Osporavanje temelja za prijenos potraživanja s banaka na agencije za naplatu (Odluka HNB-a)

[Mineane]

Pozdrav,

 

Na netu i u FB grupama vrti se jedan podulji tekst, navodno napisan od sudskog vještaka za financije, koji osporava prijenos tražbina/dugova s banaka na agencije za naplatu (EOS, B2, SVEA, itd.). 

To sam malo istraživao, jer tekst ima smisla, dok nisam našao na jednu Odluku HNB-a koja je relevantna za tu stvar. Na kraju, izgleda da je autor previdio ključan detalj, odnosno članak te Odluke.

 

Pitam kao laik, ako ima netko stručan za tumačenje čl. 2. st. 1. Odluke o kupoprodaji plasmana kreditnih institucija (dalje: Odluka), a koji se odnosi na ugovore o kupoprodaji plasmana kreditnih institucija (dalje: UKPKI):

"1) Kupoprodaja plasmana jest svaki ugovor kojim se prenosi plasman ili se prenose rizici i koristi s osnove plasmana s kreditne institucije prodavatelja (u nastavku teksta: prodavatelj) na stjecatelja te koji će za posljedicu imati prestanak priznavanja plasmana u bilanci kreditne institucije u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja."


Je li ovo znači "doslovno baš svaki ugovor", posebice ugovor o cesiji/ustupu potraživanja (ili možda ugovor o kupoprodaji motornog vozila, nekretnine, oranice, itd.)? Pa se onda ubaci i malo kredita kao bonus.    

Ili ipak znači "svaki UKPKI", odnosno svaki ugovor barem takvog ili sličnog naziva?

Možda treba ovu odredbu osporavati, ako da -- gdje i kako?

 

Izvor: https://www.hnb.hr/documents/20182/525937/h-odluka-kupoprodaja-plasmana-ki_npt.pdf/e0446f94-7dd0-4a5f-8ca5-99d46406cda8

 

---- 

 

Malo za relaksaciju u subotu prijepodne, da se ovome da lakša i vedrija nota, ako je moguće.

 

Laički, što se tiče mog pitanja o vrsti ugovora o kupoprodaji plasmana, ako je riječ o tome da "doslovno baš svaki ugovor" koji zadovoljava ostale uvjete iz spomenute Odluke može biti valjan UKPKI, onda su krediti dani ljudima od krvi i mesa ovdje tek roba.

Npr. neko trgovačko društvo dođe otvoriti žiro-račun u banku, a oni mu u okviru ugovora o žiro-računu -- nakon uobičajenih odredbi koje uređuju taj odnos, a recimo zato što su svoje poslovanje prenijeli njima iz druge banke -- dodaju i bonus: ustup nenaplaćenog dospjelog potraživanja od osobe XY temeljem danog kredita toj osobi XY u iznosu od ABC kuna.

Ovo je, naravno, ekstremni primjer, ali sasvim moguć, ako su drugi uvjeti iz Odluke zadovoljeni. Nešto kao da sklopim ugovor o pretplati za mobitel u telekomu, pa mi u okviru tog ugovora prodaju i telefon za 1 kunu, iako mu je tržišna vrijednost značajno veća. Možda sada telekomi mogu nuditi i potraživanja po danim kreditima umjesto telefona, kao bonus u okviru svojih ugovora o pretplati?

[Ruby_Danderfluff]

Temu prebacujem u PF Caffe jer nije vezana uz određeni konkretni pravni problem, već se radi o općenitoj raspravi.

Očigledno Vam je da teleoperater nije kreditna institucija, pa on onda ne bi mogao prodavati plasmane. Dakle, nemojte ovo tumačiti gramatički kao "svaki ugovor", nego "svaki ugovor kojim se" itd. Ne vidim da bilo tko od nas (osim  ima sredstva, volje i načine naplaćivati potraživanja koja već nije naplatio netko sa strpljenjem i financijskim mogućnostima kakve ima banka (osim, dakako, agencija koje se isključivo time bave), tako da nekakva velika potražnja za lošim plasmanima sumnjam da će biti među narodom.

Možete li linkati ili citirati taj tekst sudskog vještaka za financije? Nisam naišla na to ranije.

[Mineane]

Ako sam dobro razumio cijeli okvir, a posebno ovaj članak Odluke HNB-a, onda prvi prijenos (banka -- firma XY) mora biti po reguliranim pravilima i uz odobrenje HNB-a (ukratko). No, sljedeći više ne mora ništa pitati HNB, nego dalje trguje kao krumpirima (firma XY -- firma Z) ili kupusom (firma Z -- neki telekom, npr.), itd.

 

"1) Kupoprodaja plasmana jest svaki ugovor kojim se prenosi plasman ili se prenose rizici i koristi s osnove plasmana s kreditne institucije prodavatelja (u nastavku teksta: prodavatelj) na stjecatelja te koji će za posljedicu imati prestanak priznavanja plasmana u bilanci kreditne institucije u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja."

 

Tehnički, "... ugovor kojim se prenosi plasman ... ili ... rizici i koristi s osnove plasmana ...", čini mi se da može biti i ugovor o ustupu/cesiji, ali i razni drugi ugovori. Onda je ovo vjerojatno promašeno zbog toga detalja. To je iz jedne FB grupe, a post je od 23/5/2019:

https://web.facebook.com/groups/175908495802181/

 

 

 

 

[Ruby_Danderfluff]

Po mom mišljenju, u pravu ste, može biti kupoprodaja, cesija, ustup, svaki ugovor kojim se može izvršiti prijenos duga (preuzimanje duga, preuzimanje ispunjenja i sl.). Dakle, ne treba tumačiti gramatički, kao samo "kupoprodaja", jer je zakonska definicija puno šira i mislim da bi se bilo koji sud kojem bi bio predstavljen ovaj argument to tumačio koristeći navedenu zakonsku definiciju. Dobro ste to uočili.