Jump to content

Mario137

Korisnik
  • Broj objava

    37
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

Sve što je Mario137 objavio

  1. Neplaćeni doprinosi - Što napraviti?

    Kamate idu od trenutka otkad je rješenje izvršno, pravomoćno. Dakle, to je istek rok za žalbu ako se ne žalite, 15 ili 30 dana otkad primite rješenje. Kamata je oko 7 % godišnje, ali je kamatni obračun jednostavan pa te kamate nisu velike. Kod banaka se radi o složenom obračunu kamata (kamata se pribraja glavnici na kraju razdoblja, pa se nova kamata obračunava na glavnicu+kamate) pa zato budu veliki iznosi.
  2. porezi na naslijeđenu nekretninu

    Ukratko, taj porez o kojem ste čitali nije uveden, porez na neobrađeno zemljište odavno ne postoji, a nasljeđivanje u prvom redu je oslobođeno, dakle ne bi trebalo biti nikakve porezne obveze.
  3. paušalni porez privatnog iznajmljivača

    Da, sami pođite na Poreznu s tim rješenjem. Osim toga, provjerite s kojim ste podacima zadnjih godina plaćali sva ta davanja, jer ako je bilo na OIB umrle osobe, moguće je da uplate uopće nisu sjele, nego da su na neraspoređenim sredstvima. Pronađite i dokaze o uplati i sve odnesite na Poreznu.
  4. Porezni dug odvjetnice

    U principu svi mogu raditi s dugom, iznimka postoji samo onda kada je izrečena zaština mjera privremene zabrane obavljanja djelatnosti. Naravno, u navedenom slučaju, zbog tolikog duga, za vjerovati je da su od strane Porezne uprave provedene sve mjere ovrhe, očito bezuspješno. Odvjetnica za svoje dugove odgovara neograničeno cijelom svojom imovinom. Logika nalaže da toliki dug nije financijski održiv za prosječnog odvjetnika, što znači da ona ili uopće ne radi ili vješto izbjegava mjere ovrhe. Lako je moguće da odvjetnica vuče za nosu Poreznu, i dalje radi, naplaćuje u gotovini, imovinu je možda prebacila na nekog drugog ili je uopće nema, međutim, takvo nešto ne ulazi u redovan rad Porezne, nego zahtijeva poseban angažman i dugotrajan postupak dokazivanja.
  5. Iznajmljivanje stana + airbnb

    Pitanje je kome ćete iznajmiti, odnosno kakva je priroda ugovora. Možete iznajmiti nekoj agenciji (pravnoj osobi) za neki fiksni iznos mjesečno (djelatnost davanja poslovnog prostora u zakup) ili možete sami obavljati djelatnost i turistima i putnicima. Porezni tretman ovisi o tome. Za iznajmljivanje turistima i putnicima trebate dozvolu, tj rješenje Ureda za gospodarstvo da se možete baviti tom djelatnošću.
  6. Nije zabranjeno raditi izvan RH, samo morate reguirati svoj status poreznog rezidenta, kako bi se znalo koja vas država oporezuje..
  7. Imate osnovni osobni odbitak od 3800 kn mjesečno plus 400 kn po danu plovidbe, a ako imate permanent plaću od 16 k kn mjesečno, onda vam je pitanje na mjestu, jer biste ulazili u oporezivi dohodak. Pogledajmo taj članak: »(12) Stručni radnik koji je kao vježbenik palube, stroja ili elektrotehnike ukrcan na brod u međunarodnoj plovidbi bez obzira na državnu pripadnost broda, u razdoblju ne duljem od 183 dana u godini za koju se utvrđuje obveza poreza na dohodak, nije obvezan primitke ostvarene po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi obračunati u godišnju poreznu prijavu poreza na dohodak, sukladno odredbama propisa o porezu na dohodak. Ako ja dobro razumijem, to znači da ne niste u obvezi plaćati porez ako ste vježbenik i niste ostvarili 183 ili više dana plovidbe u poreznom razdoblju. Ovdje je Pomorski zakonik lex specialis i tu nema dvojbe, čaki ako nije usklađen sa Zakonom o porezu na dohodak - što mora biti. Što se tiče službenika porezne uprave, tu ne možete očekivati odgovore, ali pišite im putem online obrasca 'Pišite nam' sa web stranica Porezne ili pismeno na adresu Središnjeg ureda, Boškovićeva 5, Zagreb. Oni na te upite odgovaraju pismenim (istina, ne baš brzo), i to dobijete i vi i sve teritorijalne jedinice Porezne uprave. Budite uporni, ne odgovore li u roku 15 dana pišite požurnicu, ali po meni, niste u poreznoj obvezi.
  8. J.d.o.o. kaznena prijava

