Jump to content
Nexus

Audio snimanje glasnih susjeda

Preporučene objave

Pozdrav svima,

zivim u stambenoj zgradi i vec nekoliko godina imam problem sa jako glasnim i nasilnim susjedima ciji stan je odmah uz moj. Oni se konstantno jako glasno svadjaju, vriste, bacaju predmete po stanu i lupaju vratima i ostalim predmetima.

Mozete zamisliti kako zvuci kada netko u stanu do vasega 10 puta zaredom svom snagom zalupi vratima iz bijesa. To se cijela zgrada trese... Ima tu jos puno vise primjera ali necu previse razvlaciti pricu.

Pozvao sam im policiju, koja je popricala sa njima i doslovno su mi rekli da su oni bespomocni sve dok sami ne zateknu te susjede da stvaraju buku.

Mene zanima dali ja tu buku mogu snimiti svojim mobitelom iz svoga stan, doslovno da kameru uperim u zid da se nista ne vidi ali da se cuje zvuk koji dopire iz njihovog stana u moj? Tu snimku bi onda mogao poslati putem MUP mobilne aplikacije.

Znam da ima jako puno ogranicenja oko bilo kakvog snimanja pa me zanima dali bi ovo sto ja planiram bilo legalno ili ne?

Hvala svima puno unaprijed na pomoci.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Ako se buka ne čuje na javnu površinu, svejedno nema prekršaja i policija neće postupati.

U okviru nekakve privatne tužbe bi se ta snimka mogla uzeti u obzir, jer snimaš zvuk u svom stanu, nisi postavio prisluškivače kod njih...

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Hvala ti na odgovoru. Dali to znaci onda kada bi izvan zgrade stao i snimio buku koja dolazi iz njihovog stana da bi to onda bilo ok?

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Da, na javnom mjestu je dozvoljeno snimanje. Međutim, policija bi te svejedno vjerojatno uputila na privatnu tužbu, bez obzira na snimku (ovisi u kojoj mjeri se čuje ta buka, naravno)..

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Ok, nisu bas neke dobre vijesti to... Znaci niti ako se radi o narusavanju javnog reda i mira i/ili nasilja u obitelji ja iz svog stana nemogu snimati zvuk koji dolazi iz susjedovog stana?

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Možeš snimati u svom stanu i na ulici, ali policija neće po tome automatski podnijeti prekršajnu prijavu, nego procjenjuju u svakom pojedinačnom slučaju.

Da s ulice snimiš tulum koji se u međuvremenu stiša, to bi se prijavilo bez problema. Lupanje vrata i svađa nije događaj tog tipa. A ako se radi o nasilju, snimka bi se koristila samo kao nadopuna prijavi žrtve. Opet, ima odstupanja i od toga, ali čisto da ne misliš da snimka rješava i jamči sve.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Registrirajte se kako bi mogli sudjelovati u raspravi

Da bi postavili pitanje ili objavili komentar trebate biti naš korisnik.

Izradite korisnički račun

Izradite korisnički račun na našoj stranici. Lako je!

Registrirajte se

Prijavite se

Već imate korisnički račun? Prijavite se ovdje.

Prijavite se sad


  • Similar Content

    • objavio Zagabria
      Poštovani,
      Opisat ću vam svoj problem, pa mi recite molim vas imam li osnova za podnošenje ustavne tužbe.
      Naime, već duže vrijeme (godinu i pol) imam problema s caffe-barom koji se nalazi u prizemlju stambene zgrade u kojoj živim. Tijekom dana nemam nikakvih problema, ali problem nastaje kada se organizira nekakav poseban događaj u kojem se pojača glazba iznad dozvoljene granice, a najveći problem je što se u tom caffe baru održavaju koncerti, i tada je stanje u mom stanu neizdrživo.
      Ja sam više ljuta na državu nego na vlasnike kafića, jer su manjkavi zakoni dozvolili da dođe do te situacije u kojoj se dozvoljava da problem nastane – i onda stavlja stanara u situaciju da pati od prekomjerne buke i gubi vrijeme na dopise, prijave, tužbe i slično, a sve to dok buka iz kafića i dalje dopire u stanove.
      Smatram da se nedovoljno precizno definiranim pravilnicima i pristranim tumačenjima istih, te lošom organizacijom nadležnih inspekcija vrijeđaju moja Ustavom i Konvencijom zajamčena prava: Dom je nepovrediv, Svakom se jamči štovanje i pravna zaštita njegova osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti, Svatko ima pravo na zdrav život, Svatko ima pravo na poštovanje svoga privatnog i obiteljskog života, doma....
      Sada ću vam obrazložiti zašto smatram da je država odnosno zakoni uzrok ovom problemu.
      Naime, da biste otvorili caffe bar, trebate provesti mjere zaštite od buke – na način da napravite zvučnu zaštitu koja se zatim testira u stanovima najbližih stanara. Caffe bar ima najveću dozvoljenu razinu buke od 65db(A) - što odgovara razini buke koju proizvodi malo glasniji razgovor, i onda se pusti u kafiću sa CD playera muzika, pojača do tih 65dB(A), i mjeri u stanu susjeda da li se išta čuje. U stanu iznad se tada ne smije se baš ništa čuti, inače se treba popravljati tj. pojačati zvučna zaštita (izolacija). Također, ugrađuje se limitator na to pojačalo u kafiću, tako da se ne može pojačavati iznad dozvoljene razine.
      I sve to zvuči lijepo i krasno, dok je vlasnik kafića uredan, ali ukoliko zaobiđe limitator buke ili donese npr. Trubu, bubanj, harmoniku… čija sirova snaga prelazi snagu od 65dB(A) – vi u stanu ne možete spavati.
       
