Jump to content

100.000 tema na Legalis portalu!  Nakon 16 godina od pokretanja ove stranice, dana 31.07.2019. na Legalis portalu je pokrenuta 100.000-ta tema. Time je na ovom portalu raspravljeno više od 100 tisuća pravnih pitanja, i to kroz 526.000 pojedinačnih objava korisnika. U ovom trenutku Legalis portal broji 90.700 registriranih korisnika.

Pretraži stranicu

Prikazuje rezultate za oznake 'zgrada'.

  • Pretraži po oznakama

    Unesite oznake odvojene sa zarezima. (neobavezno)
  • Pretraži po autoru

Vrsta sadržaja


Forum

  • Pravni savjeti
    • Obiteljsko pravo
    • Radno i socijalno pravo
    • Nasljedno pravo
    • Stvarno pravo
    • Obvezno pravo
    • Trgovačko pravo
    • Porezno i financijsko pravo
    • Kazneno pravo
    • Prekršajno i prometno pravo
    • Upravno pravo
    • Pravo intelektualnog vlasništva
    • Izvanparnični postupci
    • Ovrhe i ovršni postupci
    • Oružane snage i branitelji
    • Ostala pravna pitanja
  • Pravni forumi
    • Pravni forumi
  • Sudska praksa
    • Sudska praksa
  • Posao
    • Posao
  • Ponuda i potražnja
    • Pravna burza
    • Tražim odvjetnika
  • Pravosudni i drugi stručni ispiti
    • Pravosudni ispit
    • Javnobilježnički ispit
    • Ispiti za sudske tumače
    • Državni stručni ispit
  • Poslijediplomski studiji
    • Poslijediplomski studij
  • Studentski kutak
    • Studentski kutak
  • Caffe
    • Caffe
  • Razno
    • Knjiga gostiju
  • Pravosudni ispit's Pravosudni ispit Topics
  • Ovršenici-patnici's ovršenici-patnici Topics
  • Povratak u hrvatsko državljanstvo's Povratak u hrvatsko državljanstvo Topics
  • Prvostupnici uprave-patnici's Prvostupnici uprave-patnici Topics
  • Javna nabava's JAVNA NABAVA Topics
  • Potrošač's POTROŠAČ Topics
  • Arbitraža's Arbitraža Topics
  • Saznaj više's saznaj vise Topics
  • Turistička agencija's Turistička agencija Topics
  • Vlasništvo's vlasništvo Topics

