak pronaći članak prema kojem biste vi trebali platiti porez?
  2. Pokušajte preko upravne inspekcije, njihov posao je nadzirati ovakve stvari.
  3. U tom slučaju niste uopće dužni platiti porez. Zakon kaže da se otuđenje nekretnina ne oporezuje ako je vezano za nasljeđivanje (koje je inače oslobođeno oporezivanja). Pogledajte ovo mišljenje Porezne uprave: https://www.porezna-uprava.hr/HR_publikacije/Lists/mislenje33/Display.aspx?id=18094
  4. Za promjenu, u Poreznoj upravi dobili ste točne informacije i optimalnu strategiju. Zaista nema mogućnosti jednokratne odgode. Kamate nisu velike (nije složeni obračun kamata) pa se ne morate brinuti za njihovu visinu, nije to kao u banci. Najbolje je napraviti kako vam je rečeno. Nije obvezno da išta plaćate jednokratno, po opomeni možete jednostavno podnijeti zahtjev za upravni ugovor i plaćati sve na (najviše) 24 rate.
  5. Ja vjerujem da pozor HANFAe svakako mora izbjeći jer ovaj fond me odgovara definiciji fonda prema Zakonu o AIF. Mislim da je miran dok god ne radi tuđim novcem, a ovdje bi se radilo o novcu bez izravne protučinidbe, donacijama i sponzorstvu, članarinama.
  6. Porezna uprava raspolaže tim podatkom, ali on nije aktivan parametar kod automatske obrade podataka kod godišnjeg obračuna. Program ga obuhvaća samo ako se podnese JOPPD obrazac. Naravno, postoji mogućnost da netko pogleda stanje ž-r uzdržavanog člana, ali referenti rijetko provjeravaju automatski generirane obračune. Kako je ovdje riječ o inozemnom uplatitelju, vaš uzdržavani član je taj koji treba platiti porez i MO i uplatiti obveze i tek tada bi vi automatizmom dobili rješenje da morate platiti porez, a uzdržavani član bi imao povrat uplaćenog poreza (ali ne i MO). Tako da neto iznos za uplatu s vaše strane ne bi bio velik. Nema ni kazni niti kamata. Porez se utvrđuje na godišnjoj razini. Ispravno je da uzdržavani član obračuna i uplati porez i MO kao drugi dohodak iz inozemstva, podnese jOPPD obrazac, on će dobiti iznos uplaćenog poreza kao povrat, a vi ćete imati za uplatu (vjerojatno veći iznos od ovoga za povrat).
  7. To je onaj problem koji sam vidio i na svom iskustvu. Postoji trend da prvostupanjska tijela u potpunosti ignoriraju preporuke i shvaćanje drugog stupnja i/ili Upravnog suda i uvijek rješavaju po svom. To upravni postupak čini beskonačnim. U praksi se nikada ne koristi pravo meritornog rješavanja od strane višeg stupnja i nije mi poznata nijedna tehnika koja bi okončala ovakav cirkus ako je prvi stupanj dovoljno uporan....
  8. Mislim da je u skladu sa Zakonom o udrugama, zadovoljava osnovna načela. Radi se o neprofitnoj organizaciji (nema podjele dobiti, ne konkurira onima koji već plaćaju porez na dobit), cilj je obrazovanje (učenje kroz praksu) i eventualno znanstveni doprinos (proučavanje tržišta kapitala ili vrijednosnih papira). Ne vidim što bi bilo protivno Zakonu o udrugama. Da je sreće fakultet bi sam imao takav fond, odnosno odradio bi potrebni posao za studente. Što se tiče nadzora HANFA-e, on postoji da bi prije svega štitio investitore, odnosno one koji kupuju udjele u investicijskom fondu. Ovdje toga nema. Udruga bi se financirala članarinom, donacijama i sponzorstvom. Možda naziv 'investicijski fond' unosi konfuziju, jer to nije fond. Ako neka firma ili udruga kupuje i prodaje vrijednosne papire, ona nije fond u smislu Zakona. Ona je jednostavno firma, odnosno udruga i poslovne knjige vodi na potpuno uobičajen način.