      Krenut ću sada od kraja - a to je podnošenje prijave. Dakle, ukoliko se jednog petka, u caffe baru izvodi glazba (glazba u živo) iznad dozvoljenih 65dB(A), stanar poziva policiju. Policija izlazi na teren i vidi da se u caffe baru npr izvodi glazba u živo, i oni u tome ne vide ništa sporno – jer oni reagiraju u slučaju remećenja javnog reda i mira. Ista stvar je i ako je glazba sa cd playera pojačana iznad dozvoljene granice. Policija nema uređaje za mjerenje buke i ne znaju je li to iznad ili ispod dozvoljene razine – praktički su nemoćni. Onda stanar, ako je informatički pismen, šalje odmah u petak i prijavu putem maila, koju će službenik vidjeti tek u ponedjeljak. U međuvremenu će koncert biti i u subotu, i u nedjelju. A sanitarni inspektor će te moje prijave od petka, subote i nedjelje - PROČITATI najranije u ponedjeljak. Naglašavam to PROČITATI jer će samo to i napraviti - u pravilu.
      Susjed i ja smo tako 20ak prijava poslali i još nitko nije nenajavljeno došao mjeriti buku, a mogu doći jednog dana kada ne bude koncerta ili neke bučnije zabave, i onda će mjerenje pokazat da je kafić uredan. Ne postoji dežurni inspektor kojega se, kao policiju, može pozvati u trenutku prekoračenja dozvoljene razine buke.
      U drugim državama postoje uređaji koji se ugrade u kafić i registriraju razinu buke konstantno – po prijavi građana, inspektor dođe i očita uređaj i vidi je li bilo prekoračenja. Kod nas toga naravno nema.
      Dakle, ovdje je sustav katastrofalan – znači godinu dana i 20ak prijava, nitko nije izašao izmjeriti buku. Bili su jednom ujutro u 10 sati, a drugi put su došli sanitarni inspektori oko 22 sata i nisu mjerili buku, nego su provjerili je li sve uredno spojeno.
       
      Sada ću se vratiti na početak, odnosno na (po meni) nedovoljno precizno definirane pravilnike i pristrana tumačenjima istih.
      ·       Člankom 19., 20. i 21. Pravilnika o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata iz skupina "restorani" , "barovi", "catering objekti" i "objekti jednostavnih usluga", usluga (NN 82/07, 82/09, 75/12, 69/13 i 150/14), glazba u živo je predviđena samo u noćnom baru, noćnom klubu i disko klubu.
      Za npr. caffe bar i npr. Fast food ne piše ništa.
      Međutim, Ministarstvo turizma tumači da je glazba u živo dozvoljena i u caffe ako su provedene mjere zaštite od buke. Međutim, u fast foodu smatraju da se ne smije izvoditi glazba u živo iako su provedene mjere zaštite od buke iz razloga – što se gosti u fast foodu ne zadržavaju dugo (???).
      Dakle, ovdje mi je nevjerojatna sloboda koju si dozvoljava Ministarstvo u tumačenju jasnog i nedvosmislenog pravilnika.
       
