Jump to content

Pretraži stranicu

Prikazuje rezultate za oznake 'ugovor'.

  • Pretraži po oznakama

    Unesite oznake odvojene sa zarezima. (neobavezno)
  • Pretraži po autoru

Vrsta sadržaja


Forum

  • Pravni savjeti
    • Obiteljsko pravo
    • Radno i socijalno pravo
    • Nasljedno pravo
    • Stvarno pravo
    • Obvezno pravo
    • Trgovačko pravo
    • Porezno i financijsko pravo
    • Kazneno pravo
    • Prekršajno i prometno pravo
    • Upravno pravo
    • Pravo intelektualnog vlasništva
    • Izvanparnični postupci
    • Ovrhe i ovršni postupci
    • Oružane snage i branitelji
    • Ostala pravna pitanja
  • Pravni forumi
    • Pravni forumi
  • Sudska praksa
    • Sudska praksa
  • Posao
    • Posao
  • Ponuda i potražnja
    • Pravna burza
    • Tražim odvjetnika
  • Pravosudni i drugi stručni ispiti
    • Pravosudni ispit
    • Javnobilježnički ispit
    • Ispiti za sudske tumače
    • Državni stručni ispit
  • Poslijediplomski studiji
    • Poslijediplomski studij
  • Studentski kutak
    • Studentski kutak
  • Caffe
    • Caffe
  • Razno
    • Knjiga gostiju
  • Pravosudni ispit's Pravosudni ispit Topics
  • Ovršenici-patnici's ovršenici-patnici Topics
  • Povratak u hrvatsko državljanstvo's Povratak u hrvatsko državljanstvo Topics
  • Prvostupnici uprave-patnici's Prvostupnici uprave-patnici Topics
  • Javna nabava's JAVNA NABAVA Topics
  • Potrošač's POTROŠAČ Topics
  • Arbitraža's Arbitraža Topics
  • Saznaj više's saznaj vise Topics
  • Turistička agencija's Turistička agencija Topics
  • Vlasništvo's vlasništvo Topics

Kategorije

  • Sve vijesti
    • Sponzorirane vijesti

Članci

Nema rezultata koji se mogu prikazati

Nema rezultata koji se mogu prikazati

Kategorije

  • Prigovori
  • Prijedlozi
  • Punomoći
  • Tužbe
  • Ugovori
  • Zahtjevi

Pronađeno 36 rezultata

  1. Istek ugovora

    Ugovor mi je istekao 31.3 sada mene zanima dali ja ako neću potpisati novi ugovor dali mene poslodavac može tražit otkazi rok da odradim? Jer želim promijeniti posao?
  2. Aneks ugovora o radu

    Poštovani, Molio bih Vas pomoć oko potpisanog aneksa ugovora. Potpisao sam ugovor na neodređeno u 12 mj 2017.. U 5 mjesecu su me poslali na edukaciju i nakon nje mi dali aneks ugovora u kojem piše da ukoliko dam otkaz unutar dvije godine da moram vratiti punu cijenu edukacije. U prvom mjesecu ove godine dogodila se sistematizacija i potpisao sam novi ugovor u kojem je pisalo da se potpisom novog ugovora stari ugovor poništava. Zanima me da li se potpisom novog ugovora poništava i aneks, za kojeg pretpostavljam da je vezan uz stari ugovor? P.S. U aneksu su naveli krivo vrijeme edukacije. Kakve su mi tu mogućnosti da izbjegnem plačanje poduzeću položene edukacije? Lijep pozdrav!
  3. Ugovor

