Jump to content

Pretraži stranicu

Prikazuje rezultate za oznake 'ugovor'.

  • Pretraži po oznakama

    Unesite oznake odvojene sa zarezima. (neobavezno)
  • Pretraži po autoru

Vrsta sadržaja


Forum

  • Pravni savjeti
    • Obiteljsko pravo
    • Radno i socijalno pravo
    • Nasljedno pravo
    • Stvarno pravo
    • Obvezno pravo
    • Trgovačko pravo
    • Porezno i financijsko pravo
    • Kazneno pravo
    • Prekršajno i prometno pravo
    • Upravno pravo
    • Pravo intelektualnog vlasništva
    • Izvanparnični postupci
    • Ovrhe i ovršni postupci
    • Oružane snage i branitelji
    • Ostala pravna pitanja
  • Pravni forumi
    • Pravni forumi
  • Sudska praksa
    • Sudska praksa
  • Posao
    • Posao
  • Ponuda i potražnja
    • Pravna burza
    • Tražim odvjetnika
  • Pravosudni i drugi stručni ispiti
    • Pravosudni ispit
    • Javnobilježnički ispit
    • Ispiti za sudske tumače
    • Državni stručni ispit
  • Poslijediplomski studiji
    • Poslijediplomski studij
  • Studentski kutak
    • Studentski kutak
  • Caffe
    • Caffe
  • Razno
    • Knjiga gostiju
  • Pravosudni ispit's Pravosudni ispit Topics
  • Ovršenici-patnici's ovršenici-patnici Topics
  • Povratak u hrvatsko državljanstvo's Povratak u hrvatsko državljanstvo Topics
  • Prvostupnici uprave-patnici's Prvostupnici uprave-patnici Topics
  • Javna nabava's JAVNA NABAVA Topics
  • Potrošač's POTROŠAČ Topics
  • Arbitraža's Arbitraža Topics
  • Saznaj više's saznaj vise Topics
  • Turistička agencija's Turistička agencija Topics
  • Vlasništvo's vlasništvo Topics

Kategorije

  • Sve vijesti
    • Sponzorirane vijesti

Članci

Nema rezultata koji se mogu prikazati

Nema rezultata koji se mogu prikazati

Kategorije

  • Prigovori
  • Prijedlozi
  • Punomoći
  • Tužbe
  • Ugovori
  • Zahtjevi

Pronađeno 26 rezultata

  1. Zanima me kako ide postupak ovrhe nad nekretninom, kada banka otkaze ugovor. Ide li odmah ovrha ili postoje još kakve mogućnosti.
  2. Ugovor i nužni dio