      ·       Člankom 14. Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04), definirano je da se primjerice u caffe baru može u zatvorenom prostoru izvoditi samo glazba ugođaja najviše ekvivalentne razine 65 dB(A), dok je u barovima u kojima je Pravilnikom o razvrstavanju… predviđena glazba u živo, dozvoljena glazba najviše ekvivalentne razine 90dB(A).
      Ministarstvo zdravstva tumači da se i pri 65dB(A) može izvoditi glazba u živo. I može, ako klavijature spojite na limitirano pojačalo i svirate – samo što vas onda nitko u caffe baru ne bi čuo, jer buka od 65dB(A) odgovara razini ljudskog govora. Ako uzmete trubu, harmoniku… ili samo glasnije pjevate bez ikakvog mikrofona i pojačala, vi prekoračujete bez problema 65dB(A). Znači, teoretski se glazba u živo može izvoditi do 65dB(A), ali to nije u duhu pravilnika – međutim vlasnicima kafića odgovara takvo tumačenje, pa ministarstvo tako njima ide u korist.
       
      ·       Prema članku 13. Pravilnika o djelatnostima za koje je potrebno utvrditi provedbu mjera za zaštitu od buke (NN 91/2007), u djelatnostima u kojima se izvodi glazba uživo, postupak utvrđivanja provedenih mjera zaštite od buke nije moguće provesti u slučaju nepostojanja uređaja/sustava za automatsko elektroničko ograničavanje razine zvuka na mjestu izvođenja glazbe uživo.
      Prema još jednom mišljenju ministarstva zdravstva, sviranjem žive muzike koja nije ograničena na 65 dB(A) (npr. Romska glazba – trube, harmonike, bubnjevi…) vlasnik objekta krši odredbe Zakona o zaštiti od buke, što podliježe sankcijama. Kada postavim pitanje ministarstvu – a što je sa ljudskim glasom(?), koji se također ne može ograničiti iako je npr. mikrofon ograničen, jer pjevač bez problema pjeva glasnije od 65dB(A) i može ga se utišati samo ako mu netko govori „Tiše pjevaj!“ – e u tom slučaju se ministarstvo ne želi očitovat. Jer, kako se meni čini, ljudski glas je novi izvor zvuka, koji nije naveden u rješenju o provedenosti mjera zaštite od buke, nije ga moguće limitirati i krše se odredbe zakona o zaštiti od buke.
       
      ·       Sukladno članku 9. Pravilnika o djelatnostima za koje je potrebno utvrditi provedbu mjera za zaštitu od buke (NN 91/2007), postupak utvrđivanja provedbe mjera za zaštitu od buke za industrijska postrojenja i za zaštitu od buke zanatskih pogona provodi se mjerenjem razine buke ispred vanjskih otvora najugroženijih zatvorenih boravišnih prostora, a provodi se na udaljenosti od 0,5 m.
      E sada, meni su ugradili dvije snažne i bučne jedinice klima uređaja snage 10ak kW,  točno ispod prozora, znaci pola metra od mog prozora. I ljeti je nemoguće otvoriti prozor, jer kad otvorite prozor buka vam remeti san. I sanitarni inspektori ne žele buku mjeriti pri otvorenom prozoru nego pri zatvorenom prozoru – jer bi to valjda mjerili da nismo u istoj zgradi, i pozivaju se na Članak 13 citiranog pravilnika koji kaže:
      Kada se djelatnost i štićeni prostor ne nalaze u istoj građevini i kada građevine nisu međusobno konstruktivno povezane, a radi se o ugostiteljskoj djelatnosti, potreban je dokaz o ispunjavanju provedenih mjera za zaštitu od buke mjerenjem buke i razlike-vrednovanih razina između prostora/prostorija i vanjskog prostora 0,5 m ispred otvorenih vanjskih otvora najugroženijih zatvorenih boravišnih prostora.
      Meni je ovo nebulozno - da tumače zakon na način da buku mjere pri zatvorenom prozoru ako su klime meni točno ispod prozora, a mjerili bi pri otvorenom prozoru da nisu tako blizu...?
       
