Jump to content

Pretraži stranicu

Prikazuje rezultate za oznake 'pravo intelektualnog vlasništva'.

  • Pretraži po oznakama

    Unesite oznake odvojene sa zarezima. (neobavezno)
  • Pretraži po autoru

Vrsta sadržaja


Forum

  • Pravni savjeti
    • Obiteljsko pravo
    • Radno i socijalno pravo
    • Nasljedno pravo
    • Stvarno pravo
    • Obvezno pravo
    • Trgovačko pravo
    • Porezno i financijsko pravo
    • Kazneno pravo
    • Prekršajno i prometno pravo
    • Upravno pravo
    • Pravo intelektualnog vlasništva
    • Izvanparnični postupci
    • Ovrhe i ovršni postupci
    • Oružane snage i branitelji
    • Ostala pravna pitanja
  • Pravni forumi
    • Pravni forumi
  • Sudska praksa
    • Sudska praksa
  • Posao
    • Posao
  • Ponuda i potražnja
    • Pravna burza
    • Tražim odvjetnika
  • Pravosudni i drugi stručni ispiti
    • Pravosudni ispit
    • Javnobilježnički ispit
    • Ispiti za sudske tumače
    • Državni stručni ispit
  • Poslijediplomski studiji
    • Poslijediplomski studij
  • Studentski kutak
    • Studentski kutak
  • Caffe
    • Caffe
  • Razno
    • Knjiga gostiju
  • Pravosudni ispit's Pravosudni ispit Topics
  • Ovršenici-patnici's ovršenici-patnici Topics
  • Povratak u hrvatsko državljanstvo's Povratak u hrvatsko državljanstvo Topics
  • Prvostupnici uprave-patnici's Prvostupnici uprave-patnici Topics
  • Javna nabava's JAVNA NABAVA Topics
  • Potrošač's POTROŠAČ Topics
  • Arbitraža's Arbitraža Topics
  • Saznaj više's saznaj vise Topics
  • Turistička agencija's Turistička agencija Topics
  • Vlasništvo's vlasništvo Topics