    Poštovani, siituacija je sljedeća, moja majka se već dugi niz godina brine o stricu koji je lišen radne sposobnosti zbog mentalne retardacije, živimo u zajedničkoj kući, stric nema skrbnika, također stric je jedan od nasljenika nakon djedove smrti. Zanima me postoji li mogućnost sklapanja UGOVORA u kojem npr. stric svoj nasljeđeni dio prepušta mojoj majci u zamjenu za osiguravanja troškova pogreba i osiguravanja grobnog mjesta? Napominjem kako nam ugovor o doživotnom uzdržavanju nije jedna od solucija, a darovni ugovor nije moguć pošto se radi o osobi s mentalnom retardacijom. Također svaki koristan savjet je dobrodošao! Unaprijed hvala LP
  4. Postoji ugovor o osnivanju prava služnosti puta. Sklopili su ga bivši vlasnici povlasne i poslužne nekretnine, (što i nije bitno s obzirom na činjenicu da ugovor obvezuje/ovlašćuje i buduće vlasnike obje nekretnine) kako bi se povlasnoj nekretnini uopće moglo pristupiti, budući da se radi o jedinom prilazu povlasnoj nekretnini. Temeljem tog ugovora predmetni put se godinama koristi kao prilazni put povlasnoj nekretnini - i kao pješački put, i kao put za automobile. Problem nastaje u trenutku kad vlasnici povlasne nekretnine put betoniraju s ciljem da bude prikladniji za prolaz vozila. Vlasnici poslužne nekretnine se bune i traže da se put vrati u prijašnje stanje. U ugovoru o osnivanju prava služnosti postoji odredba koja na predmetnom prilaznom putu eksplicitno zabranjuje bilo kakve radove bez pitanja/suglasnosti vlasnika poslužne nekretnine. E sad, zanima me da li takva ugovorna odredba proizvodi pravni učinak, tj. može li se uopće tako nešto ugovoriti, jer se njome zapravo onemogućava izvršavanje ovlaštenja (prolaz) radi kojeg se ugovor uopće i sklapa, tj. bojkotira se sam institut služnosti puta - naime, kako bi put (p)ostao prohodan nužno ga je održavati tj. dovesti/dovoditi u stanje u kojem se može prolaziti normalno, a ne uz gomilu poteškoća. Zanima me kako se ta ugovorna odredba interpretira tj. koliko se široko tumači "zabrana radova" - po meni bi se to trebalo odnositi na veće i nepotrebne radove, ali ne i na radove koji imaju svrhu da omoguće održavanje puta u stanju pogodnom za prolaz.
  5. Poštovani, Molim vas pomoć oko pravnog tumačenja. Imam ugovor o doživotnom uzdržavanju s tetkom koja nema direktnih nasljednika (ni djece ni muža). S obzirom da nakon njezine smrti nasljeđujem nekretninu jesam li obavezan za tu nekretninu platiti porez. Naime, nije mi jasno ulazim li u kategoriju onih koji su oslobođeni plaćanja poreza, pa vas molim tumačenje ovog teksta i pojašnjenje ulazim li ja kao nećak u tu kategoriju? Pravo na oslobađanje imate i ako ste nekretninu naslijedili ili dobili na dar i pripadate u jednu od sljedećih kategorija: bračni drug, izvanbračni drug, formalni i neformalni životni partneri, potomci i preci te posvojenici i posvojitelji koji su u tom odnosu s primateljem uzdržavanja te od njega stječu nekretnine na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju ili na temelju ugovora o dosmrtnom uzdržavanju Pravo na oslobađanje imate i ako ste nekretninu naslijedili ili dobili na dar i pripadate u jednu od sljedećih kategorija: bračni drug, izvanbračni drug, formalni i neformalni životni partneri, potomci i preci koji čine uspravnu liniju te posvojenici i posvojitelji koji su u tom odnosu s umrlim ili darovateljem
  6. Pozdrav svima, zadnjih 2 godine radim kod poslodavcima na ugovor na određeno vrijeme. Prvo sam bio na probnom roku, pa na 1 mjesec, na 3 mjeseca, 9 mjeseci, 1 mjesec, 2 mjeseca, 9 mjeseci, i sad zadnje je na 3 mjeseca. Trenutno mi vrijedi ugovor od 3 mjeseca i istječe 30.03.2019g. U ugovoru se samo spominje : "Ovaj Ugovor se može redovito otkazati prema odredbama Zakona o radu i Pravilnika o radu društva, a izvanredno se ovaj ugovor može otkazati u slučajevima predviđenim zakonom i Pravilnikom o radu društva" Zanima me da li mogu otkazati ugovor tj dati otkaz a da nemoram odraditi otkazni rok? Također me zanima što moram napisati na papiru (otkaz ugovora o radu, npr Dajem otkaz dana tog i tog ...)? Ima li nekih primjera otkaza?
  7. Prekid studija