      Istraživanjem sam došla i do presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu Oluić protiv Republike Hrvatske koja je donesena 20. svibnja 2010. godine. Navedenom presudom se tražilo od RH da utvrdi je li riječ o sustavnoj povredi Konvencije ili ta povreda predstavlja pojedinačni slučaj. Republika Hrvatska je bila dužna, sukladno ovlastima usvojiti opće mjere radi sprječavanja novih povreda sličnih onoj ili onima ustanovljenim, ili radi prestanka povreda koje traju.
      Smatram da se nedovoljno precizno definiranim pravilnicima, pristranim tumačenjem istih, kao i nedonošenjem potrebnih izmjena i dopuna, sustavno vrijeđa Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
      Umjesto da se spriječi problem, manjkavom regulativom i pristranim tumačenjem iste, dozvoljava se da problem nastane i onda zbog loše organizacije nadležnih inspekcija građane stavlja u poziciju da problem trpe i ulaze u proces dugotrajnog rješavanja – naravno sve to dok problem traje i traje.
      Molim Vas za savjet, imam li osnova za ustavnu tužbu?
    • objavio lažna osnova za plaćanje
      Moje je pitanje, ako netko zna, smijem li pri odlasku u katastar i slične ustanove nositi diktafon i snimati svoj razgovor sa službenicima? Je li to prekršaj?
    • objavio StopBirokraciji
      Teoretska situacija:
      U zgradi Gradskog poglavarstva nekog imaginarnog glavnog grada osoba iz osiguranja (Zaštitar/ili je možda policajac...) stoji pred liftom, igra igrice i razgovara s osobom u liftu. Građanin kreće prema liftu, a Zaštitar mu naređuje da ne smije u lift i da uzme drugi. Građaninu se nije svidjelo šikaniranje i uzima mobitel, slika Zaštitara te odlazi prema stepenicama. Za njim Zaštitar povišenim glasom prijeti da će tužiti Građanina, da Građanin ne smije objaviti sliku, niti išta drugo.  Građanin se okreće i mobitelom  uključuje snimnje audio i video Zaštitara, koji nastavlja igrati igrice na mobitelu. Građanin postavlja pitanje: Molim? Zaštitar nastavlja igrati igrice na mobitel i pravi se da nije izrekao prijetnje. Građanin na glas sumira kako Zaštitar ne da koristiti lift, prijeti tužbom i kako igra igrice. Zaštitar se okreće, kreće prema Građaninu, pokušava ga fizički dodirnuti. Građanin napravi nekoliko koraka u natrag. Zaštitar ponovno pokušava i fizički dodiruje Građanina te pokušava mu uzeti mobitel. Građanin ponovno uzmiče i na glas izgovara da ga Zaštitar napada. Zaštitar odgovara da ne napada i naređuje građaninu da makne telefon i prestane snimati. Građanin prestaje snimati i odlazi. Zaštitar, nakon što je Građanin prestao snimati, ponovno nekoliko puta ponavlja zabranu objavljivanja, te da će tužiti Građanina ako išta igdje objavi.
      U toj teoretskoj situaciji Građanin je "uperio" mobitel i snimio ekran mobitela od zaštitara. Na teoretskoj snimci se, zbog blizine, ne vidi fizički dodir Zaštitara, ali se vidi kako zaštitar na mobitelu fizički pokušava dohvatiti telefon i kako se kreće prema Građaninu, dok se Građanin pokušava udaljiti od Zaštitara.
      Smije li osoba uslikati zaštitara/osiguranje/policajca u državnoj/gradskoj zgradi?
      Smije li osoba snimati audio i video zaštitara/policajca u državnoj/gradskoj zgradi?
      Ako osoba to učini, je li i koje je zakone prekršila?
      Što smije raditi s takvom snimkom?
      Smije li ju objaviti?
      Smije li prepričati i objaviti cijeli incident, i ako nema sve snimljeno?
      Smije li objaviti identitet zaštitara/policajca?
      Je li zaštitar/policajac prekršio zakon?
      Ako postoje snimke nadzornih kamera cijelog incidenta, kako do njih?

      GLAVNO PITANJE I ONO ŠTO ME NAJVIŠE ŽIVCIRA U OVOJ HIPOTETSKOJ SITUACIJI: Smije li zaštitar/policajac naprasno narediti nekorištenje lifta, samo da bi nastavio čavrljanje s  (mlađom ženskom) osobom i igranje igrice?
       
      Jadno i smiješno u toj hipotetskoj zemlji.
       
    • objavio sevenofnine
      Trebao bi mi pravni savjet u vezi sa psihičkim nasiljem u obitelji (otac, invalid i alkoholičar). Ne znam na koje se to pravo odnosi, obiteljsko ili kazneno.
       
      Unaprijed hvala.
    • objavio Strawinsky
      Poštovani!
      Postoji li neki rok za rješavanje žalbe upućene Visokom prekršajnom sudu, za koliko vremena obično riješe i kakve su iskustvene i/ili prosječne vrijednosti? U ovom se slučaju radi o Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji u kojem izričito piše da dijete ima prioritet.
  • Online korisnici



×