    Možete li malo bolje objasniti, koliko tvrtki imate, čime se bave, da li su u sustavu PDV-a? Ukoliko ste otvorili 4 tvrtke koje se bave jednim te istim poslom, imaju iste klijente, vlasnici su povezane osobe, dijele opremu, rade u istim prostorima itd ,nijedna nije u PDV-u izlažete se određenom poreznom riziku. Isto tako, ako ste na jednoj od firmi imali dugove, pa otvorili drugu u koju ste prebacili opremu, radnike i sl, to je opet određeni rizik. Međutim, ako su firme međusobno neovisne po više parametara, onda rizika nema, po meni. Pokušajte biti malo detaljniji o čemu se radi.
  9. Najisplativiji način isplate drugog dohotka

    Tehnički, to je točno,paušalni obrt jest najpovoljniji, ali nosi u sebi jedan porezni rizik. Ako kolega te radionice radi u prostorima i na opremi svog redovnog poslodavca, u teoriji porezna uprava bi to mogla tretirati kao nezakonitu poreznu evaziju, odnosno prividni pravni posao i utvrditi dohodak od nesamostalnog rada po istim. Obrt podrazumijeva odvojenost od poslodavca, rad u svom prostoru, na svojoj opremi i ne nužno samo s jednom firmom... U praksi, to je teško provedivo i mala je vjerojatnost da će se dogoditi, ali kako je u medijima najavljeno 'češljanje' paušalnih obrta po toj osnovi, red je upozoriti. Moje je mišljenje da to neće biti masovne akcije, jer poznajem kapacitete Porezne uprave, ali neki nenulti rizik postoji.
  10. Odgovaranje vlastitom imovinom/financijama

    Vlasnik firme ne odgovara svojom imovinom za dugove firme. Jedini slučaj kada odgovornost za poslovanje društva na neki način prelazi na vlasnika firme (koji ujedno obavlja i izvršnu funkciju) je u slučajevima kada je počinjeno neko kazneno djelo ili kada postoji zlouporaba prava (tzv proboj pravne osobnosti) prema Općem poreznom zakonu.
  11. Rad u Meksiku, porez u Hrvatskoj?

    Tako nekako. Pravilnik o porezu na dohodak omogućuje uračunavanje poreza uplaćenog u inozemstvu čak i kada nema ugovora o izbjegavanju. Vodite računa da postupak isplanirate i iskalkulirate unaprijed, da kasnije ne bude iznenađenja. Ispitajte kako stoje stvari u Meksiku s oporezivanjem nerezidenata i načinu na koji ćete pribaviti potvrdu o uplaćenom porezu od njihovog poreznog tijela. Istu trebate prevesti na hrvatski od ovlaštenog sudskog tumača. U poreznu obvezu u RH uračuava vam se dohodak po načelu svjetskog dohotka, što znači da će sva vaš dohodak biti oporezivan u RH. Kada postoji ugovor, onda je lakše, ovako dosta ovisi o tumačenju poreznog tijela iz zemlje rezidentnosti. Ali mislim da u vašem slučaju ne bi trebalo biti komplicirano.
  12. Neplaćeni doprinosi - Što napraviti?