Kategorije

  • Sve vijesti
    • Sponzorirane vijesti

Članci

Nema rezultata koji se mogu prikazati

Nema rezultata koji se mogu prikazati

Kategorije

  • Prigovori
  • Prijedlozi
  • Punomoći
  • Tužbe
  • Ugovori
  • Zahtjevi

Pronađeno 3 rezultata

  1. Zaštita autorskih prava

    Autorska i srodna prava stječu se automatski činom stvaranja autorskog djela, bez potrebe za njihovom registracijom ili bilo kakvim drugim formalnostima. Činom stvaranja djela autor stječe sva autorska prava na djelu koje je stvorio. Unatoč tome, u mnogim zemljama razvijeni su sustavi pohrane autorskih djela, a s ciljem osiguravanja dodatnih materijalnih dokaza, u slučaju mogućih sporova vezanih uz dokazivanje autorstva na određenom djelu, kao i zbog olakšavanja kasnijeg prijenosa imovinskih prava na treće osobe. Nositelji autorskih prava imaju isključivo pravo ovlastiti druge za korištenje njihovih djela pod uvjetima koje dogovore. Nositelji autorskih prava drugima mogu zabraniti ili dozvoliti: umnažanje, javno izvođenje, emitiranje, prevođenje na druge jezike ili izmjene i preinake njihovih autorskih djela. Mnogi autori i izvođači nemaju mogućnost ili potrebna sredstva neophodna za praćenje korištenja svojih autorskih djela i ostvarivanje naknada koje im pripadaju po osnovi tog korištenja, naročito u rastućoj globalnoj upotrebi književnih, glazbenih i izvođačkih prava. Stoga se osnivaju organizacije za kolektivno ostvarivanje autorskih prava, koje svojim članovima mogu pružiti efikasnu potporu kod prikupljanja i raspodjele naknada od domaćeg i međunarodnog korištenja ili izvođenja njihovih djela. Osim kolektivnog upravljanja autorskim pravima, također je moguće kolekitvno upravljati određenim pravima glazbenih producenata i organizacija za radiodifuziju. Tijekom nekoliko posljednjih desetljeća područje primjene autorskih i srodnih prava se značajno proširilo, prvenstveno kao posljedica eksplozivnog tehnološkog razvoja koji je omogućilo nove načine distribucije autorskih djela, kao i komuniciranja tih djela s velikim brojem zaitneresiranih korisnika. Rasprostranjeno širenje autorskih djela putem Interneta s druge strane otvara kompleksna pitanja sprječavanja neovlašetne distribucije, pristupa i korištenja autorskih djela putem Interneta. Materiju autorskih prava regulira Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, koji u svojoj pročišćenoj verziji možete preuzeti ovdje: http://www.legalis.hr/forum/downloads.php?do=file&id=438
  2. Prema Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima, autorska prava nastala u radnom odnosu pripadaju radniku, ako ugovorom o radu ili drugim aktom koji uređuje radni odnos nije drugačije određeno. To znači da ako to nije određeno, pravo na iskorištavanje autorskih djela nastalim u radnom odnosu pripadaju radniku. Jedini izuzetak od ovog pravila su računalni programi, koji ako su nastali u radnom odnosu automatski pripadaju poslodavcu, osim u slučaju da radnik i poslodavac nisu drugačije odredili. Znači, ako poslodavac želi steći pravo iskorištavanja autorskih djela koja u okviru radnog odnosa naprave njegovi radnici, bilo bi najbolje da to ima izrijekom regulirano u ugovoru o radu koji s tim radnikom sklapa (ili u kasnijem dodatku ugovoru o radu, ako to pitanje već nije bilo reguliralo prilikom sklapanja ugovora o radu). Zakon traži da u ugovoru o radu bude jasno regulirano stječe li poslodavac pravo na iskorištavanje autorskog djela, te ako ga stječe, opseg i trajanje prava iskorištavanja autorskog djela, jer ako sve to nije određeno, autorsko pravo na autorskom djelu zadržava autor bez ograničenja. Ako je poslodavac nositelj prava iskorištavanja autorskog djela koje je u sklopu radnog odnosa napravio radnik, onda nije radniku dužni plaćati nikakvu dodatnu naknadu (jer je autorsko djelo načinio radeći za ugovorenu plaću). Naravno, poslodavac može sa radnikom dogovoriti da osim plaće ostvaruje pravo i na dodatnu naknadu, ili udio od prodaje autorskih djela koje stvori, no to je mjera stimulacije koju poslodavac nije obvezan učiniti.
  3. Registracija žiga

    Žig predstavlja bilo koji znak kojim se razlikuju proizvodi i usluge jednog poduzetnika od proizvoda i usluga njegovih konkurenata. Uvjeti za registraciju žigova širom svijeta su u dobroj mjeri harmonizirani. Da bi određeni žig udovoljio uvjetima za registraciju on mora biti razlikovan u odnosu na druge žigove koji se nalaze na tržištu, ne smije dovoditi potrošače u zabludu te ne smije kršiti javni red i moral. Iz tog proizlazi da je prvi uvjet za žig je da je on razlikovan. Ovaj uvjet je važan iz razloga što žig koji nije razlikovan ne daje potrošaču mogućnost izabrati one proizvode ili usluge koje on želi. Razlikovnost svakog pojedinog žiga treba procjenjivati u odnosu na proizvode ili usluge na koje se taj žig primjenjuje. Tako na primjer izraz „jedrenjak“ ne može biti razlikovan za proizvode koji se bave nautikom ili prijevozom putnika i tereta u vodi, ali je razlikovan npr. kao naziv kafića ili piva. Stoga, ocjena da li je neki žig razlikovan ili nije ovisi prvenstveno o razumijevanju potrošača, ili bar one grupe potrošača kojoj se žig obraća. Pravo biti nositeljem žiga pripada svakoj fizičkoj i pravnoj osobi. Žigovi mogu biti zaštićeni po osnovi registracije ili njihove upotrebe. Oba pristupa su se razvijala kroz povijest. Moderni pristupi zahtijevaju od država osnivanje registra žigova i oslanjaju se u najvećoj mjeri na njihovu registraciju. Registrirani žig njegovom nositelju daje pravo sprječavati sve treće strane od korištenja tog ili sličnog žiga bez njegovog odobrenja. Nositelj žiga može svim trećim osobama zabraniti isticanje tog žiga na proizvodima ili ambalaži, reklamiranje, prodaju, uvoz ili izvoz proizvoda označenih tim žigom, kao i upotrebu tog žiga u bilo kakvoj poslovnoj dokumentaciji.
×