Jump to content

Pretraži stranicu

Prikazuje rezultate za oznake 'obvezno pravo'.

  • Pretraži po oznakama

    Unesite oznake odvojene sa zarezima. (neobavezno)
  • Pretraži po autoru

Vrsta sadržaja


Forum

  • Pravni savjeti
    • Obiteljsko pravo
    • Radno i socijalno pravo
    • Nasljedno pravo
    • Stvarno pravo
    • Obvezno pravo
    • Trgovačko pravo
    • Porezno i financijsko pravo
    • Kazneno pravo
    • Prekršajno i prometno pravo
    • Upravno pravo
    • Pravo intelektualnog vlasništva
    • Izvanparnični postupci
    • Ovrhe i ovršni postupci
    • Oružane snage i branitelji
    • Ostala pravna pitanja
  • Pravni forumi
    • Pravni forumi
  • Sudska praksa
    • Sudska praksa
  • Posao
    • Posao
  • Ponuda i potražnja
    • Pravna burza
    • Tražim odvjetnika
  • Pravosudni i drugi stručni ispiti
    • Pravosudni ispit
    • Javnobilježnički ispit
    • Ispiti za sudske tumače
    • Državni stručni ispit
  • Poslijediplomski studiji
    • Poslijediplomski studij
  • Studentski kutak
    • Studentski kutak
  • Caffe
    • Caffe
  • Razno
    • Knjiga gostiju
  • Pravosudni ispit's Pravosudni ispit Topics
  • Ovršenici-patnici's ovršenici-patnici Topics
  • Povratak u hrvatsko državljanstvo's Povratak u hrvatsko državljanstvo Topics
  • Prvostupnici uprave-patnici's Prvostupnici uprave-patnici Topics
  • Javna nabava's JAVNA NABAVA Topics
  • Potrošač's POTROŠAČ Topics
  • Arbitraža's Arbitraža Topics
  • Saznaj više's saznaj vise Topics
  • Turistička agencija's Turistička agencija Topics
  • Vlasništvo's vlasništvo Topics

Kategorije

  • Sve vijesti
    • Sponzorirane vijesti

Članci

Nema rezultata koji se mogu prikazati

Nema rezultata koji se mogu prikazati

Kategorije

  • Prigovori
  • Prijedlozi
  • Punomoći
  • Tužbe
  • Ugovori
  • Zahtjevi

Pronađeno 12 rezultata

  1. Poštovani, nisam odvjetnik nego tražim odvjetnika/cu pa molim da mi se zainteresirani za zastupanje jave. Molim vas da mi kažete spada li moj slučaj u Radno pravo ili neko drugo pravo? Naime, radila sam za tuženika svaki dan puno radno vrijeme, ali ne na Ugovoru o radu nego na Ugovor sa suradnikom o povremenom obavljanju poslova kao i na Ugovor o djelu (s tuženikovim partnerom). Radila sam, kao i svi drugi, na proviziju. Radi se o MLM poslovanju, odnosno o vrsti mrežnog marketinga. Tuženikova djelatnost je zastupanje poslova raznih financijskih institucija. Ne bih ovdje davala pojedinosti nego samo kad mi se zainteresirani odvjetnik/ica javi. Molim da mi se javi osoba koja je specijalizirana za ovu vrstu sporova, odnosno za pravo pod koje spada moj slučaj. Najbolje bi bilo da se radi o odvjetniku/ici koji ima iskustva i volje založiti se za „male ljude“, odnosno za poštene, oštećene radnike u sporovima protiv velikih korporacija, tj. osoba koja se ne boji i ne podilazi mobbingu velikih korporacija i njihovih odvjetnika, dakle vrhunski odvjetnik. Mjesto je Zagreb, a kontakt na PM. Hvala! srdačno
  2. Ugovori o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju

    Slijedom članka o naplatnim i besplatnim pravnim poslovima, ovdje se dotičemo naplatnih pravnih poslova, njihovim značajkama i razlikama. Ugovor o doživotnom udržavanju je uređen Zakonom o obveznim odnosima u člancima 579.-585. Tim ugovorom obvezuje se jedna strana (davatelj uzdržavanja) da će drugu stranu ili neku treću osobu (primatelja uzdržavanja) uzdržavati do njegove smrti, a druga strana izjavljuje da mu daje svu ili dio svoje imovine, s time da davatelj uzdravanja dobiva navedenu imovinu u trenutku smrti davatelja uzdržavanja. Prava i obveze u navedenom ugovoru dogovaraju stranke te one ovise o potrebama i mogućnostima ugovornih strana i različite su od slučaja do slučaja, ali najčešće se odnosi na zadovoljavanje osnovnih životnih potreba kao što su, pružanje ili osiguravanje smještaja, pomoć oko održavanja higijene, osiguravanje odjeće i obuće, hrane i pića, davanje određenog novčanog iznosa u pravilnim vremenskim razmacima, sahrana itd. Takav ugovor mora biti sastavljen u pisanom obliku te ovjeren od suca nadležnog suda ili potvrđen (solemniziran) po javnom bilježniku ili sastavljen u obliku javnobilježničkog akta. Prilikom ovjere takvog ugovora ovlaštena osoba je dužna ugovarateljima dužna pročitati ugovor i upozoriti ih na njegove posljedice (koja su prava i obveze ugovornih strana, što se događa s imovinom itd.). Pisana forma se traži radi zaštite pravne sigurnosti, sprječavanja mogućih zlouporaba a i radi zaštite prava trećih osoba. Treće osobe o kojima se ovdje govori su npr. nužni nasljednici koji otuđenjem imovine temeljem ugovora o doživotnom uzdržavanju gube pravo na nužni dio.Ako je predmet navedenog ugovora nekretnina, davatelj uzdržavanja ovlašten je zatražiti zabilježbu toga ugovora u zemljišnu knjigu, kao i u slučaju ako se radi o pokretnini ili pravu za koje se vodi javni registar, npr. motorna vozila.Davatelj uzdržavanja prema zakonu ne odgovora poslije smrti primatelja uzdržavanja za njegove dugove, ali se može ugovoriti i drugačije, npr. da će davatelj uzdržavanja odgovarati za one njegove dugove koji postoje prema određenim vjerovnicima u trenutku sklapanja ugovora. Prestanak ugovora. Ugovor o doživotnom uzdržavanju stranke mogu sporazumno raskinuti i nakon što je počelo njegovo ispunjavanje, a raskid je moguć jednostrano kod stranaka koje prema ugovoru o doživotnom uzdržavanju žive zajedno pa se njihovi odnosi toliko poremete da zajednički život postane nepodnošljiv. To bi značilo da su stranke u lošim odnosima, ne podnose se, u svađi su ili tome slično. Također, jedna strana može raskinuti ugovor kada druga strana ne ispunjava svoje obveze iz tog ugovora. Valja napomenuti da se ugovor može raskinuti i zbog izmijenjenih okolnosti, tj. ako bi zbog izvanrednih okolnosti nastalih nakon sklapanja ugovora, a koje se nisu mogle predvidjeti u vrijeme sklapanja ugovora, ispunjenje obveze za jednu ugovornu stranu postalo pretjerano otežano ili bi joj nanijelo pretjerano veliki gubitak, ona može zahtijevati da se ugovor izmijeni ili čak i raskine. Primjer takvih okolnosti bi bilo iznenadno osiromašenje davatelja uzdržavanja zbog kojeg on više ne može uzdržavati primatelja uzdržavanja.Isto tako, sud može pravo primatelja uzdržavanja preinačiti u doživotnu rentu (osobna renta koja se isplaćuje do smrti primatelja uzdržavanja) ako to odgovara objema ugovornim stranama.U slučaju smrti davatelja uzdržavanja, njegova prava i obveze iz ugovora prelaze na njegovog bračnog druga i njegove potomke što je objašnjeno u Matrixovom članku, Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju je vrlo sličan ugovor, s razlikom trenutka stjecanja prava i obveza, također uređen u Zakonu o obveznim odnosima u člancima 586.-589. Ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju obvezuje se jedna strana (davatelj uzdržavanja) da će drugu stranu ili trećeg (primatelj uzdržavanja), uzdržavati do njegove smrti, a druga strana se obvezuje da će mu za života prenijeti svu ili dio svoje imovine. Kod ovog ugovora, davatelj uzdržavanja stječe primateljevu imovinu trenutkom sklapanja ugovora. Davatelj uzdržavanja stječe stvari ili prava koji su predmet ugovora o dosmrtnom uzdržavanju kad mu, na temelju toga ugovora, te stvari ili prava budu preneseni. Kod nekretnina radi se o tome da se davatelj uzdržavanja ovlašten odmah po sklapanju ugovora upisati u zemljišne knjige.Preporuka je da se kod ugovora o dosmrtnom uzdržavanju čiji je predmet nekretnina osnuje osobna služnost pravo stanovanja u korist primatelja uzdržavanja kako bi on imao osnovu za korištenje nekretnine koju je prenio na davatelja uzdržavanja. Prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, pravo stanovanja je osobna služnost koja svojega nositelja (stanovatelja) ovlašćuje da se služi nečijom stambenom zgradom ili njezinim dijelom namijenjenim stanovanju (poslužna stvar) u skladu s tom namjenom.U slučaju smrti davatelja uzdržavanja, a i kod ostalih pitanja vrijedi isto što i kod ugovora o doživotnom uzdržavanju, tako da i prestanak ugovora o dosmrtnom uzdržavanju Zakon o obveznim odnosima posebno ne određuje, nego vrijede odredbe za ugovor o doživotnom uzdržavanju. U zaključku, osnovna razlika između ova dva ugovora je trenutak prelaska imovine s primatelja uzdržavanja na davatelja uzdržavanja. Kod ugovora o doživotnom uzdržavanju imovina prelazi na davatelja uzdržavanja trenutkom smrti primatelja uzdržavanja dok kod ugovora o dosmrtnom uzdržavanju imovina prelazi na davatelja uzdržavanja odmah nakon sklapanja ugovora, na način određen zakonom.
  3. Postovani, Osvojila sam mobitel na nagradnoj igri. Stigao mi je postom odmah s ovjerenim jamstvenim listom. Racun naravno nemam jer ga nisam platila nego osvojila. Mobitel odmah nije radio, tj gasio se. Na servisu oni tumace da ga oni ne mogu popravit jer nemam racun (kojeg naravno da nemam jer je osvojen na nagradnoj igri) Opet ponavljam ovjereni jamstveni list imam. Sto mi je sada za ciniti? Znam da ih mogu prijaviti trznoj inspekciji, gospodarskoj komori i sl. I da se mogu pisanim prigovorom obratiti trgovcu. Otici cu do organizatora da mi proba napraviti racun na nula kuna. Ali jesu li mi ga oni duzni popravit ako nemam racun, a imam ovjereni jamstveni list?
  4. Zastara naplate režijskih troškova