    Dakle ovako, nedavno sam se ispisao s fakulteta. Točnije 19.02.2019. i prvo što sam napravio je otišao na burzu, ali na kraju od toga nije bilo ništa zato što mi na ispisnici piše da mi status studenta prestaje 30.09.2019. Prvo sam pomislio da je došlo do nekakve pogreške što su mi rekli i u studentskom servisu jer sam pomislio da bih možda mogao raditi preko ugovora posšto ipak piše da imam status studenta (eto lud sam), ali su mi u referadi rekli da je podatak točan. Što ja sve sad moram napraviti kako bih se negdje mogao zaposliti i što to točno znači da status studenta prestaje 30.09.2019. unaprijed vam se zahvaljujem na odgovorima!
  8. Kupoprodajni ugovor

    Postovani, da li je kupoprodajni ugovor vazeci ako je mi je izvanknjizni vlasnik prodao zemlju? Sto se moze uciniti po tom pitanju kako bih dobila povrat novca i raskinula ugovor? Unaprijed hvala
  9. Hitno! Molim vas preporuku dobrog odvjetnika za radno pravo u Osijeku,tocnije zabranu rada i otkaz ugovora o radu na neodredjeno! Hvala
  10. Poštovani, naslijedio sam kuću na otoku od pokojnih roditelja i mi kao naslijednici smo upisani na pola nekretnine pošto ima više čestica. Ugovorom je određeno da će prodavatelji izvršiti uknjižbu u roku od godine dana (1971) pa sam slijedeći podatke pronašao naslijednike od dotične koja je potpisnica. Naslijednici su me obavijestili da je dotična umrla iste godina te zato nije proveden upis, naslijednici se odriču ikakvog potraživanja i spremni su pomoći pri upisu. Pitanje glasi: Postoji li postupak kojim se može izbjeći parnica odnosno tužba i mogu li naslijednici potpisati tabularnu izjavu?
  11. Zanima me kako ide postupak ovrhe nad nekretninom, kada banka otkaze ugovor. Ide li odmah ovrha ili postoje još kakve mogućnosti.
  12. Ugovor i nužni dio

