Grabarić Imbra objavljeno: 27. svibanj 2019. Dijeli objavljeno: 27. svibanj 2019. Ako je posjed kvalificirani (zakonit, istinit, pošten) vrijeme za stjecanje nekretnine u vlasništvu RH je 20 godina (čl. 159. Zakon o vlasništvu). Mislim da zakonitost i istinitost u ovom slučaju kojeg ima moj susjed nije sporna, ali me zanima kako se gleda na poštenje. Još 1988. na vlastiti pisani zahtjev ishodio je suglasnost koje je izdala Mjesna zajednica općine u kojem se navodi da on taj dio napuštenog zemljišta može obrađivati, a zemljište se nalazi uz njegovu kuću. U istoj suglasnosti navodi se da je imenovani dužan u slučaju potrebe vratiti to zemljište DPZ, tj. Skupštini općine. Takvo stanje zadržano je do danas, dakle već 31 godinu. U vrijeme izdavanja Suglasnosti zemljište je bilo društveno vlasništvo a sada je u vlasništvu RH. U katastru je upisan Grad Zagreb. Nije definirano o kojem točno zemljištu se radi ali se zna. Ima li kakvih zapreka da se stekne vlasništvo dosjelošću i na koji način se to može ostvariti ako zapreka nema? Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Spitfire odgovoreno: 28. svibanj 2019. Dijeli odgovoreno: 28. svibanj 2019. , Grabarić Imbra je napisao: Ima li kakvih zapreka da se stekne vlasništvo dosjelošću i na koji način se to može ostvariti ako zapreka nema? Sve i da ima kvalificiran posjed stećen dosjelošću na temelju zakona, RH mu vjerovatno neće izdati tabularnu ispravu kojom bi se upisao kao vlasnik nekretnine. Pa mu preostaje tužba za utvrđenje vlasništva dosjelošću i za izdavanje tabularne isprave, no kako se radi o RH prije toga bi stvarno i mjesno nadležnom DO trebao uputiti zahtjev za mirno rješenje spora. Borbena7 i Grabarić Imbra 1 1 Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Grabarić Imbra odgovoreno: 29. svibanj 2019. Autor Dijeli odgovoreno: 29. svibanj 2019. (uređeno) Hvala! RH neće izdati tabularnu jer je to modus operandi u ovakvim slučajevima, pa čak ni kad je sve jasno jer žele još nešto iskamčiti u sudskoj borbi? Zna li se možda kako inače prolaze tužitelji protiv RH u ovakvim slučajevima? Što uopće može RH u sudskom postupku? Ta zemlja nikad nije tražena natrag (nisam siguran jer nije definirano u Suglasnosti kojim je dana, ali čini mi se da je riječ o jednoj cijeloj čestici). *Jedino što bi eventualno mogli biti kontraargumenti je da su u Suglasnosti zabranili sadnju voćaka i podizanje ograde, a to nije ispoštovano (doduše ograda je od živice), međutim sve mi se to čini tanko na strani RH. uređeno: 29. svibanj 2019. od Grabarić Imbra Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Spitfire odgovoreno: 29. svibanj 2019. Dijeli odgovoreno: 29. svibanj 2019. prije 1 sat, Grabarić Imbra je napisao: Što uopće može RH u sudskom postupku? Ta zemlja nikad nije tražena natrag Na stranu voćke i ograda, pa ni to što zemlja nikada nije tražena natrag, u nekakovom postupku pred sudom bi vjerovatno bi se najviše cijenilo ovo, , Grabarić Imbra je napisao: U istoj suglasnosti navodi se da je imenovani dužan u slučaju potrebe vratiti to zemljište DPZ a ZVDSP propisuje u čl.362 (3) Smatra se da su vlasništvo Republike Hrvatske sve stvari iz društvenoga vlasništva na području Republike Hrvatske glede kojih nije utvrđeno u čijem su vlasništvu niti djeluje predmnjeva vlasništva iz stavka 1. i 2. ovoga članka, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati. (4) Što je u stavku 1. do 3. ovoga članka određeno glede stvari, vrijedi na odgovarajući način i za prava koja su bila u društvenom vlasništvu. Grabarić Imbra 1 Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Grabarić Imbra odgovoreno: 29. svibanj 2019. Autor Dijeli odgovoreno: 29. svibanj 2019. Hvala puno! Tako ću mu izložiti pa neka vidi. Iako, ako sam dobro shvatio iz dijela Vašeg citata čl. 362. st. 3. "a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati", to dokazivanje bi bilo upravo pozivanje na dosjelost. Ili je to sad već vožnja u krug? Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Spitfire odgovoreno: 29. svibanj 2019. Dijeli odgovoreno: 29. svibanj 2019. Ne, niti je u tome bila poanta. Dokazivanje bi eventualno imalo svrhe da postoji nekakov ugovor, rješenje ili bilo što drugo o davanju na korištenje i sl. koje bi bilo upisano u ZK a koje bi se onda moglo pretvoriti u vlasništvo temeljem st.1 i 2 navedenog članka. Poanta je bila u boldanome tj. pravu RH kao upisanoga vlasnika i sljednika društvenog vlasništva (MZ) kojim bi dokazivala da se davanjem takove suglasnosti zapravo radil o pravu služnosti do opoziva. Grabarić Imbra 1 Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Preporučene objave
Uključi se u diskusiju
Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.