    Zakon o obveznim odnosima u članku 232. propisuje rok od jedne godine za zastaru potraživanja za naknade za isporučenu električnu i toplinsku energiju, vodu, plin i dimnjačarske usluge za potrebe kućanstva. Isti članak za sve korisnike propisuje jednogodišnji rok zastare za pretplatu za uporabu TV i radio prijemnika (HRT pretplata), telefonskih i poštanskih usluga, kao i novinskih pretplata. Važno je napomenuti da se korisnici usluga u postupcima za prisilnu naplatu ovih potraživanja na zastaru moraju sami pozvati, iz razloga što sud na zastaru ne pazi po službenoj dužnosti. Stoga, na zastaru morate paziti sami, i na nju se kao korisnik usluga morate pozvati, jer ako platite potraživanje koje je zastarjelo, nećete imati pravo zahtijevati povrat onoga što ste platili, čak i ako niste znali za zastaru. Izvadak relevantnih odredbi iz Zakona o obveznim odnosima: (1) Zastarijevaju za jednu godinu: 1) tražbina naknade za isporučenu električnu i toplinsku energiju, plin, vodu, za dimnjačarske uslugei za održavanje čistoće, kad je isporuka, odnosno usluga obavljena za potrebe kućanstva, 2) tražbina radiopostaje i radiotelevizijske postaje za uporabu radioprijamnika i televizijskog prijamnika, 3) tražbina pošte,telegrafa i telefona za uporabu telefona i poštanskih pretinaca te druge njihove tražbine koje se naplaćuju u tromjesečnim ili kraćim rokovima, 4) tražbina pretplate na povremene tiskovine, računajući od isteka vremena za koje je tiskovina naručena. (2) Zastara teče iako su isporuke ili usluge produljene.</span></p> Članak 221. Ako dužnik ispuni zastarjelu obvezu, nema pravo zahtijevati da mu se vrati ono što je dao, čak i ako nije znao da je obveza zastarjela.
  5. Pobijanje nasljedničke izjave