Kategorije

  • Sve vijesti
    • Sponzorirane vijesti

Članci

Nema rezultata koji se mogu prikazati

Nema rezultata koji se mogu prikazati

Kategorije

  • Prigovori
  • Prijedlozi
  • Punomoći
  • Tužbe
  • Ugovori
  • Zahtjevi

Pronađeno 4 rezultata

  1. Poštovani, Molim za savjet. Sinoć sam utvrdio da je u mom spremištu (drvarnici, šupi) nastala šteta, uzrokovana najvjerojatnije puknućem neke vodovodne instalacije u zgradi. Spremište se nalazi u prizemlju zgrade, a po pitanju vlasništva se vodi kao zajednički prostor zgrade, koji je prema dogovoru podijeljen među stanarima i svak koristi svoj. Obzirom da se ovdje radi između ostalog i o šteti na pokretnoj imovini koja je bila uskladištena u spremištu, zanima me tko snosi odgovornost za ovakvu štetu? Meni se čini logično da je odgovoran upravitelj zgrade, odnosno društvo koje upravlja pričuvom. Isti ugovara osiguranje, pa ako polica pokriva tu vrstu štete onda odgovornost preuzima osiguranje; ako polica ne pokriva takvu štetu, znači da je upravitelj svjesno preuzeo rizik na sebe ne ugovorivši policu koja pokriva i tu štetu?
  2. Pozdrav svima, pokušati ću ukratko objasniti činjenično stanje, a unaprijed se ispričavam na duljem postu. Stambeno-poslovna zgrada koja se nalazi u kulturno-povijesnoj cjelini etažirana je 2007. godine i imala je 6 suvlasnika. Rekonstrukcija zgrade napravljena je od 2008. do 2009. godine za koju je izdana lokacijska dozvola (koji su potpisali svi suvlasnici i neposredni susjedi) i potvrda glavnog projekta. U tom trenutku nije bio potpisan Međuvlasnički ugovor, Ugovor o upravljanju zgradom i nije postojao predstavnik suvlasnika. Jedan od suvlasnika, vlasnik posebnog dijela tavanskog prostora, iznajmio je zajednički krov teleoperateru za postavljanje antenskog prihvata bazne stanice koja je postavljena tijekom rekonstrukcije zgrade i zakamuflirana je u lažni dimnjak. 2017. godine potpisan je Međuvlasnički ugovor, jer smo moja obitelj i ja otkupili suvlasnički dio od jednog suvlasnika i time smo postali većinski suvlasnici po udjelu u vlasništvu, donijeli smo odluku o Kućnom redu i potpisali Ugovor o upravljanju zgradom. Krajem 2018. godine smo sasvim slučajno saznali za baznu stanicu koja je postavljena na zajednički krov zgrade o kojoj uopće nismo bili obaviješteni. U postupku smo dobivanja svih relevantnih informacija po ZPPI, a u vezi dokumentacije o postavljenoj baznoj stanici (HAKOM, Ministarstvo zdravstva, Upravni odjel grada, konzervatorski odjel). Za sada smo sigurni da teleoperater ima dozvolu HAKOMA-a i Ministarstva zdravstva ali sumnjamo da ima rješenje konzervatorskog odjela kao i uporabnu dozvolu. Napominjem da sa suvlasnikom koji je iznajmio zajednički dio zgrade nismo u dobrim odnosima makar bi htio sve dogovorno riješiti u cilju dobrosusjedskih odnosa. Kao predstavnik suvlasnika, a u cilju zaštite prava svih ostalih suvlasnika, koje su mi opcije tj. pravna sredstva protiv: a) teleoperatera koji je postavio antenski prihvat sa baznom stanicom, b) suvlasnika koji je „dogovorio“ zakup zajedničkog krova? Unaprijed se zahvaljujem na pomoći i sugestijama. Robert
  3. Oko ove teme imam nekoliko nedoumica: Znam da postoji Zakon o zaštitii I očuvanju kulturnih dobara i pravo prvokupa grada, županije, države... U centru Zagreba puno je takvih kuća; kada se međutim prodaju stanovi gotovo se uopće ne susreće ta problematika - pa se čini kao da se te odredbe zaobilaze i da se svi prave kao da za to ne znaju (ili stvarno ne znaju) ili ne žele znati. Ako znam da je zgrada evidentirana pri Ministarstvu kao zaštićeno kulturno dobro, mora li to pisati I u mome vlasničkom listu? Koji je tada točan redoslijed pri prodaji stana: ponuda gradskim /državnim tijelima po nekoj x cijeni, pa nakon što oni u roku od 60 dana odbiju, ponuda na tržištu po toj istoj cijeni? Ili možda prvo trebam naći kupca na tržištu koji bi ponudio neku cijenu pa onda po toj istoj cijeni ponuditi gradu/državi i čekati istek roka od 60 dana, pa ako oni ne kupe onda prodati kupcu (ako je uopće voljan čekati i riskirati?) Koliko dugo (dana,mjeseci, godina) nakon što grad/država odbiju kupovinu moram nuditi prodaju po toj istoj cijeni? Ako ne prodam npr. nakon isteka tog nekog (kojeg?) vremena nekom kupcu i ako potom odlučim sniziti ciejnu, pretpostavljam da opet trebam ponoviti cijeli postupak nuđenja gradu/državi po toj novoj cijeni, pa potom po toj istoj na tržištu? Čudi me da nitko od brojnih prodavatelja (ili vrlo, vrlo mali broj) ili agencija koje posreduju u prodaji stanova o tome ne govori, a zaključujem da takvih stanova ipak mora biti dosta!!!!? Gdje je catch 22? Može li mi netko dati točan naputak i redoslijed što i kako činiti u takvoj situaciji, a da se ispoštuju i odredbe zakona o pravu prvokupa grada/države.
  4. Odvoz smeća

    Dakle gradska tvrtka, čistoća, ispostavlja račune za odvoz 9 kanti dva puta tjedno. Budući da mi je upalo u oko kako u stvarnosti odvoze znatno manje, nekad 2 nekad 3, rijetko 4 ili 5, fotografirao sam par odvoza te im poslao prigovor na način obračuna. Nitko nije odgovarao, tako da sam sljedeći tjedan zvao telefonom i javila se djelatnica koja je rekla da oni to određuju po nekoj njihovoj formuli. Rekao sam im da to mene ne zanima, da hoću na računu vidjeti onoliko kanti koliko su zaista i odvezli jer mi ne pada na pamet plaćati nešto za što nije obavljena usluga. Kako su i dalje ignorirali, odlučio sam javno objaviti fotografije i cijelu priču, ubrzo je uslijedio odgovor, ali na dio da oni nisu dužni voditi nikakvu evidenciju o zaprimljenim kantama. Dakle kakva su vaša iskustva, kojim redoslijedom ste išli? Sada mi je došao račun, opet sa istim iznosom i istim brojem posuda, njih 9. Mislio sam im poslati prigovor, zajedno sa fotografijama te poslati insoekciju. Koja je procedura, prijedlog neki, recite, jer meni je dosta da nas gradske tvrtke pljačkaju na sve strane, što ljudi šute i sl... Zahvaljujem svima na pomoći!
×