    Postovani Imam ugovor sa mojim ocem o dozivotnom uzdrzavanju. Na mene vec glasi pola kuce. Moj otac ima dvoje djece iz prvoga braka. Zanima me da li njegova djeca imaju pravo na nuzni dio s obzirom da ja i otac imamo ugovor i ja brinem o njemu ? Unaprijed hvala
  3. Bok. Molio bi za pomoć i pojašnjenje stavki ugovora. Moja situacija je slijedeća,konkretno radi se o Travnju 2018-te. U tom mjesecu imam odrađenih 204 sati,međutim na bušti je upisano da sam odradio 160 sati,ova razlika sati nije nigdje upisana. Plaća koja mi je isplaćena odgovara u lipu iznosu utvrđenom u ugovoru. Konkretno me sada zanima pojašnjenje članka 8. iz ugovora,po nalogu poslodavca ti sati su odrađeni ali kako sam rekao nigdje nisu upisani,vjerujem da bi trebali biti isplaćeni a ovako ispada da su mu poklonjeni,tj da li taj članak znači da ih ja moram odraditi a da su oni uklopljeni u dogovorenu plaću? Da li poslodavac neisplatom krši moja prava iz ugovora? Koja su moja prava i što bi bilo najpametnije napraviti? Hvala unaprijed.
  4. Poštovani, Prijatelj mi je sklopio ugovor s telekomunikacijskim društvom dok je bio pod utjecajem narkotika (ljekovi koje uzima radi zdravlja već godinama; pripisani od strane lječnika). Ugovor je sklopljen prije otprilike godinu dana i u tih godinu dana pojavili su se računi koje treba platiti ali ne želi jer smatra da ga određena potraživanja ne mogu tražiti. Ostale redovne tražbine prema njima, uredno su podmirivane. Može li se u ovom slučaju pozivati na sklapanje ugovora pod utjecajem narkotika (prije cca godinu dana) pa time i na ništavost/pobojnost ugovora? Unaprijed hvala na odgovoru!
  5. Pozdrav, Imam ugovor o dopunskom zdravstvenom osiguranju s Croatia osiguranjem. Skadenca ugovora je u ožujku, a kako je po njemu korisnik dužan raskid ugovora zatražiti najmanje 3 mjeseca ranije, ispada da moram plaćati još jednu godinu dopunskog tj. do 3/2019. Stvar je u tome da se uskoro selim u drugu državu EU gdje ću imati njihovo zdravstveno, zbog čega ću se trebati odjaviti s HZZO-a. Moje pitanje je: moram li unatoč odjavi obveznog zdravstvenog osiguranja plaćati Croatia dopunsko? Po mojoj logici ono bi se trebalo "ugasiti" po odjavi s obaveznog HZZO-ovog osiguranja, no ne nalazim da se to igdje spominje. U prilogu su njihovi Opći uvjeti. Zahvaljujem ako netko zna... Opći.pdf
  6. Kao fizička osoba platio sam avans pravnoj osobi da mi izradi web stranicu. Iznos avansa je 2.025 kn. Račun sam dobio na mail i na kućnu adresu. Imamo ugovor da je projekt trebao biti gotov do 28.02.2018. Također, postoji i velika e-mail prepiska u kojoj se više puta spominje kako sve teče glatko i da će do kraja veljače sve biti gotovo. Naravno, na kraju veljače ništa nije bilo gotovo. Vjerojatno se ništa nije ni radilo. Pravna osoba je od mene tražila prolongat, ali ja nisam htio i zatražio sam uplaćeni avans nazad. Pravna osoba je pristala na to i obećala vratiti novac do 08.03.2018. Kada je došao taj dan, opet traži prolongat i obećaje da će mi novac vratiti 14.03. Iskreno, mislim da me vuče za nos. Ne vjerujem da će novac biti vraćen 14.03. Naprotiv, prilično sam siguran da će i tada nešto izmisliti i opet tražiti prolongat. Mogu li ja, kao fizička osoba, ovršiti pravnu osobu? Mogu li to napraviti preko Javnog bilježnika, koji će prijedlog poslati u FINA-u te će mu FINA blokirati račun, ili moram preko odvjetnika i suda? Napominjem da imam dokaz o uplati, račun od pravne osobe za uplaćeni avans, ugovor te veliku e-mail prepisku. Zahvalan sam na svakom konkretnomodgovoru.
  7. Kako stupiti u posjed nekretnine: Moj pok otac skopio je ugovor o dosmrtnom uzdržavanju sa svojom pok. majkom, koja mu time daje pola kuće koje joj pripada. On se odmah uknjižio. U ug. stoji da nakon smrti uzdržavatelja prava i obaveze prelaze na njegove potomke i suprugu. Ja sam preuzela staranje o pok. baki, dočim njegova udovica i njena djeca nisu.Ja bih sad htjela stupiti u posjed svoga dijela bakinog stana, nekih 30 m kvadratnih.Kako se počinje procedura stupanja u posjed? što to upoće znači "biti u posjedu"? Hvala
  8. Ugovor o upravljanju zgradom

    Poštovani. U ugovoru o upravljanju zgradom između suvlasnika zgrade i upravitelja stoji kako: Međutim, u Zakonu o vlasništvu stoji (čl. 93, st. 2): Zanima nas, u ovakvoj situaciji u kakvoj ugovor kaže jedno a zakon o vlasništvu drugo, čemu se daje prednost? Hvala
  9. Vraćanje psa u udrugu

    Poštovani, Pronašli smo preko udruge psa kojeg smo udomili, ali smo nakon nekoliko dana se ipak odlučili vratiti ga iz osobnih razloga. Prilikom preuzimanja psa potpisali smo Ugovor o udomljenju u kojem piše da ukoliko vraćamo psa trebamo uplatiti iznos od nekoliko tisuća kuna udruzi u svrhu brige o psu (hrana, cjepiva, veterinarski pregledi i ostalo). U ugovoru ne piše rok u kojem trebamo uplatiti taj iznos, niti ikakav službeni način uplate (uplatnica). Kontaktiranjem udruge doznali smo da roka za izvršavanje uplate nema i dali su nam samo IBAN za uplatu. U ugovoru piše "ako ugovorne stranke ne mogu sporazumno riješiti, nadležan je stvarno nadležni sud u Zagrebu". Zanima nas, pošto nisu dali nikakav rok izvršenja uplate, trebamo li to uopće platiti i ako ne platimo, koji su mogući ishodi? Nije nam u interesu ići na sud, ali opet ne dobivamo nikakve točne infomacije čitajući ugovor niti kontaktiranjem udruge. Unaprijed zahvaljujem na odgovoru.
  10. Ugovor o kupoprodaji

    Dali je prilikom sastavljanja ugovora o kupoprodaji (nekretnina, zemljište) dozvoljeno u ugovor staviti odredbu kojom se obvezuje kupac na predaju ugovora u zemljišnu knjigu kako bi ishodio upis vlasništva na nekretnini koju je kupio? Dakle smije li se kupac ugovorom obvezati na ishođenje upisa? Zahvaljujem
  11. Pozdrav, imam upit vezan za darovanje dijela nekretnine -- moj otac i majka su upisani kao vlasnici nekretnine 1/2:1/2 -- Željeli bi darovnim ugovorom meni darovati jednu polovicu nekretnine dok bi drugu polovicu kupio drugog od roditelja. Pitanje je jesam li po darovnom ugovoru od prvog roditelja obvezan na plaćanje poreza na promet nekretnina od 4% ili sam kao potomak izuzet? Za kupljeni dio nekretnine bi naravno bio obveznik poreza na promet nekretnina. Govorim o slučaju da nema ugovora o dosmrtnom/doživotnom uzdržavanju. Hvala
  12. Molim ako mi netko može reći, čiji potpis se ovjerava na predugovoru, a čiji na konačnom ugovoru? Na kojem su i kupac i prodavatelj, a na kojem samo prodavatelj? Hvala! p.s. Znam da predugovor nije nužno ovjeriri.
  13. Ugovor o diobi zemljišta

    Version 1.0.0

    51 preuzimanja

    Predložak ugovora kojim suvlasnici sporazumno vrše diobu zemljišta određene katastarske čestice(sporazumno razvrgnuče),u kojem postupku je neizostavni dio i parcelacija zemljišta.
  14. Raskid ugovora

    Raskid ugovora treba razlikovati od slučajeva pobojnosti(otvori članak) ili ništavosti(otvori članak), pri kojima s ugovorom nešto nije u redu već u vrijeme sklapanja. Pri raskidu je riječ o prestanku pravno valjanog ugovora koji još nije ispunjen ili je samo djelomično ispunjen. Raskid ugovora moguć je sporazumom stranaka koje su ga, jednako kao što su ga bile ovlaštene sklopiti, ovlaštene i raskinuti,no međutim, ako je ispunjen, nema mogućnosti raskida – u tom slučaju može se samo sklopiti novi ugovor, ali tada sa suprotnim (obrnutim) ugovornim ulogama. To je posebno važno u odnosu na moguće porezne zahtjeve jer pri raskidu nema porezne obveze ni na osnovi prvog ugovora, a nema li raskida ugovora, ima poreznih obveza na temelju oba ugovora. Za razliku od rješenja u nekim drugim pravima u hrvatskom pravu vrijedi načelo neformalnosti raskida, što znači da se sporazum o raskidu može postići i usmeno, čak i kad je osnovni ugovor u pisanu obliku. Formalni raskid obvezan je kad ga propisuje zakon ili kad to proizlazi iz prirode stvari – preporučuje se, posebno radi lakšeg dokazivanja, uvijek sastaviti ispravu o raskidu, koja ne podrazumijeva nikakvu ovjeru suda ili javnog bilježnika. Pravno je dopušteno ugovoriti i jednostrani raskid, dakle neovisno o volji druge strane. To će oprezna ugovorna strana često ugovoriti, primjerice za slučaj kašnjenja i slično. S obzirom na to da je riječ o vrlo ozbiljnoj situaciji s važnim pravnim posljedicama i često suprotstavljenim stranačkim interesima, preporučljivo je pravo na jednostrani raskid ugovoriti ne samo u pisanu obliku nego i uza što jasniju ugovornu odredbu koja ne omogućava različita tumačenja i uopće nesporazume. Kao posebnu situaciju Zakon o obveznim odnosima uređuje pravo na jednostrani raskid na temelju zakona, dakle bez potrebe za posebnom ugovornom odredbom o raskidu. Potrebno je dati izjavu o volji za raskid; daje je ona strana u čiju je korist pravo na raskid propisano, naravno, samo ako želi raskid. Riječ je o dvjema situacijama: -prva je kada protustrana ne ispuni svoju obvezu, s time da, ako rok ispunjenja nije važan, sastojak ugovora mora biti dana mogućnost ispunjenja, koja se pruža opomenom ili pozivom na ispunjenje; ako to ne dovede do ispunjenja, a da se izjava o raskidu, nastupa raskid. -druga je situacija tzv. promijenjenih okolnosti ili klauzule rebus sic stantibus, koja znači da ugovor obvezuje dok se ne promijene okolnosti u kojima je sklopljen. Naime, često se nakon sklapanja ugovora okolnosti promijene toliko da ga se ne bi ni sklopilo da su to ugovorne strane znale. Nevažne su promjene nakon zakašnjenja, dakle nakon što je već dospjela obveza, a nema prava na raskid ni zbog okolnosti koje se realno moglo predvidjeti. Naravno, dvije ugovorne strane često će različito interpretirati pravo na raskid i tada to može riješiti samo sud. Oprezna ugovorna strana zato će što preciznije i svakako u pisanu obliku predvidjeti moguće probleme i naglasiti svoje pravo na raskid pazeći pri tome da ti slučajevi budu navedeni samo kao primjeri jer bi, u suprotnom, to moglo značiti da su se ugovorne strane odrekle prava na raskid u svim drugim situacijama Zakon o obveznim odnosima propisuje i situaciju u kojoj uopće nije potrebna izjava o volji za raskid nego do raskida dolazi silom zakona. To su situacije tzv fiksnih ugovora(otvori članak) u kojima je ispunjenje u roku bitan sastojak (primjerice, izdavanje akreditiva u određenom roku) i izjava o raskidu nije potrebna. Međutim, ako onaj komu akreditiv nije izdan (dakle onaj koji nije prekršio svoju obvezu) to želi, može svojom izjavom volje poništiti zakonsku odredbu o raskidu i održati ugovor na snazi. Ne postoji mogućnost raskida ostane li neispunjen samo neznatan dio obveze. Raskidom nastaje situacija kao da ugovora nema i svaka strana mora vratiti ono što je primila, ako je nešto primila (ako je riječ o novcu, mora vratiti i zatezne kamate od dana primitka do povrata). Međutim, strana odgovorna za raskid mora drugoj nadoknaditi štetu nastalu raskidom, što može značiti i vrlo veliku obvezu. Oslobođenje od te obveze moguće je samo ako dužnik dokaže (dakle, na njemu je teret dokaza) da nije ispunio svoju obvezu ili je zakasnio s ispunjenjem zbog okolnosti na koje nije mogao utjecati, otkloniti ih ili izbjeći Naš zakon dopušta i povećanje odgovornosti, što je korisno ugovoriti, ali uvijek u pisanom obliku i što jasnije, da bi se nejasnoće svele na najmanju mjeru. Veoma je važno da svatko tko pristupa sklapanju ugovora zna da je to vrlo ozbiljna stvar, nešto što obvezuje, ali isto tako i nešto što može (posebno ako druga strana nije baš najurednija i najsavjesnija, a to se događa) umjesto koristi koju svatko očekuje prouzročiti velike probleme. Jedan je od mogućih problema i da druga strana raskine ugovor koji nam je mnogo značio, čak i bez posebne izjave volje ako je riječ o zakonskom raskidu. Kao najvažniji savjet svima izdvojili bismo angažiranje stručnjaka za sklapanje ugovora, ali na način mnogo drukčiji od kod nas još uobičajenoga. To znači zahtijevati pisano gledište razvoja odnosa, argumentirano upozorenje bar na najveće i najčešće teškoće, uključujući i raskid ugovora, a posebno osvrt na rješavanje mogućih odštetnih zahtjeva i na to tko u kojem slučaju snosi teret dokaza. Naravno, savjetodavac je (uza stručnost, preduvjet da ga se uopće angažira) to prihvatljiviji što ima veći iznos osiguravajućega pokrića za štetu koje prouzrokuje u obavljanju svoje profesionalne djelatnosti. Kad se ugovor nemože raskinuti 1.Ugovor se ne može raskinuti zbog neispunjenja neznatnog dijela obveze. 2.Raskidom ugovora obje su strane oslobođene svojih obveza osim obveze na naknadu štete. 3.Ako je jedna strana ispunila ugovor potpuno ili djelomično, ima pravo na povrat onoga što je dala. 4.Ako obje strane imaju pravo zahtijevati vraćanje danog, uzajamna vraćanja obavljaju se prema pravilima za ispunjenje dvostranoobveznih ugovora. 5.Svaka strana duguje drugoj naknadu za korist koju je u međuvremenu imala od onoga što je dužna vratiti, odnosno nadoknaditi. 6. Strana koja vraća novac dužna je platiti zatezne kamate od dana kad je primila isplatu. Pretpostavke za raskid 1.Ako bi zbog izvanrednih okolnosti nastalih nakon sklapanja ugovora, a koje se nisu mogle predvidjeti u vrijeme sklapanja ugovora, ispunjenje obveze za jednu ugovornu stranu postalo pretjerano otežano ili bi joj nanijelo pretjerano velik gubitak, ona može zahtijevati da se ugovor izmijeni ili čak i raskine. 2.Izmjenu ili raskid ugovora ne može zahtijevati strana koja se poziva na promijenjene okolnosti ako je bila dužna u vrijeme sklapanja ugovora uzeti u obzir te okolnosti ili ih je mogla izbjeći ili svladati. 3.Strana koja zahtijeva izmjenu ili raskid ugovora ne može se pozivati na promijenjene okolnosti koje su nastupile nakon isteka roka određenog za ispunjenje njezine obveze. 4.Kad jedna strana zahtijeva raskid ugovora, ugovor se neće raskinuti ako druga strana ponudi ili pristane da se odgovarajuće odredbe ugovora pravedno izmijene. Posebni slučaji za ugovore o prijenosu nekretnina Iznimno je, posebnim propisom (Zakon o porezu na promet nekretnina) određeno da se prijenos u zemljiš-nim knjigama smatra konačnim ispunjenjem ugovora, pa se u roku od jedne godine od rješenja o utvrđivanju porezne obveze dopušta obnova poreznog postupka i stavljanje izvan snage porezne obveze – izvan navedenog roka takva mogućnost zbog raskida voljom stranka ne postoji. Nema li suglasnosti stranaka ili je premašen navedeni rok, jedina je mogućnost za ugovorne strane raskid sudskom odlukom, što znači dodatni gubitak i vremena i novca. U svim drugim slučajevima u kojima takav specijalni propis ne postoji, primjenjuje se opće pravilo i, ako je ugovor ispunjen (a prodavatelj je pri prodaji nekretnina sve izvršio sklapanjem ugovora i davanjem dopuštenja za uknjižbu pa bi se, da nema navedene posebne odredbe, sigurno smatralo da je ugovor ispunjen), nema mogućnosti raskida.
  15. Ništavost pravnog posla

    Ništavi pravni poslovi/ugovori nazivaju se i apsolutno ništavim pravnim poslovima. S njima se postupa kao da nisu zaključeni, kao da pravno ne postoje. Ništavošću se štite temeljna načela društvenog uređenja izražena u pravnim i moralnim normama društva. Ništavost nastupa ex lege i sud na nju pazi po službenoj dužnosti (ex offo),ali prema sudskoj praksi,samo kad se tako tuži,obzirom da sud svoje odluke donosi u granicama postavljenog tužbenog zahtjeva. Ništetnost, ništavost ili ništavnost pravnog posla (primjerice ugovora), pojam koji označava da sklopljeni ugovor ne proizvodi namjeravane pravne učinke koje bi proizvodio da je valjan. Ipak, važno je naglasiti kako nije točno da ništavan ugovor ne stvara nikakve pravne učinke, jer u slučaju ispunjenja strane mogu zahtjevati vraćanje ispunjenog, a može nastati i odgovornost jedne strane za štetu drugoj strani. Razlog ništavosti je protivnost ugovora javnom poretku, odnosno ustavu neke zemlje,no protivnost ustavu ne znači samo protivnost ustavnim načelima nego i konkretnim odredbama ustava. Osim toga, pravni posao ništavim čini i protivnost pojedinim prisilnim propisima, protivnost moralu društva, a Zakon o obveznim odnosima (ZOO) točno predviđa i druge određene razloge. Razlozi za ništetnost su sljedeći: -poslovna nesposobnost - nepostojanje suglasnosti tijela pravne osobe, -fizička sila, -simulacija, -nesporazum -zabrana sklapanja ugovora jednoj strani. Predmet ugovorne obveze (činidba) mora biti objektivno moguća, odrediva i pravno dopuštena. -Razlozi ništetnosti u svezi s pobudom. Pobuda je nedopuštena kad je protivna javnom poretku, odnosno ustavu zemlje. -Razlozi ništetnosti zbog nedostatka oblika. Kad propis određuje oblik u kojem ugovor mora biti sklopljen, a i kada same ugovorne strane odrede oblik kao pretpostavku valjanosti ugovora, izostanak sklapanja ugovora u propisanom obliku dovodi do ništavosti. Budući da ništavost nastaje na osnovi zakona, sud može svojom odlukom samo proglasiti posao ništavim, ako su se stekli za to predviđeni razlozi (zakonski), dakle, sud može donijeti samo deklaratornu odluku. Ništavost nastaje ex tunc, od samog zaključenja posla. -RAZLOZI ZA NIŠTAVOST- Kao razlozi ništavosti javljaju se poslovna nesposobnost stranaka, nevaljanost i nesuglasnost očitovanja volje, nemogućnost, nedopuštenost, neodređenost, odnosno neodredivost činidbe, nepostojanje i nedopuštenost osnove, te ponekad, nedostatak potrebnog oblika. Pravni posao može biti i djelomično ništavan,odnosno ništavost neke odredbe ugovora ne povlači za sobom ništavost cijelog ugovora – utile per inutile non vitiatur (korisno se štetnim ne kvari). To vrijedi, međutim, samo u slučaju kad ugovor može opstati bez te ništavne odredbe, a ta odredba nije bila ni uvjet ugovora, ni odlučujuća pobuda zbog koje je ugovor sklopljen. Ništavan ugovor ne proizvodi namjeravane pravne učinke. Osnovna dužnost ugovornih strana u slučaju ništavosti ugovora jest povrat u prijašnje stanje, i to tako da svaka od njih ima vratiti drugoj sve što je primila po osnovi takvog ugovora. Ako je ugovor ništavan zbog toga što je po svojem sadržaju ili cilju protivan Ustavu Republike Hrvatske i prisilnim propisima, sud može (ali ne mora) odbiti u cjelini ili djelomično zahtjev nesavjesne strane, a to je ona koja je u vrijeme sklapanja posla znala ili morala znati za navedene razloge ništavosti, za vraćanjem onoga što je drugoj strani dala. Među pravnim posljedicama ništavosti predviđena je i odgovornost za štetu zbog sklapanja ništavog pravnog posla. Odgovornost za štetu pada na onu stranu koja je kriva za sklapanje ništavog pravnog posla. Dužnost naknade štete ne postoji ako se dokaže da je strana koja trpi štetu zbog ništavosti posla znala ili prema okolnostima posla morala znati za postojanje uzroka ništavosti. Na ništavost se može pozivati svaka zainteresirana osoba, dakle, pored ugovornih strana i treće osobe od kojih ponajprije državni odvjetnik i državni pravobranitelj. Pravo na isticanje ništavosti nije vremenski ograničeno,odnosno zahtjev nezastarijeva.
  16. Pobojnost pravnog posla