    Sukladno odredbama članka 135. Zakona o nasljeđivanju , izjava o odricanju ili o prihvatu nasljedstva ne može se opozvati,no nasljednik ipak može izjavu, bilo o odricanju ili o prihvatu nasljedstva, pobijati, na temelju općih pravila o pobijanju pravnih poslova zbog mana volje, odnosno po odredbama Zakona o obveznim odnosima,budući da je nasljedno pravo imovinsko pravo tj. dispozitivno pravo glede čega izjave nasljednika valja tretirati i na temelju općih normi imovinskog prava, među koje ulaze i odredbe o prihvaćanju ponude (čl. 39. i dr. ZOO-a),a također i odredbe o manama volje i svijesti iz članka 60.-66.istog zakona.
  6. Prava nasljednika umrlog davatelja uzdržavanja

    U članku je objašnjen pravni učinak i posljedice smrti davatelja uzdržavanja na ugovor o doživotnom uzdržavanju. Naime,ako je zaključen ugovor o doživotnom uzdržavanju, a u slučaju da davatelj uzdržavanja umre prije primatelja uzdržavanja,njegova prava i obveze iz ugovora prelaze na njegova bračnog druga i njegove potomke (nasljednike prvoga nasljednog reda) koji su pozvani na nasljedstvo, ako oni na to pristanu, a ako ne pristanu na produljenje ugovora o doživotnom uzdržavanju, ugovor se raskida, a oni nemaju pravo zahtijevati naknadu za prije dano uzdržavanje. Drukčije je kada bračni drug i potomci nisu u stanju preuzeti ugovorne obveze, u kojem slučaju oni imaju pravo zahtijevati od primatelja uzdržavanja naknadu za uzdržavanje koje je primatelj uzdržavanja dobio od pokojnog davatelja uzdržavanja. Naknadu određuje sud po slobodnoj ocjeni,a posebno će uzeti u obzir imovinske prilike primatelja uzdržavanja i osoba koje su nasljednici pokojnog davatelja uzdržavanja.
  7. Kao što naslov i govori,u članku se dotičemo pitanja zastare zahtjeva radi naknade štete koja je prouzročena neizvršenjem pravomoćne odluke suda od strane osobe koja je obvezana na određenu činidbu. Naime,ako dužnik u roku koji mu je ostavljen odlukom suda(paricioni rok)neispuni svoju obvezu,vjerovnik je ovlašten zatražiti pomoć od države,odnosno pokrenuti postupak za prinudno izvršenje obveze(ovrha),no neovisno od istog postupka vjerovnik je ovlašten zahtijevati i naknadu štete koju trpi zbog ponašanja dužnika suprotno obvezi utvrđenoj odlukom suda,ali se postavlja pitanje ""kad zastarijeva takav zahtijev"" Prema odredbi čl. 215. st. 1. ZOO, zastarjelost počinje teći prvog dana poslije dana kada je vjerovnik imao pravo da zahtijeva ispunjenje obveze, ako zakonom za pojedine slučajeve nije što drugo propisano. U tom smislu, zastarjelost potraživanja naknade štete koju vjerovnik trpi zbog zakašnjenja dužnika u ispunjenju obveze počinje teći od momenta kada dužnik padne u zakašnjenje, jer od tog trenutka, u smislu odredbe člana 183. st. 1. ZOO, za vjerovnika nastaje pravo da zahtijeva i ovu naknadu. Imajući u vidu da potraživanja utvrđena pravosnažnom presudom dospijevaju protekom paricionog roka koji je presudom određen, to protekom ovog roka počinje teći rok zastarijelosti naknade štete zbog zakašnjenja u ispunjenju obveze utvrđene tom presudom. Prema odredbi člana 223. ZOO kada zastari glavno potraživanje, zastarijela su i sporedna te u tom smislu i pravo na naknadu štete, kao jedno od sporednih potraživanja koja nastaju usljed činjenice da je dužnik zakasnio sa ispunjenjem glavne obveze zastarijeva kada zastari i ta obveza. Obzirom da prema odredbi člana 233. stav 1. ZOO, sva potraživanja utvrđena, između ostalog pravomoćnom sudskom odlukom zastarijevaju za 10 godina, pa i ona za koja zakon inače predviđa kraći rok zastarijelosti, to i potraživanje naknade štete zbog zakašnjenja u izmirenju obveze utvrđene tom odlukom, u smislu odredbe člana 223. ZOO, zastarijeva za vrijeme od 10 godina.
  8. Prava predaja posjeda pri darovanju

