3x

Prije otvaranja predstečajne nagodbe započet je ovršni postupak za naplatu kamata koji je otišao u parnicu. Kamate nisu prijavljene u predstečajnu nagodbu i ona je pravomoćno završena bez njih. Parnica je i nakon završetka postupka nastavljena, održano je jedno ročište na kojemu je dužnik izjavio da je nad njim pravomoćno dovršena predstečajna nagodba. Do kad se može izjaviti prigovor završene predstečajne nagodbe u tome postupku, odnosno da li sud po službenoj dužnosti mora na to paziti jer po članku 82. Zakona o predstečajnoj...blablalba ne može se tražiti ono što nije prijavljeno u predstečajnu nagodbu?

Evo sa zadovoljstvom obavještavam da je prvostupanjska presuda potvrđena i na drugom stupnju tako da smo uspjeli u sporu!

Ako je netko bi ona provjeri znanja iz javne nabave kod Uprave za javnu nabavu MINGORP molim da mi malo opiše kako to izgleda. Unaprijed hvala.

Ako sam dobro shvatio, molim ispravite me ako griješim ( zaposlen sam u trgovačkom društvu ), redoslijed je ovakav: 1. godina dana staža, 2. prijava Ministarstvu za vježbu pa vježba, 3. još dvije godine staža, 4. prijava Ministarstvu za pravosudni.

Sve gore naznačeno je točno, rok za žalbu je školski primjer prekluzivnog roka. Mene više zanima rok za podnošenje zahtjeva za postupanje upravnog tijela. Da li je rok za podnošenje zahtjeva za pokretanje upravnog postupka, koji je zakonski rok, određen drugim zakonom, prekluzivan?

Hvala Ultra. Sama prijetnja takvom tužbom bila je dovoljna pa su se stvari počele raspetljavati u našu korist. Ali svakako interesantna stvar koja u praksi nije dovoljno razjašnjena.

Da, da li je prekluzivan rok za podnošenje zahtjeva za nešto, koji je određen nekim drugim zakonom na koji se primjenjuje ZUP?

Molim ako netko zna koji rokovi su upravnom pravu prekluzivni, odnosno kako shvatiti da je neki rok prekluzivan ili gdje više o tome pročitati?

Moram se pohvaliti da smo na prvom stupnju dobili spor sa Poslovne informacije d.., žalba je bila pa ćemo vidjeti, obavijestim vas.

Molim ako netko zna gdje se nešto ozbiljnije može pročitati o proboju pravne osobnosti ( pročitao sam nešto malo Barbića i prakse VTSRH ) jerbo se oštrim na jednu takvu tužbu. Unaprijed zahvaljujem.

Hvala, u tom smislu sam poslao i upit Upravi za sustav javne nabave pa ću napisati što su mi odgovorili.

Državna komisija za kontroku postupaka javne nabave - DKOM, potvrdila je stav naručitelja da je ponuda neprihvatljiva budući je bjanko zadužnica kao jamstvo za ozbiljnost ponude bila probušena i uvezana u sklopu ponude, sa obrazloženjem da " probušena zadužnica nije valjana, odnosno nevažeća ". AKo će netko pogledati neka vidi na dkom.hr, upisnik - broj UP/II - 034 - 02/09 - 01/745. Ne mogu pronaći u Ovršnom zakonu ili u Pravilniku o zadužnici nekakav stav o tome pa molim mišljenje o navedenom.

Možda je slučaj iz Zakona o javno privatnom partnerstvu, pogledajte u Narodnim novinama br. 129 iz 2008. godine.

Drži se i piči dalje, olakšice nemoj očekivati, i ja sam krenuo ispočetka i imam dvoje malih klinaca pa sam dogurao skoro do kraja, još 2 komada!

Još malo o ovoj temi. Jedan od hipotekarnih vjerovnika pokrenuo je ovrhu na nekretnini pa se otvara par pitanja: - kakav je položaj stjecatelja koji nekretninu kupi u ovrsi, - kakav je učinak ovrhe na upisane zabilježbe, - ima li osoba u čiju su korist upisane zabilježbe položaj zainteresirane treće osobe u tom postupku?

Molim mišljenje da li se vlastite dionice uzimaju u obzir prilikom utvrđivanja kvoruma na glavnoj skupštini.