    Pobojnost ugovora pojam je koji označava da ugovor stvara namjeravane pravne učinke kao i valjani pravni posao, ali da ti učinci mogu biti poništeni,no pri tome je važno naglasiti da se pobojne pravne poslove može izjednačiti s valjanima i oni će proizvoditi namjeravane učinke tako dugo sve dok ne budu poništeni, ako uopće budu poništeni. Također, pobojnost na postoji u općem interesu, tj. sud na nju ne pazi po službenoj dužnosti. Ugovor je pobojan kad ga je sklopila strana ograničeno poslovno sposobna, kad je pri njegovu sklapanju bilo mana u pogledu voljete kad je to zakonom ili posebnim propisima određeno. Ograničena poslovna sposobnost javlja se kao razlog pobojnosti pravnog posla samo u slučaju kad ograničeno sposobna osoba zaključi pravni posao bez odobrenja svojeg zakonskog zastupnika, a takvo odobrenje ni naknadno ne uslijedi. Mane volje koje izazivaju pobojnost pravnog posla jesu prijetnja, zabluda i prijevara. Druge razloge pobojnosti predviđene zakonom nalazimo u povredi načela jednake vrijednosti činidaba (ekvivalentnost prekomjerno oštećenje), i pravnim radnjama dužnika na štetu vjerovnika. Po pozitivnim propisima svaki vjerovnik čija je tražbina dospjela za isplatu može pobijati radnju svog dužnika koja je poduzeta na njegovu štetu, tj. ako zbog njezina izvršenja dužnik nema dovoljno sredstava za ispunjenje vjerovnikove tražbine. Ugovaratelj na čijoj je strani uzrok pobojnosti odgovoran je svom suugovaratelju za štetu koju trpi zbog poništenja ugovora, pod uvjetom da nije znao niti morao znati za postojanje uzroka pobojnosti. Osobe ovlaštene na traženje poništenja jesu stranke u poslu, a iznimno i neke treće osobe. Od stranaka poništenje može tražiti ona u čijem je interesu pobojnost ustanovljena. Poništenje pobojnog pravnog posla može se tražiti u roku od jedne godine od saznanja za razlog pobojnosti, odnosno od prestanka prisile ako je zaključen pod prijetnjom ili prisilom (subjektivni rok). Krajnji rok za poništenje je tri godine računajući od dana sklapanja pravnog posla (objektivni rok). Za neke slučajeve predviđeni su posebni rokovi, tako da je rok za osobu koja je bez potrebnog odobrenja sklopila pravni posao za vrijeme svoje ograničene poslovne sposobnosti tri mjeseca od dana stjecanja potpune poslovne sposobnosti. Kod prekomjernog oštećenja predviđen je jedinstveni objektivni rok od godinu dana računajući od dana sklapanja pravnog posla. Svi navedeni rokovi su prekluzivni pa se nakon njihova proteka gasi pravo na zahtjev za poništenje.
  17. Pratio sam malo pitanja i odgovore na forumu, vezano uz darovni ugovor, i nasljeđivanje. Htio bih samo potvrditi da li sam, dobro pohvatao. Odnosno zanima me koji je najsigurniji način da se za života prenese nekretnina na jedno od nekoliko djece, da li je to darovni ugovor koji se za života napiše, prenese, uknjiži i ne može se pobiti poslije smrti ? U čemu je razlika između ugovora o doživotnom uzdržavanju i ugovora o dosmrtnom uzdržavanju te da li se koji od njih može pobiti ?
  18. Prije nekoliko godina sam kupio kuću koja je bila oglašena na stranici jedne od domaćih agencija za kupoprodaju nekretnina. Kuću sam znao od ranije, ali vlasnici su bili povremeno u njoj, pa sam se sjetio da sam ju vidio i na pomenutoj stranici i nazvao agenciju. Oni su mi dali broj da se čujem sa vlasnicima, bez ikakvih navedenih traženih obaveza. U međuvremenu sam sklopio kupoprodajni ugovor s vlasnicima, a agencija mi se nikad nije više javljala. Bivši vlasnici su isplatili svoju proviziju agenciji. Nakon nekog vremena agencija me digla tužbu protiv mene da joj nisam isplatio proviziju (mislim oko 5%), koja je navedena u ugovoru o posredovanju koji su zaključili s njima bivši vlasnici (a kog ja do danas nisam vidio). Ja nikakav ugovor s agencijom, usmeni ili pismeni, nisam sklopio i odbio sam bilo što platiti. Agencija me tužila na sudu, i na moje ogromno zaprepaštenje - dobila presudu. Moj prvi i jedini poziv agenciji i interes za nekretninu, sud je smatrao stvaranjem usmene ugovorne obaveze i naložio mi nepravomoćno da platim proviziju uvećanu za sve troškove parnice. Moj odvjetnik je sad uložio žalbu višoj instanci. Ima li itko slično iskustvo - po meni se radi o klasičnoj iznudi i sivom djelovanju agencije u uvjetima krajnje diskutablinog sudstva. Unaprijed zahvalan za svaki savjet!!
  19. Version 1.0.0