    U praksi je nemali broj primjera sklapanja ugovora o darovanju nekretnina,a da pri tome predmetna nekretnina nije predana u posjed obdareniku,glede čega se postavlja pitanje ""je li valjan ugovor o darovanju koji je sklopljen u pisanom obliku i proveden u zemljišnim knjigama, ali nije izvršena i prava predaja u posjed darovane nekretnine"" odgovor je negativan Naime,već je u mnogobrojnim odlukama Vrhovnog suda RH donesenim u primjeni pravnog pravila iz paragrafa 943. bivšeg OGZ-a zauzeto pravno shvaćanje da ugovor o darovanju treba biti sačinjen u formi sudskog zapisnika, odnosno javnobilježničkog akta sukladno odredbi čl. 53. st. 1. toč. 3. Zakona o javnom bilježništvu, a kad ugovor o darovanju nije sačinjen u propisanoj formi,tada taj nedostatak može nadomjestiti samo prava predaja stvari, a ne i uknjižba u zemljišne knjige.Dakle, činjenica što bi ugovor bio proveden u zemljišnim knjigama ne može nadomjestiti predaju stvari u neposredan posjed,glede čega je takav darovni ugovor protivan zakonu, pa je zaključeni pravni posao ništav temeljem odredbi čl.322. Zakona o obveznim odnosima. Pravni izvori članka: VS RH Rev-542/03 VS RH Rev-995/04 VS RH Rev 955/09
  9. Zastara za mirovinske i zdravstvene doprinose

    Svi pravni sustavi poznaju zastaru kao zakonom određeno vrijeme do kojeg se vjerovniku jamči pravna mogućnost naplate potraživanja,što će reći kada to vrijeme prođe, nastupila je zastara,no to ne znači da pravo potraživanja nestaje, već samo znači da se više ne može naplatiti nekom pravnom ili sudskom zaštitom u slučaju kad dužnik prigovori da je protekao propisani rok zastare,pa tako prema propisima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja,zastara za naplatu mirovinskih, zdravstvenih i drugih obveznih doprinosa zastarijeva za 5 godina od dana kada je zastara počela prvi put teći, a ona počinje prvi put teći nakon isteka kalendarske godine u kojoj je utvrđena obveza plaćanja doprinosa,što znači da u slučaju ako je obveza plaćanja doprinosa postojala u siječnju 2016. godine, rok zastare od 5 godina počinje teći od 1. I. 2017, pa zastara nastupa tek 1. I. 2022.,to je tzv. relativna zastara koja se prekida svakom službenom radnjom mjerodavnog tijela usmjerenom na naplatu doprinosa, koja je dostavljena na znanje obvezniku,no,nakon isteka 10 godina od dana kada je zastara počela prvi put teći, bez obzira na to koliko je bilo prekida tijeka zastare, nastupa apsolutni rok zastare prava na naplatu doprinosa i kamata.
  10. Raskid "fiksnog" ugovora