    Dug još uvijek nije utvrđen, zato nije evidentiran ni na vašoj ni na knjigovodstvenoj kartici vaše firme kod Porezne uprave. Zastara prava na utvrđivanje doprinosa je je 6 godina, dakle, nemate što učiniti nego pripremiti se na eventualnu obročnu otplatu duga ako/kada dug bude utvrđen. Dobit ćete rješenje od HZMO ili Porezne uprave i kada dug dospije, možete sklopiti upravni ugovor i platiti kroz najviše 24 rate, ako zadovoljavate uvjete za isti. Postoji i sasvim mala mogućnost da vam dug uopće neće biti utvrđen, ali bojim se da će biti barem za dio duga, s obzirom na promjenu zakona. Ranije se znalo događati da se dug po toj osnovi uopće ne utvrdi, ali vremena su se promijenila, jer je to postalo politički aktualno. Dakle, nemate što poduzimati dok ne dobijete rješenje, a dug će dospjeti najvjerojatnije 30 dana nakon što vi primite rješenje.
  13. Imam pitanje vezano za ukidanje radnog mjesta, radi se o državnoj upravi, konkretno, Ministartvu financija. U samo jednoj organizacijskoj jedinici ukinuto je radno mjesto, dok je osoba bila na roditeljskom dopustu. Inače to radno mjesto i dalje postoji na razini Ministarstva u svakoj županijskoj organizaciji, osim u toj jednoj gdje je ukinuto od strane neke komisije koja je predlagala radna mjesta u novoj sistematizaciji. Osoba je raspoređena na drugo radno mjesto na kojem je plaća manja 10%. Kako se radi o državnoj upravi, u igri su u najmanju ruku Zakon o državnim službenicima i Zakon o radu. Članak 36. Zakona o radu: Pravo povratka na prethodne ili odgovarajuće poslove Članak 36. (1) Nakon isteka rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, dopusta radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju te mirovanja radnog odnosa do treće godine života djeteta u skladu s posebnim propisom, radnik koji je koristio neko od tih prava ima pravo povratka na poslove na kojima je radio prije korištenja toga prava, u roku od mjesec dana od dana kada je poslodavca obavijestio o prestanku korištenja toga prava. (2) Ako je prestala potreba za obavljanjem poslova koje je radnik obavljao prije korištenja prava iz stavka 1. ovoga članka, poslodavac mu je dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova, čiji uvjeti rada ne smiju biti nepovoljniji od uvjeta rada poslova koje je obavljao prije korištenja toga prava. U ovom slučaju radno mjesto još uvijek postoji svugdje u RH osim u jednoj organizacijskoj jedinici, pa se ne može reći da je ukinuto općenito, nego samo parcijalno i samovoljno u jednoj jedinici, pod obrazloženjem da srednja i viša stručna sprema ne trebaju u toj jedinici. Godinu dana nakon toga jedna osoba SSS odlazi u mirovinu i oni raspisuju natječaj za polaznika stručnog osposobljavanja VŠS, čime pokazuju da to nije istina i da potreba tog posla i dalje postoji, kao i svugdje drugo u RH. Budući je riječ o državnoj upravi i nema ugovora o radu, nego se radi temeljem rasporednog rješenja, prava su regulirana prvenstveno kroz upravni postupak koji je dug i neizvjestan. Osim žalbe u upravnom postupku, što konkretno poduzeti? I budala vidi da je riječ o samovoljnom postupanju lokalnih šerifa, što bi bilo razumljivo da je privatnik u pitanju, ali ovo je država, pa bi trebalo biti lakše, ali mi se ne čini da će biti. Ako su nečija prava iz radnog odnosa regulirana kroz upravni postupak koji se teoretski može vrtjeti ukrug beskonačno, što se još paralelno može poduzeti da se osoba vrati na to radno mjesto i da joj se isplati razlika plaće plus kamate? Hvala!!
  14. Udruga za edukaciju

    Tehnički, to bi prošlo. Udruga za edukaciju bi mogla plaćati predavače i obavljati djelatnost edukacije, ali zbog djelatnosti koju obavlja, odnosno zbog konkurencije drugima, bila bi prema članku 2 stavku 7 Zakona o porezu na dobit vezana i porezom na dobit, pa bi na kraju ispalo nepovoljnije nego drugi gospodarski oblik tipa d.o.o. ili obrt..
  15. Dugovanje doprinosi j.d.o.o.