    30 preuzimanja

    Predložak tužbe kojom se pred nadležnim sudom pokreće postupak kumulacijom tužbenih zahtjeva radi utvrđenja ništavosti kupoprodaje nekretnine i brisanja upisa prava vlasništva temeljenom na ništavom pravnom poslu. U predlošku tužbe je dat prijedlog za zabilježbu spora koji se može podnijeti i samostalno prema z.k.uredu uz dokaz o podnesenoj tužbi.
  20. Dobar dan, imam jedno pitanje. Moj je otac darovnim ugovorom od svoje majke dobio dvije nekretnine. Budući da je porezni dužnik on je prije nekoliko godina darovao nama (svojim kcerima) te nekretnine. Porezna uprava je zbog toga pokrenila postupak i želi poništiti te darovne ugovore prema nama i ovršiti te nekretnine. Moje je pitanje jel može njegova mama njemu poništiti darovni ugovor i na taj način sačuvati te nekretnine. Hvala
  21. Ugovor o darovanju stana

    Version 1.0.0

    73 preuzimanja

    Izdavači i autori ne snose nikakvu odgovornost za eventualnu štetu koja može nastati zbog uporabe ovog predloška.
  22. Ugovor o najmu stana

    Version 1.0.0

    44 preuzimanja

    Ogledni primjer Ugovora o najmu stana koji ugovorne stranke mogu uskladiti prema svojim potrebama u skladu sa Zakonom o najmu stanova i Općim pravilima obveznog prava. Napomena:Izdavači i autori ne snose nikakvu odgovornost za eventualnu štetu koja može nastati zbog uporabe ovog predloška.
  23. Ugovor o zakupu poslovnog prostora

    Version 1.0.0

    22 preuzimanja

    Koristan predložak za sklapanje ugovora o zakupu poslovnog prostora koji ugovorne stranke mogu izmijeniti prema svojim potrebama u granicama zakona. Napomena:Izdavači i autori ne snose nikakvu odgovornost za eventualnu štetu koja može nastati zbog uporabe ovog predloška.
  24. Molim mišljenje o ugovoru sklopljenom daljinskom komunikacijom. Bio sam vlasnik fiksne telefonske linije bez ugovorne obveze u kući u kojoj ne stanujem ja nego podstanari. Prije cca 6 mjeseci HT je sa tadašnjim stanarima, bez mog znanja i odobrenja sklopio daljinskom komunikacijom u moje ime ugovor o dodatnim uslugama s ugovornom obvezom na 24 mjeseca. Krajem 8.mj 2017. zatražio sam trajno isključenje telefonske linije jer mi više nije potrebna. Tek tada saznajem da postoji navodna ugovorna obveza i HT traži naknadu cca 500kn za prijevremeni raskid ugovora. Ja osporavam ugovornu obvezu koju nisam ugovorio i taj ugovor smatram ništetnim. HT se poziva na zakonsku mogućnost ugovaranja daljinskom komunikacijom. Sporno je sljedeće: -usluga nije dogovorena sa mnom kao vlasnikom linije, nego sa nepoznatom trećom osobom a sve sa mojim imenom na ugovoru, -agent koji je sklapao ugovor daljinskom komunikacijom očito nije provjerio ili je namjerno ignorirao (ili nije morao provjeriti???) identitet osobe sa kojom je razgovarao, -obavijest o zahtjevu za korištenje usluga i potvrda sklopljenog ugovora nije mi dostavljena sve do sada kada tražim isključenje linije. Ukratko, pitanje je u vezi sklapanju ugovora daljinskom komunikacijom: Može li HT sklopiti ugovor bez provjere identiteta osobe sa kojom razgovara daljinskom komunikacijom i sa bilo kojom osobom koja se javi na moj telefon sklopiti ugovor u moje ime i bez da me obavijesti o tome? Ima li osnova za ništetnost takvog ugovora? Pozdrav
  25. Pozdrav, dva društva sklopila su ugovor o zakupu poslovnih prostorija u travnju 2017.godine na neodređeno vrijeme. Zakupnik sada želi otkazati navedeni ugovor ( nije bilo nikakvog kršenja ugovornih odrebi , nego se radi o prestanku potrebe korištenja) s tim da članak koji uređuje prestanak zakupa glasi ovako : "Ugovorne strane suglasno utvrđuju da Zakupodavac i Zakupnik imaju pravo otkazati ovaj ugovor uz otkazni rok od 6 mjeseci. Ugovorne strane suglasno utvrđuju da svaka ugovorna strana može otkazati ovaj ugovor, samo u slučajevima i na način propisan Zakonom o zakupu i prodaju poslovnog prostora osim ako ovim ugovorom nije drukčije određeno i uz isključenje čl.27. toga zakona uz otkazni rok od 6 mjeseci." Zapeo mi je za oko čl.23.st.2. koji kaže da Ugovor o zak.posl.prost. sklopljen na neodređeno vrijeme ne može na temelju otkaza prestati prije isteka jedne godine od dana sklapanja ako ugovorom nije drukčije određeno. Sada me zanima može li se uputiti obavijest o otkazu toga ugovora npr. u studenom pa s istekom otkaznog roka ugovor normalno prestaje u svibnju ili se obavijest o otkazu ne može niti uputiti prije isteka jedne godine o kojoj govori članak 23.st.2.? Odnosno ima li kakvog utjecaja taj članaka na navedenu situaciju. hvala
×