    Kada pravni prosao,odnosno ugovor u kojem je ispunjenje u određenom roku njegov bitan sastojak zato što je to izričito ugovoreno ili zato što je ispunjenje ugovora bitan sastojak po prirodi posla,možemo reći da se radi o fiksnom ugovoru,no u praksi se postavlja pitanje dali je potrebno izričito ugovoriti da je rok izvršenja ugovora bitan sastojak ugovora da bi se radilo o fiksnom ugovornom poslu; -odgovor je negativan. Naime, o fiksnom ugovoru (odnosno pravnom poslu) radit će se u slučaju kad je ispunjenje u određenom roku njegov bitan sastojak,pa tako odredbe ZOO određuju da se ugovor raskida po samom zakonu kad ispunjenje obveze u određenom roku predstavlja bitan sastojak ugovora,a bitni sastojci ugovora odnosno pravnog posla jesu oni koji su nužni za određen tip pravnog posla odnosno ugovora,pa kad su oni određeni strogim propisima,možemo reći da se radi o objektivno bitnim sastojcima; a kad su to ugovorne strane ugovorile da se određeni ugovorni uglavak ima smatrati bitnim, radit će se o subjektivno bitnim sastojcima. Odredbama Zakona o obveznim odnosima određeno je da će se ugovor raskinuti po samom zakonu kako u slučaju kad su ugovorne strane predvidjele da će se ugovor smatrati raskinutim ako ne bude ispunjen u određenom roku tako i u slučaju kad je ispunjenje ugovora u određenom roku bitan sastojak ugovora po prirodi posla,što će reći da će se ugovor po samom zakonu raskinuti u dva slučaja: .ako su ugovorne strane izričito ugovorile da je ispunjenje ugovora u određenom roku bitan sastojak ugovora i da će se ugovor smatrati raskinutim ako ne bude ispunjen u određenom roku, .u slučaju ako takve klauzule nema ali je ispunjenje ugovora u određenom roku po prirodi posla bitan sastojak ugovora; glede čega u tim slučajevima nije potrebna izjava vjerovnika o raskidu ugovora jer se ugovor raskida ex lege.
  11. Obilježja fiktivnih ugovora