  9. Prvo da vas pohvalim, ideja je izvanredna. Ne postoji bolji način učenja. Osim tih milijun kuna, postoji cijeli niz formalnih i logičkih zapreka da osnujete 'pravi' investicijski fond. Regulativa investicijskih fondova, koju provodi HANFA podrazumijeva da se radi o djelatnosti koja upravlja tuđim uloženim sredstvima od osoba koje očekuju očuvanje imovine, odnosno povrat investicije, dakle, s profitom kao jednim od ciljeva. To kod vas nije slučaj jer vi želite osnovati fond koji bi radio pravim novcem za edukacijske i neprofitne svrhe. Tako da udruga zaista jest pravo rješenje. Mislim da nema nikakve zapreke da udruga sudjeluje na financijskom tržištu. Naravno, sve to morate precizirati u statutu udruge na način kako ste to gore formulirali, tako da ste mirni i s te strane. Zbog prirode vašeg pothvata, dakle, edukacija i neprofitna djelatnost - predlažem osnivanje udruge. Ne morate biti zabrinuti zbog toga. Što se tiče samih udruga, one smiju obavljati gospodarsku djelatnost - pitanje je samo poreznog tretmana. Naime, ako udruga obavlja djelatnost koja na tržištu konkurira onim subjektima koji već plaćaju porez na dobit, onda je i udruga obveznik poreza na dobit. To ne znači da udruga ne smije raditi, samo da treba plaćati taj porez. Međutim, sama djelatnost investicijskog fonda nije oporeziva porezom na dobit (vaši "konkurenti"), pa nema nikakve osnove niti da vaša udruga bude tretirana kao obveznik poreza na dobit. Osim toga, eventualni višak prihoda nad rashodima nećete koristiti za isplatu članovima udruge, nego će se koristiti dalje u neprofitne svrhe i za pokrivanje tekućih rashoda. Kao udruga, vodit ćete poslovne knjige prema Zakonu o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija i prema posebnom kontnom planu. Predlažem da vas netko uvede u to, a kasnije da sami nastavite voditi poslovne knjige i podnositi financijska izvješća, jer je to važan dio učenja, ništa manje bitan od same djelatnosti investicijskog fonda. Dakle, imat ćete istovremeno vođenje poslovnih knjiga kao udruga, gdje bilježite sve poslovne promjene, a samu djelatnost fonda vodit ćete sami, recimo, u excelu, kao neke pomoćne knjige. To je djelatnost fonda, a udruga je, možemo reći, društvo za upravljanje investicijskim fondom. Malo bacite oko na ogledne primjere kako izgledaju bilance (BIL-NPF) i 'RDG' (PR-RAS-NPF) za udruge, a kako izgledaju ogledni primjeri vođenja knjiga za investicijski fond. Ako uspijete to realizirati (osnivanje udruge, kupnja i prodaja vrijednosnih papira, vođenje knjiga udruge, vođenje evidencije fonda) neovisno o rezultatu poslovanja) naučit ćete više nego na svim ostalim kolegijima na fakultetu, odnosno, to vam je pravi mali MBA za realne financije.
  10. Da, bolji je kada se pređe 300 000 kn, odnosno prag za ulazak u sustav PDV-a, međutim, za ovu vrstu posla to nije vjerojatno dok god osoba radi sama. Taj posao je radno i vremenski intenzivan za jednu osobu i u tim gabaritima teško može preći 300 k kn godišnje.
  11. Za sud ne znam. Logično je da zastupati nekoga na sudu treba imati određene formalne kompetencije, ali tu nemam iskustava pa ne bih nagađao.
  12. Ma ne, može ga zastupati tko god je poslovno sposoban. Poželjno je da zna nešto, ali nema govora da je to uvjetovano nekim certifikatima. Punomoć samo znači da odgovorna osoba na nekoga prenosi svoje ovlasti za sudjelovanje u postupku, ništa više.
  13. Porez na dobit je 12% (trošak firme) plus porez na dohodak od kapitala na isplatu dobiti je 12% (vaš trošak). Međutim, same metode oporezivanja su bitno različite. Dobit je razlika između ukupnog prihoda i ukupnog rashoda, a vi rashoda praktički skoro i nemate, tako da vam je osnovica visoka. Recimo da ostvarite 80 000 kn. Imate rashode ukupno 10 000 kn, osnovica vam je 70 000 kn. Porez na dobit 8400, ostaje 61 600. 12% poreza na dohodak na isplatu dobiti je 7392, ostaje 54 208. Nisam uključio sitna parafiskalna davanja. Isplata jednom godišnje. Ako niste nigdje zaposleni ili ako ste zaposleni na manje od 5500 kn, onda cijela priča pada u vodu jer morate plaćati još i doprinose. S istim iznosom kod paušala plaćate 1800 kn poreza godišnje plus 2200 kn doprinosa godišnje (ako ste drugdje zaposleni) i ostaje vam oko 75 000 i slobodno raspolažete s novcem. Ako niste nigdje drugo zaposleni onda plaćate 1800 kn poreza plus i oko 14400 kn doprinosa godišnje, pa vam ostane oko 63 000, dok bi vam kod j.d.o.o. ostalo skoro pa duplo manje.
  14. Kod j.d.o.o.-a ukupna davanja jednostavno veća. Ako možete procijeniti koliki bi vam bili ukupni primici, možemo i izračunati koliko je što povoljnije. Isto tako je bitna stavka jeste li već zaposleni ili ne. Osim visine davanja, ima još jedna bitna razlika između (j)d.o.o. i obrta, a to je raspolaganje novcem. Kao obrtnik raspolažete novcem uvijek bez ograničenja. Kod firme nije tako, pa bi kroz vaš d.o.o. bilo moguće isplatiti novac samo kroz (eventualnu) dobit, jednom godišnje.
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija