Jump to content

100.000 tema na Legalis portalu!  Nakon 16 godina od pokretanja ove stranice, dana 31.07.2019. na Legalis portalu je pokrenuta 100.000-ta tema. Time je na ovom portalu raspravljeno više od 100 tisuća pravnih pitanja, i to kroz 526.000 pojedinačnih objava korisnika. U ovom trenutku Legalis portal broji 90.700 registriranih korisnika.

DrAnte

Dva kontradiktorna ostavinska rješenja

Preporučene objave

Nakon smrti oca, djeca su tražila priznavanje bračne stečevine. Javni bilježnik je pola kuće uključio u ostavinu, otac se nije bunio i onda su tu polovicu kuće naslijedila djeca i otac (ali ne sva jer neki su se odrekli svog dijela). Nitko se nije žalio. Ovo su napravili jer nisu znali kome će otac ostaviti imovinu i može li to prepisati nekome izvan obitelji.

Kad je umro otac, onda je taj isti javni bilježnik rekao da je najbolje da se ne računa to iz prethodne ostavinske, nego da se kuća za cijelo ubaci u ostavinsku masu. Tada su sva djeca podijelila kuću prema zakonu. Znači svoj dio su uzela i ona djeca koja su se na prethodnoj raspravi odrekla. Svi su pristupili ostavinskoj, svi su potpisali i nitko se nije žalio.

Da li postoji mogućnost da netko tužbom osporava zadnju ostavinsku i da traži redefiniranje vlasničkih udjela za tu kuću jer se kod druge ostavinske uključila cijela kuća, a nije se izuzeo onaj dio koji je na prethodnoj ostavinskoj bio proglašen za bračnu stečevinu?

 

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
prije 9 sati , DrAnte je napisao:

Nakon smrti oca, djeca su tražila priznavanje bračne

 

prije 9 sati , DrAnte je napisao:

Javni bilježnik je pola kuće uključio u ostavinu, otac se nije bunio

 

prije 9 sati , DrAnte je napisao:

tu polovicu kuće naslijedila djeca i otac

 

prije 9 sati , DrAnte je napisao:

Kad je umro otac,

Hajde malo ovo posložite, jer se iz opisanog ne može pouzdano utvrditi sljed događaja. 

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Lapsus!

 

Početak teksta treba biti "Nakon smrti majke...".

Znači kad je majka umrla, djeca su tražila da pola očeve kuće uđe u ostavinsku masu kao bračna stečevina. Tako je i napravljeno, zaključena rasprava, nitko se nije žalio.

Kad je umro otac, onda je javni bilježnik rekao da nema smisla pisati da je u ostavinskoj masi dio kuće, nego cijela kuća. Svi nasljednici su se složili i nitko se nije žalio. 

Problem je slijedeći:

Osoba A se na prvoj ostavinskoj odrekla nasljedstva, a na drugoj uzela svoj dio.

Osoba B se na prvoj raspravi prihvatila svog dijela, a na drugoj se odrekla.

Osoba C je uzela svoj dio na obje rasprave.

 

Sada ispada da je osoba A dobila viška jer je dobila 1/3 cijele kuće, a ne 1/3 očeve polovice.

Također ispada da osobi B ne pripada ništa, a na prvoj ostavinskoj se prihvatila svog dijela imovine.

Osoba C može reći da bi njoj trebao pripasti veći udio jer se prihvatila nasljedstva i prvi i drugi put, a drugi put se nije trebalo dijeliti cijelu kuću, nego samo polovicu.

 

Mene zanima može li itko od ovih osoba tužbom zahtijevati da se prizna prva ostavinska rasprava, da se druga poništi, tj. da se redefiniraju udjeli.

Bitna napomena je da su svi ti ljudi pristupili objema raspravama, sve su potpisali i nitko se na ništa nije žalio. 

 

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
prije 2 sati , DrAnte je napisao:

prva ostavinska rasprava, da se druga poništi

Treba naglasiti da ovdje nema nikakve "prve i druge", već ostavinske rasprave iza dvije umrle osobe. 

Prva je greška  što se pravomoćno rješenje o nasljeđivanju iza umrle majke nije provelo kroz zemljišne knjige, no kad več nije, onda je greška što se u ostavinskom postupku iza umrlog oca pristalo na način kako je to sad već utvrđeno pravomoćnim rješenjem. 

Iz opisanog činjeničnog stanja proizilazi da u ostavinskom postupku iza umrlog oca pri utvrđenjima  iz čl. 174 ZN, među nasljednicima nije bilo spora o činjenicama iz čl. 222 i 224 ZN, odnosno u konkretnom slučaju nije bilo prigovora na sastav ostavine, a što je u konačnici rezultiralo rješenjem  takvim kakvo jest i učinkom vezanosti pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju. 

S tim u vezi  izdvajam mišljenja Vrhovnog suda RH. 

"Tužitelj je kao nasljednik sudjelovao u ostavinskom postupku u kojem je to rješenje doneseno, pa je s obzirom na odredbu čl. 231. Zakona o nasljeđivanju (“Narodne novine”, br. 52/71 i 47/78), tužitelj vezan tim rješenjem. Pravilnost navedenog rješenja ne može se ispitivati i ocjenjivati u ovoj parnici, pa se u reviziji neodlučno ističe da se radi “očigledno o pogrešci ostavinskog suda koju sada trpi revident”.”

Vrhovni sud Republike Hrvatske, Rev x 212/11-2, od 20.  VII. 2011.

 

"....... on je već u ostavinskom postupku iza pok. oca P.I. mogao istaknuti taj prigovor i tražiti izdvajanje sporne imovine temeljem odredbe čl. 37. ZN, što on u tom ostavinskom postupku nije učinio. Budući da to nije učinio, takav zahtjev ne može s uspjehom isticati niti sada, jer odluka ostavinskog suda u postupku iza pok. P.I., u odnosu na parnične stranke, ima značaj presuđene stvari.”

Vrhovni sud Republike Hrvatske, Rev 1519/98, od 16.  V. 2001.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Registrirajte se kako bi mogli sudjelovati u raspravi

Da bi postavili pitanje ili objavili komentar trebate biti naš korisnik.

Izradite korisnički račun

Izradite svoj korisnički račun na ovoj stranici. Lako je, potpuno besplatno i trajno!

Registrirajte se

Prijavite se

Već imate korisnički račun? Prijavite se ovdje.

Prijavite se sad




×