    Postovani Imam ugovor sa mojim ocem o dozivotnom uzdrzavanju. Na mene vec glasi pola kuce. Moj otac ima dvoje djece iz prvoga braka. Zanima me da li njegova djeca imaju pravo na nuzni dio s obzirom da ja i otac imamo ugovor i ja brinem o njemu ? Unaprijed hvala
  13. Bok. Molio bi za pomoć i pojašnjenje stavki ugovora. Moja situacija je slijedeća,konkretno radi se o Travnju 2018-te. U tom mjesecu imam odrađenih 204 sati,međutim na bušti je upisano da sam odradio 160 sati,ova razlika sati nije nigdje upisana. Plaća koja mi je isplaćena odgovara u lipu iznosu utvrđenom u ugovoru. Konkretno me sada zanima pojašnjenje članka 8. iz ugovora,po nalogu poslodavca ti sati su odrađeni ali kako sam rekao nigdje nisu upisani,vjerujem da bi trebali biti isplaćeni a ovako ispada da su mu poklonjeni,tj da li taj članak znači da ih ja moram odraditi a da su oni uklopljeni u dogovorenu plaću? Da li poslodavac neisplatom krši moja prava iz ugovora? Koja su moja prava i što bi bilo najpametnije napraviti? Hvala unaprijed.
  14. Poštovani, Prijatelj mi je sklopio ugovor s telekomunikacijskim društvom dok je bio pod utjecajem narkotika (ljekovi koje uzima radi zdravlja već godinama; pripisani od strane lječnika). Ugovor je sklopljen prije otprilike godinu dana i u tih godinu dana pojavili su se računi koje treba platiti ali ne želi jer smatra da ga određena potraživanja ne mogu tražiti. Ostale redovne tražbine prema njima, uredno su podmirivane. Može li se u ovom slučaju pozivati na sklapanje ugovora pod utjecajem narkotika (prije cca godinu dana) pa time i na ništavost/pobojnost ugovora? Unaprijed hvala na odgovoru!
  15. Pozdrav, Imam ugovor o dopunskom zdravstvenom osiguranju s Croatia osiguranjem. Skadenca ugovora je u ožujku, a kako je po njemu korisnik dužan raskid ugovora zatražiti najmanje 3 mjeseca ranije, ispada da moram plaćati još jednu godinu dopunskog tj. do 3/2019. Stvar je u tome da se uskoro selim u drugu državu EU gdje ću imati njihovo zdravstveno, zbog čega ću se trebati odjaviti s HZZO-a. Moje pitanje je: moram li unatoč odjavi obveznog zdravstvenog osiguranja plaćati Croatia dopunsko? Po mojoj logici ono bi se trebalo "ugasiti" po odjavi s obaveznog HZZO-ovog osiguranja, no ne nalazim da se to igdje spominje. U prilogu su njihovi Opći uvjeti. Zahvaljujem ako netko zna... Opći.pdf
  16. Kao fizička osoba platio sam avans pravnoj osobi da mi izradi web stranicu. Iznos avansa je 2.025 kn. Račun sam dobio na mail i na kućnu adresu. Imamo ugovor da je projekt trebao biti gotov do 28.02.2018. Također, postoji i velika e-mail prepiska u kojoj se više puta spominje kako sve teče glatko i da će do kraja veljače sve biti gotovo. Naravno, na kraju veljače ništa nije bilo gotovo. Vjerojatno se ništa nije ni radilo. Pravna osoba je od mene tražila prolongat, ali ja nisam htio i zatražio sam uplaćeni avans nazad. Pravna osoba je pristala na to i obećala vratiti novac do 08.03.2018. Kada je došao taj dan, opet traži prolongat i obećaje da će mi novac vratiti 14.03. Iskreno, mislim da me vuče za nos. Ne vjerujem da će novac biti vraćen 14.03. Naprotiv, prilično sam siguran da će i tada nešto izmisliti i opet tražiti prolongat. Mogu li ja, kao fizička osoba, ovršiti pravnu osobu? Mogu li to napraviti preko Javnog bilježnika, koji će prijedlog poslati u FINA-u te će mu FINA blokirati račun, ili moram preko odvjetnika i suda? Napominjem da imam dokaz o uplati, račun od pravne osobe za uplaćeni avans, ugovor te veliku e-mail prepisku. Zahvalan sam na svakom konkretnomodgovoru.
  17. Kako stupiti u posjed nekretnine: Moj pok otac skopio je ugovor o dosmrtnom uzdržavanju sa svojom pok. majkom, koja mu time daje pola kuće koje joj pripada. On se odmah uknjižio. U ug. stoji da nakon smrti uzdržavatelja prava i obaveze prelaze na njegove potomke i suprugu. Ja sam preuzela staranje o pok. baki, dočim njegova udovica i njena djeca nisu.Ja bih sad htjela stupiti u posjed svoga dijela bakinog stana, nekih 30 m kvadratnih.Kako se počinje procedura stupanja u posjed? što to upoće znači "biti u posjedu"? Hvala
  18. Ugovor o upravljanju zgradom

    Poštovani. U ugovoru o upravljanju zgradom između suvlasnika zgrade i upravitelja stoji kako: Međutim, u Zakonu o vlasništvu stoji (čl. 93, st. 2): Zanima nas, u ovakvoj situaciji u kakvoj ugovor kaže jedno a zakon o vlasništvu drugo, čemu se daje prednost? Hvala
  19. Vraćanje psa u udrugu

    Poštovani, Pronašli smo preko udruge psa kojeg smo udomili, ali smo nakon nekoliko dana se ipak odlučili vratiti ga iz osobnih razloga. Prilikom preuzimanja psa potpisali smo Ugovor o udomljenju u kojem piše da ukoliko vraćamo psa trebamo uplatiti iznos od nekoliko tisuća kuna udruzi u svrhu brige o psu (hrana, cjepiva, veterinarski pregledi i ostalo). U ugovoru ne piše rok u kojem trebamo uplatiti taj iznos, niti ikakav službeni način uplate (uplatnica). Kontaktiranjem udruge doznali smo da roka za izvršavanje uplate nema i dali su nam samo IBAN za uplatu. U ugovoru piše "ako ugovorne stranke ne mogu sporazumno riješiti, nadležan je stvarno nadležni sud u Zagrebu". Zanima nas, pošto nisu dali nikakav rok izvršenja uplate, trebamo li to uopće platiti i ako ne platimo, koji su mogući ishodi? Nije nam u interesu ići na sud, ali opet ne dobivamo nikakve točne infomacije čitajući ugovor niti kontaktiranjem udruge. Unaprijed zahvaljujem na odgovoru.
  20. Ugovor o kupoprodaji

    Dali je prilikom sastavljanja ugovora o kupoprodaji (nekretnina, zemljište) dozvoljeno u ugovor staviti odredbu kojom se obvezuje kupac na predaju ugovora u zemljišnu knjigu kako bi ishodio upis vlasništva na nekretnini koju je kupio? Dakle smije li se kupac ugovorom obvezati na ishođenje upisa? Zahvaljujem
  21. Pozdrav, imam upit vezan za darovanje dijela nekretnine -- moj otac i majka su upisani kao vlasnici nekretnine 1/2:1/2 -- Željeli bi darovnim ugovorom meni darovati jednu polovicu nekretnine dok bi drugu polovicu kupio drugog od roditelja. Pitanje je jesam li po darovnom ugovoru od prvog roditelja obvezan na plaćanje poreza na promet nekretnina od 4% ili sam kao potomak izuzet? Za kupljeni dio nekretnine bi naravno bio obveznik poreza na promet nekretnina. Govorim o slučaju da nema ugovora o dosmrtnom/doživotnom uzdržavanju. Hvala
  22. Molim ako mi netko može reći, čiji potpis se ovjerava na predugovoru, a čiji na konačnom ugovoru? Na kojem su i kupac i prodavatelj, a na kojem samo prodavatelj? Hvala! p.s. Znam da predugovor nije nužno ovjeriri.
  23. Ugovor o diobi zemljišta

    Version 1.0.0

    158 preuzimanja

    Predložak ugovora kojim suvlasnici sporazumno vrše diobu zemljišta određene katastarske čestice(sporazumno razvrgnuče),u kojem postupku je neizostavni dio i parcelacija zemljišta.
  24. Raskid ugovora

    Raskid ugovora treba razlikovati od slučajeva pobojnosti(otvori članak) ili ništavosti(otvori članak), pri kojima s ugovorom nešto nije u redu već u vrijeme sklapanja. Pri raskidu je riječ o prestanku pravno valjanog ugovora koji još nije ispunjen ili je samo djelomično ispunjen. Raskid ugovora moguć je sporazumom stranaka koje su ga, jednako kao što su ga bile ovlaštene sklopiti, ovlaštene i raskinuti,no međutim, ako je ispunjen, nema mogućnosti raskida – u tom slučaju može se samo sklopiti novi ugovor, ali tada sa suprotnim (obrnutim) ugovornim ulogama. To je posebno važno u odnosu na moguće porezne zahtjeve jer pri raskidu nema porezne obveze ni na osnovi prvog ugovora, a nema li raskida ugovora, ima poreznih obveza na temelju oba ugovora. Za razliku od rješenja u nekim drugim pravima u hrvatskom pravu vrijedi načelo neformalnosti raskida, što znači da se sporazum o raskidu može postići i usmeno, čak i kad je osnovni ugovor u pisanu obliku. Formalni raskid obvezan je kad ga propisuje zakon ili kad to proizlazi iz prirode stvari – preporučuje se, posebno radi lakšeg dokazivanja, uvijek sastaviti ispravu o raskidu, koja ne podrazumijeva nikakvu ovjeru suda ili javnog bilježnika. Pravno je dopušteno ugovoriti i jednostrani raskid, dakle neovisno o volji druge strane. To će oprezna ugovorna strana često ugovoriti, primjerice za slučaj kašnjenja i slično. S obzirom na to da je riječ o vrlo ozbiljnoj situaciji s važnim pravnim posljedicama i često suprotstavljenim stranačkim interesima, preporučljivo je pravo na jednostrani raskid ugovoriti ne samo u pisanu obliku nego i uza što jasniju ugovornu odredbu koja ne omogućava različita tumačenja i uopće nesporazume. Kao posebnu situaciju Zakon o obveznim odnosima uređuje pravo na jednostrani raskid na temelju zakona, dakle bez potrebe za posebnom ugovornom odredbom o raskidu. Potrebno je dati izjavu o volji za raskid; daje je ona strana u čiju je korist pravo na raskid propisano, naravno, samo ako želi raskid. Riječ je o dvjema situacijama: -prva je kada protustrana ne ispuni svoju obvezu, s time da, ako rok ispunjenja nije važan, sastojak ugovora mora biti dana mogućnost ispunjenja, koja se pruža opomenom ili pozivom na ispunjenje; ako to ne dovede do ispunjenja, a da se izjava o raskidu, nastupa raskid. -druga je situacija tzv. promijenjenih okolnosti ili klauzule rebus sic stantibus, koja znači da ugovor obvezuje dok se ne promijene okolnosti u kojima je sklopljen. Naime, često se nakon sklapanja ugovora okolnosti promijene toliko da ga se ne bi ni sklopilo da su to ugovorne strane znale. Nevažne su promjene nakon zakašnjenja, dakle nakon što je već dospjela obveza, a nema prava na raskid ni zbog okolnosti koje se realno moglo predvidjeti. Naravno, dvije ugovorne strane često će različito interpretirati pravo na raskid i tada to može riješiti samo sud. Oprezna ugovorna strana zato će što preciznije i svakako u pisanu obliku predvidjeti moguće probleme i naglasiti svoje pravo na raskid pazeći pri tome da ti slučajevi budu navedeni samo kao primjeri jer bi, u suprotnom, to moglo značiti da su se ugovorne strane odrekle prava na raskid u svim drugim situacijama Zakon o obveznim odnosima propisuje i situaciju u kojoj uopće nije potrebna izjava o volji za raskid nego do raskida dolazi silom zakona. To su situacije tzv fiksnih ugovora(otvori članak) u kojima je ispunjenje u roku bitan sastojak (primjerice, izdavanje akreditiva u određenom roku) i izjava o raskidu nije potrebna. Međutim, ako onaj komu akreditiv nije izdan (dakle onaj koji nije prekršio svoju obvezu) to želi, može svojom izjavom volje poništiti zakonsku odredbu o raskidu i održati ugovor na snazi. Ne postoji mogućnost raskida ostane li neispunjen samo neznatan dio obveze. Raskidom nastaje situacija kao da ugovora nema i svaka strana mora vratiti ono što je primila, ako je nešto primila (ako je riječ o novcu, mora vratiti i zatezne kamate od dana primitka do povrata). Međutim, strana odgovorna za raskid mora drugoj nadoknaditi štetu nastalu raskidom, što može značiti i vrlo veliku obvezu. Oslobođenje od te obveze moguće je samo ako dužnik dokaže (dakle, na njemu je teret dokaza) da nije ispunio svoju obvezu ili je zakasnio s ispunjenjem zbog okolnosti na koje nije mogao utjecati, otkloniti ih ili izbjeći Naš zakon dopušta i povećanje odgovornosti, što je korisno ugovoriti, ali uvijek u pisanom obliku i što jasnije, da bi se nejasnoće svele na najmanju mjeru. Veoma je važno da svatko tko pristupa sklapanju ugovora zna da je to vrlo ozbiljna stvar, nešto što obvezuje, ali isto tako i nešto što može (posebno ako druga strana nije baš najurednija i najsavjesnija, a to se događa) umjesto koristi koju svatko očekuje prouzročiti velike probleme. Jedan je od mogućih problema i da druga strana raskine ugovor koji nam je mnogo značio, čak i bez posebne izjave volje ako je riječ o zakonskom raskidu. Kao najvažniji savjet svima izdvojili bismo angažiranje stručnjaka za sklapanje ugovora, ali na način mnogo drukčiji od kod nas još uobičajenoga. To znači zahtijevati pisano gledište razvoja odnosa, argumentirano upozorenje bar na najveće i najčešće teškoće, uključujući i raskid ugovora, a posebno osvrt na rješavanje mogućih odštetnih zahtjeva i na to tko u kojem slučaju snosi teret dokaza. Naravno, savjetodavac je (uza stručnost, preduvjet da ga se uopće angažira) to prihvatljiviji što ima veći iznos osiguravajućega pokrića za štetu koje prouzrokuje u obavljanju svoje profesionalne djelatnosti. Kad se ugovor nemože raskinuti 1.Ugovor se ne može raskinuti zbog neispunjenja neznatnog dijela obveze. 2.Raskidom ugovora obje su strane oslobođene svojih obveza osim obveze na naknadu štete. 3.Ako je jedna strana ispunila ugovor potpuno ili djelomično, ima pravo na povrat onoga što je dala. 4.Ako obje strane imaju pravo zahtijevati vraćanje danog, uzajamna vraćanja obavljaju se prema pravilima za ispunjenje dvostranoobveznih ugovora. 5.Svaka strana duguje drugoj naknadu za korist koju je u međuvremenu imala od onoga što je dužna vratiti, odnosno nadoknaditi. 6. Strana koja vraća novac dužna je platiti zatezne kamate od dana kad je primila isplatu. Pretpostavke za raskid 1.Ako bi zbog izvanrednih okolnosti nastalih nakon sklapanja ugovora, a koje se nisu mogle predvidjeti u vrijeme sklapanja ugovora, ispunjenje obveze za jednu ugovornu stranu postalo pretjerano otežano ili bi joj nanijelo pretjerano velik gubitak, ona može zahtijevati da se ugovor izmijeni ili čak i raskine. 2.Izmjenu ili raskid ugovora ne može zahtijevati strana koja se poziva na promijenjene okolnosti ako je bila dužna u vrijeme sklapanja ugovora uzeti u obzir te okolnosti ili ih je mogla izbjeći ili svladati. 3.Strana koja zahtijeva izmjenu ili raskid ugovora ne može se pozivati na promijenjene okolnosti koje su nastupile nakon isteka roka određenog za ispunjenje njezine obveze. 4.Kad jedna strana zahtijeva raskid ugovora, ugovor se neće raskinuti ako druga strana ponudi ili pristane da se odgovarajuće odredbe ugovora pravedno izmijene. Posebni slučaji za ugovore o prijenosu nekretnina Iznimno je, posebnim propisom (Zakon o porezu na promet nekretnina) određeno da se prijenos u zemljiš-nim knjigama smatra konačnim ispunjenjem ugovora, pa se u roku od jedne godine od rješenja o utvrđivanju porezne obveze dopušta obnova poreznog postupka i stavljanje izvan snage porezne obveze – izvan navedenog roka takva mogućnost zbog raskida voljom stranka ne postoji. Nema li suglasnosti stranaka ili je premašen navedeni rok, jedina je mogućnost za ugovorne strane raskid sudskom odlukom, što znači dodatni gubitak i vremena i novca. U svim drugim slučajevima u kojima takav specijalni propis ne postoji, primjenjuje se opće pravilo i, ako je ugovor ispunjen (a prodavatelj je pri prodaji nekretnina sve izvršio sklapanjem ugovora i davanjem dopuštenja za uknjižbu pa bi se, da nema navedene posebne odredbe, sigurno smatralo da je ugovor ispunjen), nema mogućnosti raskida.
  25. Ništavost pravnog posla