    Mogu li pitati kako znate da ste dužni doprinose? To mislite ili ste vidjeli na knjigovodstvenoj kartici firme kod Porezne uprave? Pitam to jer ako niste sami poslali JOPPD obrasce, odnosno ako se niste sami zadužili, na vašoj firmi 99,9% nema nikakvog duga doprinosa. U situaciji koju opisujete, dug eventualno može ići na vaše ime, ali ne i na firmu. Provjerite to..
  16. Ugovore i rješenja vezana za porez trebate čuvati 6 godina, koliko iznosi rok zastare prava na utvrđivanje poreza. Da su vas do sada uhvatili bila bi to Carinska inspekcija, koja bi pokrenula prekršajni postupak protiv vas. Ne znam kolike su u praksi kazne u pitanju, ali rad na crno ne isplati se i iz drugih razloga. Primjerice, znam slučajeve u kojima ljudi nisu prijavili goste ni na jedan način (ni TZ-u ni Poreznoj..), a kasnije su isti nekim nesretnim slučajem ozlijeđeni, pa se uključuje policija. Jednom je bila riječ o smrtnom slučaju i tada su izneseni podaci da je protiv vlasnika stana pokrenuta kaznena prijava i zaštitna mjera zabrane djelatnosti za neko vrijeme.
  17. U zadnje vrijeme primijetio sam čudan trend koji se događa u upravnom postupku, a radi se o nepoštivanju rješenja drugog stupnja i/ili Upravnog suda, dakle, prvi stupanj uporno ponavlja svoje, ignorirajući upute višeg stupnja kako treba riješiti upravno stvar. . Konkretno ću navesti nekoliko primjera. Bio sam neko vrijeme službenik Ministarstva financija na nižem rukovodećem položaju, nakon čega sam (zajedno s mnogim drugima) kroz novu sistematizaciju radnih mjesta raspoređen na niže radno mjesto, bez ijednog argumenta. Nakon nekoliko mjeseci napustio sam Ministarstvo sporazumnim raskidom radnog odnosa i zaposlio se u privatnom sektoru. Žalba mi je uvažena i predmet vraćen prvom stupnju na ponovni postupak, točno su navedeni svi razlozi zbog kojeg je rješenje nezakonito. Dao sam zahtjev za isplatu razlike plaće (nije previše cca 1000 €), međutim, isti je odbijen pod obrazloženjem da će oni meni ponovno donijeti rasporedno rješenje za radno mjesto (iako već 2 godine nisam njihov službenik ?!)- Po meni, to može biti nekakvo rješenje o mojim minulim pravima, ali ne i rješenje o rasporedu na radno mjesto, osim ako nemaju vremenski stroj ?? Kod nekih mojih kolega stvar je ista, oni su još uvijek u Ministarstvu, a čak i nakon presuda Upravnog suda gdje se jasno navodi da su rješenja nezakonita i gdje se daju upute što točno treba učiniti prilikom ponovnog odlučivanja, prvi stupanj ponavlja ista rješenja sa malo drugačijim obrazloženjem (koje je opet protiv uputa Suda) i sve tako ukrug već nekoliko godina. HZMO radi isto kod nakon nekih tužbi za visinu mirovine. Moje pitanje glasi, što učiniti u ovakvim slučajevima, kada prvostupanjsko tijelo uporno ignorira više instance, kao što su drugi stupanj i Upravni sud. Od kakve je koristi dobiti tužbu na Upravnom sudu, kada ga prvi stupanj ignorira? Napominjem da ni drugi stupanj, niti Upravni sud ne žele ili ne mogu meritorno riješiti istu upravu stvar, iako je to tužbeni zahtjev. Kako u navedenim slučajevima dobiti pravnu zaštitu? Da li je nepoštivanje sudske presude kauzneno djelo? Što učiniti, podnijeti kaznenu prijevu? Privatnu parnicu? I Ovako očitio neće nikada završiti..Izvanredne pravne lijekove nije moguće dati kada postoje redovni, a to je beskonačan proces. Sud nakon 2 godine usvoji tužbu, vrati se prvom stupnju, a ovaj opet po svome i tako do kada? Hvala!!
  18. Jest, legalno je. Malo tko to radi tako, ali znam neke primjere koji su prolazili tako određeno vrijeme. Carinska inspekcija nije nadležna, jer ne radite 'na crno', imate pokriće kroz ugovor o (kratkoročnom) najmu stana. Za turističku inspekciju ne znam, u teoriji oni to mogu proglasiti turističkom djelatnošću, ali ne vjerujem da hoće, jer će jedva čekati da i oni imaju pokriće kroz ugovor o najmu. Krivnja je na onome tko obavlja djelatnost, a ne onome tko je vlasnik. Međutim, mišljenja sam da u vašem slučaju neće biti tih problema ako pokažete ugovor o najmu i rješenje Porezne uprave o plaćanju poreza. Ipak je taj porez koji plaćate nepovoljniji od samog paušala, pa nije logično da vas netko tereti za izbjegavanja plaćanja poreza. S druge strane, nadležna turistička i/ili carinska inspekcija nema nekog motiva djelovati, odnosno pobijati ugovor o najmu da bi utvrdili 'svoje', jer nema osnove da plaćate oboje. Čak mislim da im to uopće nije bitno što se tiče samih javnih davanja. Npr. čak i kada bi vi imali dozvolu za iznajmljivanje turistima, čest je slučaj da takvi ljudi umjesto paušalnog poreza koji se plaća kada sami obavljate djelatnost, sklope ugovor o zakupu sa nekim trgovačkim društvom koji se bave time, po principu 'puno za prazno'. Ako vam turistička inspekcija utvrdi neki prekršaj jer obavljate tu djelatnost, a nemate uvjete za nju, a to možete pokušati pobijati time da to nije ta djelatnost - nego da se radi o (kratkoročnom) iznajmljivanju stana, a ne djelatnosti u turizmu. Koliko će to uspjeti, ovisi o upornosti i motivaciji inspekcije. Međutim, iz mog iskustva, samo u američkim filmovima i serijama se institucije međusobno tuku i prepiru za nadležnost nad nekim, u stvarnosti jedva čekaju da se riješe iste - osim u rijetkim slučajevima. Izgledi za uspjeh su kratkoročno vrlo dobri.
  19. Darovni ugovor djed-unuk