Molim da mi netko objasni jamstvenu funkciju kapitala. Unapirijed hvala.

Ne vjerujem u njihove pravne savjete.

Da sam htio takav odgovor pitao bih kako se moze saznati da li je podnesen takav prijedlog Ustavnom sudu.

... Prekršajnog zakona sa Ustavom Molim informaciju. Da li je netko predložio Ustavnom sudu pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti Zakona o prekršajima sa Ustavom RH, u dijelu u kojemu nema žalbe na odluke Prekršajnih sudova?

Molim još malo Vašeg vremena. O vlasništvu nekretnine definitivno se vodi spor. Osim toga, tužitelj u tom sporu, osim tužbom pokušava vlasništvo upisati i temeljem nekakvog ugovora o zamjeni nekretnina još od 1997. godine. S time je odbijen i žali se na rješenje. Spor još nije pravomoćno završen. Kakav će učinak imati presuda u tom sporu u slučaju da tužitelj uspije sa tužbom na stjecanja nekretnine koja su izvršena nakon podnošenja tužbe. Prvi stjecatelj je nekretninu kupio od tuženika u vrijeme kad je bila upisana zabilježba spora, drugi od prvoga kad je bila i još uvijek je upisana zabilježba žalbe. Još jedno pitanje. Na nekretnini su upisane dvije hipoteke, kakav učinak bi u odnosu na gore navedeni spor i ugovor o zamjeni nekretnina imalo stjecanje nekretnine u slučaju da hipotekarni vjerovnici prodaju nekretninu? Znam da je komplicirano, ali što ću.

Blagodarim!I apsolutno se slažem s vama. Pronašao sam i pit bula za nekretnine pa ga vodim sa sobom na pregovore, a dao sam si i truda oko zemljišnoknjižnog prava pa mislim da od toga nema ništa. Šteta nekretnine. Baš je cakana.

Molim mišljenje. Motam se oko povoljne nekretnine koju je šteta ne kupiti ( ! ), problem mi predstavlja što se oko nekretnine vodi spor ( zabilježba spora nije upisana, spor nije pravomoćno završen ), ali ima upisana zabilježba žalbe. Nekretnina je u zadnja dva mjeseca promijenila dva vlasnika ( likovi su u najmanju ruku sumnjivi ). Može li se takva nekretnina steći od sadašnjeg knjižnog vlasnika, a stečeno vlasništvo štititi pozivanjem na povjerenje u zemljišnje knjige. Ne mogu pronaći prakse, ali mi se čini da se teško može u to pouzdati budući je upisana zabilježba žalbe. Unaprijed hvala svima.

Potrebno je pojasniti zbog čega mu poslodavac želi otkazati ( tehnološki višak ili osobno uvjetovan otkaz zbog profesionalne nesposobnosti za rad ). Ako je tehnološki višak, a kolektivnim ugovorom ( ako je sklopljen ) ili Pravilnikom o radu nije drugačije određeno, ima pravo na otpremninu u visini trećine prosječne plaće isplaćene u zadnja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca, ne više od 6 prosječnih plaća. Ako je osobno uvjetovani otkaz zbog profesionalne nesposobnosti za rad, a kolektivnim ugovorom ( ako je sklopljen ) ili Pravilnikom o radu nije drugačije određeno, ima pravo na istu otpremninu kao kod tehonološkog viška, osim u slučaju ako nakon povratka s bolovanja ne nastavi raditi ( poslodavac mu odmah otkaže ugovor o radu zbog osobno uvjetovanih razloga ), kad ima pravo na dvostruki iznos otpremnine koji bi mu inače pripadao. Ako mu je određena opća nesposobnost za rad, tad nema otkazivanja nego radni odnos prestaje dostavom rješenja o takvoj nesposobnosti, u kojem slučaju, ako je takvo što određeno Kolektivnim ugovorom ili Pravilnikom o radu, ima pravo na otpreminu u iznosu određenom jednim od tih akata. Dakle, kalkulator, olovu, papir, isplatne liste plaće i računajte.

Provjerite pri nadležnom Zavodu za zapošljavanje, postojala je njihova praksa da postoji pravo na naknadu zbog nezaposlenosti u slučaju kad radnik daje izvanredni otkaz poslodavcu zbog neisplate plaće. Sretno!