    Ništavi pravni poslovi/ugovori nazivaju se i apsolutno ništavim pravnim poslovima. S njima se postupa kao da nisu zaključeni, kao da pravno ne postoje. Ništavošću se štite temeljna načela društvenog uređenja izražena u pravnim i moralnim normama društva. Ništavost nastupa ex lege i sud na nju pazi po službenoj dužnosti (ex offo),ali prema sudskoj praksi,samo kad se tako tuži,obzirom da sud svoje odluke donosi u granicama postavljenog tužbenog zahtjeva. Ništetnost, ništavost ili ništavnost pravnog posla (primjerice ugovora), pojam koji označava da sklopljeni ugovor ne proizvodi namjeravane pravne učinke koje bi proizvodio da je valjan. Ipak, važno je naglasiti kako nije točno da ništavan ugovor ne stvara nikakve pravne učinke, jer u slučaju ispunjenja strane mogu zahtjevati vraćanje ispunjenog, a može nastati i odgovornost jedne strane za štetu drugoj strani. Razlog ništavosti je protivnost ugovora javnom poretku, odnosno ustavu neke zemlje,no protivnost ustavu ne znači samo protivnost ustavnim načelima nego i konkretnim odredbama ustava. Osim toga, pravni posao ništavim čini i protivnost pojedinim prisilnim propisima, protivnost moralu društva, a Zakon o obveznim odnosima (ZOO) točno predviđa i druge određene razloge. Razlozi za ništetnost su sljedeći: -poslovna nesposobnost - nepostojanje suglasnosti tijela pravne osobe, -fizička sila, -simulacija, -nesporazum -zabrana sklapanja ugovora jednoj strani. Predmet ugovorne obveze (činidba) mora biti objektivno moguća, odrediva i pravno dopuštena. -Razlozi ništetnosti u svezi s pobudom. Pobuda je nedopuštena kad je protivna javnom poretku, odnosno ustavu zemlje. -Razlozi ništetnosti zbog nedostatka oblika. Kad propis određuje oblik u kojem ugovor mora biti sklopljen, a i kada same ugovorne strane odrede oblik kao pretpostavku valjanosti ugovora, izostanak sklapanja ugovora u propisanom obliku dovodi do ništavosti. Budući da ništavost nastaje na osnovi zakona, sud može svojom odlukom samo proglasiti posao ništavim, ako su se stekli za to predviđeni razlozi (zakonski), dakle, sud može donijeti samo deklaratornu odluku. Ništavost nastaje ex tunc, od samog zaključenja posla. -RAZLOZI ZA NIŠTAVOST- Kao razlozi ništavosti javljaju se poslovna nesposobnost stranaka, nevaljanost i nesuglasnost očitovanja volje, nemogućnost, nedopuštenost, neodređenost, odnosno neodredivost činidbe, nepostojanje i nedopuštenost osnove, te ponekad, nedostatak potrebnog oblika. Pravni posao može biti i djelomično ništavan,odnosno ništavost neke odredbe ugovora ne povlači za sobom ništavost cijelog ugovora – utile per inutile non vitiatur (korisno se štetnim ne kvari). To vrijedi, međutim, samo u slučaju kad ugovor može opstati bez te ništavne odredbe, a ta odredba nije bila ni uvjet ugovora, ni odlučujuća pobuda zbog koje je ugovor sklopljen. Ništavan ugovor ne proizvodi namjeravane pravne učinke. Osnovna dužnost ugovornih strana u slučaju ništavosti ugovora jest povrat u prijašnje stanje, i to tako da svaka od njih ima vratiti drugoj sve što je primila po osnovi takvog ugovora. Ako je ugovor ništavan zbog toga što je po svojem sadržaju ili cilju protivan Ustavu Republike Hrvatske i prisilnim propisima, sud može (ali ne mora) odbiti u cjelini ili djelomično zahtjev nesavjesne strane, a to je ona koja je u vrijeme sklapanja posla znala ili morala znati za navedene razloge ništavosti, za vraćanjem onoga što je drugoj strani dala. Među pravnim posljedicama ništavosti predviđena je i odgovornost za štetu zbog sklapanja ništavog pravnog posla. Odgovornost za štetu pada na onu stranu koja je kriva za sklapanje ništavog pravnog posla. Dužnost naknade štete ne postoji ako se dokaže da je strana koja trpi štetu zbog ništavosti posla znala ili prema okolnostima posla morala znati za postojanje uzroka ništavosti. Na ništavost se može pozivati svaka zainteresirana osoba, dakle, pored ugovornih strana i treće osobe od kojih ponajprije državni odvjetnik i državni pravobranitelj. Pravo na isticanje ništavosti nije vremenski ograničeno,odnosno zahtjev nezastarijeva.
×