    Pogledajmo što piše u Zakonu o porezu na promet nekretnina: Porezno oslobođenje pri nasljeđivanju, darovanju i drugom stjecanju bez naknade Članak 15. Porez na promet nekretnina pri nasljeđivanju, darovanju i drugom stjecanju nekretnina bez naknade ne plaćaju: 1. bračni drug, potomci i preci koji čine uspravnu liniju te posvojenici i posvojitelji koji su u tom odnosu s umrlim ili darovateljem 2. pravne i fizičke osobe kojima Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave daruje, odnosno daje nekretnine bez naknade radi odštete ili iz drugih razloga u svezi s Domovinskim ratom 3. bivši bračni drugovi kada uređuju svoje imovinske odnose. Iz citiranog ne vidim kako mišljenja o oslobođenju mogu biti proturječna. http://primjeri-ugovora.com/ostalo/ugovor-o-darovanju/
  20. Nepoštivanje presuda Upravnog suda

    Još nešto - ukoliko se dogodi da drugi stupanj vraća predmet prvom stupnju, a prvi stupanj uporno ignorira shvaćanja drugog stupnja i i dalje rješava predmet po svome, onda ne može doći u obzir članak 81. ZUS-a, s obzirom da predmet niti ne može tim tempom doći do Upravnog suda? Postoji li neki način da se stranka u žalbi pozove na to da, zbog upornog ignoriranja uputa o rješavanju drugostupanjskog tijela, drugostupanjsko tijelo 'mora' riješiti stvar meritorno, odnosno umjesto prvostupanjskog tijela ili da samo osigura izvršenje presude? Drugim riječima, znamo da meritorno rješavanje nije praksa, ali zar u ovakvim slučajevima viša upravna instanca ne bi na neki naačin 'morala' koristiti upravo taj institut?
  21. Naplata potraživanja nakon prodaje tvrtke