    Često puta se susrećemo sa pravnim terminom fiktivan,prividan ili simulirani pravni posao a da pri tome neznamo koja su to obilježja fiktivnog pravnog posla,odnosno ugovora. Prividan,simulirani ili fiktiva je onaj ugovor kod kojega postoji prividna (neistinita) glavna namjera, cilj ili osnova, obzirom na opstojnost svjesnog sporazumnog nesklada volja ugovornih strana u trenutku sklapanja takvoga ugovora,jer takav ugovor nije sklopljen suglasnošću volja ugovornih strana već je nastao suglasnošću volja ugovornih strana da se samo stvori privid o sklapanju ugovora,glede čega isti ugovor nema učinka među ugovornim stranama, jer glede istoga nije postignuta nikakva suglasnost volja ugovornih strana. Razlikujemo apsolutno prividne ugovore, temeljem kojih ugovorne strane sklapaju isti u cilju da kod trećih osoba stvore dojam da je između njih sklopljen takav ugovor, iako su one suglasne da ne žele sklopiti nikakav ugovor te relativno prividne ugovore, osnovom kojih ugovorne strane sklapaju jedan ugovor praveći se da ga žele i kao takvog ga prezentiraju prema drugima,sve u namjer da prikriju neki drugi ugovor koji stvarno žele. Prema odredbi iz čl. 285. st. 1. Zakona o obveznim odnosima prividan ugovor nema učinka među ugovornim stranama, dok je odredbom st. 2. istoga propisano da u slučaju ako prividan ugovor prikriva neki drugi ugovor, taj drugi vrijedi ako je udovoljeno pretpostavkama za njegovu pravnu valjanost, time što se prema odredbi st. 3. toga članka prividnost ugovora ne može isticati prema trećoj savjesnoj osobi. Apsolutna simulacija sastoji se u sklapanju prividnog pravnog posla poradi zaobilaženja propisa, prijevare trećih osoba ili u kakvu drugu svrhu, primjerice: kada ovršenik prividno prodaje stvari bliskim srodnicima ili prijateljima poradi prikrate ovrhovoditelja; u slučaju prividnog otuđenja nekretnine bliskim srodnicima poradi stjecanja prava na dječji doplatak; u slučaju sklapanja kupoprodajnog ugovora samo iz razloga da bi jedna od ugovornih strana stekla dokaz vlasništva nekretnine poradi dobivanja ulazne vize u određenoj zemlji. Prividnost kao mana volje i to kao oblik svjesnog nesklada između volje i očitovanja, jer stranke ne žele pravni posao koji sklapaju, ima za posljedicu ništetnost takvog pravnog posla pa se stoga sa istim postupa kao da nije ni sklopljen, kao da pravno (ni) ne postoji. Dakle, stranke sklapaju prividan ugovor bez namjere (volje) da raspolažu svojim pravima i obvezama onako kako je to navedeno u sadržaju prividnog ugovora, jer ni kod jedne ugovorne strane ne postoji želja da se bilo što (u odnosu na prava i obveze stranaka prema sadržaju fiktivnog ugovora...) stvarno promjeni tj. realizira. Relativna simulacija predstavlja sklapanje prividnog ugovora da bi se istim prikrio neki drugi ugovor,što će reći da za razliku od apsolutne simulacije kod koje stranke sklapaju određeni ugovor iako (zapravo) ne žele sklopiti nikakav ugovor, kod relativne simulacije nema suglasja stranačke volje „samo“ za sklapanje prividnog (simuliranog) ugovora, ali postoji stranačka volja za sklapanje drugog, prikrivenog (disimuliranog) ugovora koji prikriva prividan (simulirani) ugovor, primjerice, u slučaju kada stranke prividno sklope ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju samo iz razloga da određenog nasljednika-e liše prava na nužni dio,a u biti se radi odarovanju,glede čega je u takvomu slučaju simulirani ugovor ništetan (jer ne odražava stvarnu ugovornu volju stranaka...), dok je disimulirani ugovor (obzirom da ga stranke uistinu žele sklopiti...) valjan, ako je udovoljeno uvjetima za njegovu pravnu valjanost,no ako prividan (simulirani) ugovor prikriva drugi (disimulirani) ugovor koji je ništetan, onda u takvomu slučaju oba ugovora nemaju pravnog učinka.
  12. Razlika između solemnizacije i ovjere potpisa

    Nerijetko na forumu korisnici miješaju(pogrešno shvataju)solemnizaciju i ovjeru potpisa određenog pravnog posla,glede čega će mo u ovom članku ukratko pojasniti. Solemnizacija ugovora(ili kakvog drugog dokumenta) je postupak potvrde ugovora kod javnog bilježnika kod kojeg javni bilježnik provjerava odgovara li ugovor propisanoj formi te objašnjava sudionicima pravnog odnosa smisao i posljedice tog pravnog posla,i upravo po tome se solemnizacija ugovora uveliko razlikuje od javnobilježničke ovjere potpisa na ugovoru,u kojem slučaju(ovjere potpisa), javni bilježnik samo potvrđuje da je sudionik pravnog posla osobno potpisao ugovore i pritom ne pojašnjava sudionicima sadržaj ugovora,kao što je to slučaj kod solemnizacije.
×