    Za ovaj problem morate usvojiti malo drugačiji način razmišljanja. Vaša sadašnja/bivša tvrtka i vi ste strogo odvojeni entiteti. Kada razmišljate o potraživanju firme kao nečemu što se izravno slijeva u vaš džep, to nije dobar smjer Potraživanje je imovina firme. Ako vi prodajete poslovne udjele u svojoj firmi, ta cijena poslovnih udjela mora odražavati i vrijednost tih potraživanja. Ne znam kako ste ugovorili cijenu, ali onog trenutka kada prodate poslovne udjele, nemate nikakve veze sa potraživanjima firme koja će se možda naplatiti u budućnosti. Da se razumijemo, ni budući vlasnik s tim nema veze, to su opet sredstva firme, a ista se u nekom dijelu potencijalno vlasniku mogu isplatiti samo kroz dobit, što će ovisiti o ostatku poslovanja firme, nema zakonitog načina da se ista potraživanja isplate direktno vlasniku (sadašnjem ili bivšem, svejedno) Vrijednost tih potraživanja se obično korigira malo na niže, s obzirom na relativnu neizvjesnost realizacije, ali vi ovdje prodajete i ono što je u bilanci (kao npr potraživanja) i ono što nije u bilanci, npr uhodani poslovni model, listu klijenata, ugled itd itd. Po meni, morate sve uračunati u cijenu udjela. Ako novi vlasnik procjenjuje da će od kupnje firme imati dugoročnu korist, neće mu biti problem isplatiti vas odjednom ili u obrocima, svakako uzevši u obzir i potraživanja.
  22. Darovni / diobeni ugovor

    U tom slučaju, po meni, to je razvrgnuće suvlasničke zajednice (dioba), prvenstveno, pa tek onda darovanje.
  23. Opg i paušal

    Članak 29 stavak 3 Zakona o porezu na dohodak kaže: (3) Djelatnost poljoprivrede i šumarstva obuhvaća korištenje prirodnih bogatstava zemlje i prodaju, odnosno zamjenu od tih djelatnosti dobivenih proizvoda u neprerađenom stanju. Fizičke osobe su po osnovi djelatnosti poljoprivrede i šumarstva obveznici poreza na dohodak, ako su po toj osnovi obveznici poreza na dodanu vrijednost prema posebnom zakonu ili ako po toj osnovi u poreznom razdoblju ostvare ukupni godišnji primitak veći od 80.500,00 kuna. Dakle, ne morate otvoriti obrt i plaćati poreze i doprinose ako od te djelatnosti ostvarujete manje od 80.500,00 kn i/ili ako ne primate neke poticanje za poljoprivredu koji su veći od nekog iznosa, čini mi se da se radi o cca 45 000 kn poticaja. Obratite pažnju na ovu formulaciju 'u neprerađenom stanju'. Ne biste smjeli proizvoditi i/ili prodavati maslinovo ulje, nego masline. Inače ste samim time što prerađujete poljoprivrede proizvode obveznik poreza na dohodak po osnovi samostalne djelatnosti. Napomenut ću samo da se ogroman broj OPG-a 'izvlači' s tim što ipak na tržište plasira vino i/ili maslinovo ulje, a ne grožđe i/ili masline, zbog izostanka kontrole. U principu Porezna uprava ne radi nadzor nad OPG-ima, ali u teoriji to može učiniti, kao i Ministarstvo poljoporivrede. Ipak je intencija zakonodavca, kako proizlazi iz citiranog članka, omogućiti ljudima da se 'na malo' bavi poljoprivredom bez porezne presije. Naravno, treba razlikovati ono što je po zakonu i ono što iz raznih razloga prolazi u praksi, a ja uvijek savjetujem da osigurate da sve bude po zakonu.
  24. Nepoštivanje presuda Upravnog suda

    Hvala! Članak 81 ZUS zvuči dobro, pokušat ćemo zahtjevom za izvršenje presude. Sudu ne bi trebao biti problem utvrditi ne samo da prvi stupanj u ponovnom postupku nije rješavao sukladno shvaćanjima Upravnog suda, nego da praktički prvi stupanj čini cirkus i sprdnju od Upravnog suda...
  25. Otvoriti obrt ili doo?

    Ovisi kolike primitke od zakupa plovila očekujete. Ukoliko su očekivani primici manji od 300 000 kn bruto na godišnjoj razini i ako je djelatnost samo zakup, bez da vi osobno obavljate neke poslove (skiper i sl), onda ne morate otvarati ništa, možete iznajmljivati i kao običan građanin. U tom slučaju samo ugovor dostavite u Poreznu upravu i oni vam na iznos iz ugovora razrežu porez i prirez na dohodak od imovine po osnovi zakupa pokretnine (plovila). Obrt i/ili d.o.o. su logičniji izbor ako prelazite navedeni limit.
×