'Hipokratova optužnica'

[savjest2]

Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta 
Kriminalističko istraživanje nad zaposlenicima jedne farmaceutske kuće i drugih osumnjičenika zbog postojanja osnova sumnje na udruživanje i počinjenje drugih kaznenih djela

 

Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta i Policijski nacionalni ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, u suradnji s više policijskih uprava, provode kriminalističko istraživanje u operativnoj akciji "Hipokrat" nad 26 zaposlenika jedne farmaceutske kuće, jednim trgovačkim društvom, 49 liječnika i jednom ljekarnicom zbog postojanja osnova sumnje na počinjenje kaznenih djela udruživanje za počinjenje kaznenih djela, primanja i davanja mita, zlouporabe položaja i ovlasti te poticanja na zlouporabu položaja i ovlasti. (12. 11. 2012.)

Prva saznanja o mogućem podmićivanju liječnika i ljekarnika od strane farmaceutske kuće dobivena su od Nataše Škaričić, novinarke Slobodne Dalmacije, koja je i nakon toga nastavila svoja istraživanja ovog slučaja. Nakon potvrde osnovanosti ove informacije, provedena su kriminalistička istraživanja, izvidi i dokazne radnje.
Na temelju prikupljenih podataka i dokaza postoji osnova sumnje da su se prvoosumnjičenik, predsjednik Uprave jedne farmaceutske kuće, drugoosumnjičena, financijska direktorica iste kuće, trećeoosumnjičenik, regionalni direktor sektora jug i četvrtoosumnjičenik, regionalni direktor sektora sjever, od 2009. godine do 12. studenoga 2012., u Ludbregu, dogovorili da će u ime farmaceutske tvrtke kontinuirano nagrađivati liječnike i ljekarnike davanjem novca i drugih darova u vrijednosti od pet do deset posto od vrijednosti lijekova koje liječnici propišu iz ponude njihove farmaceutske kuće. U cilju realizacije navedenog angažirali su 22 osumnjičenih zaposlenika i stručnih suradnika farmaceutske kuće koji su kontinuirano, sukladno njihovim uputama, većem broju liječnika i ljekarnika davali novac, vrijednosne bonove za kupovinu u trgovačkim kućama, kupovinu robe te plaćanje putovanja na teret farmaceutske kuće, kao protuuslugu za propisivanje lijekova iz njihove ponude, a ljekarnicima kao protuuslugu za naručivanje i evidentiranje izdavanja lijekova.  
Kako prikupljeni podaci i dokazi daju osnova za pokretanje postupka, to je dio osumnjičenika uhićen i po završetku kriminalističkog istraživanja osumnjičenici će biti ispitani u USKOK-u, nakon čega će biti donesena odluka o daljnjem postupanju.

 

 

Aktualno

 

Foto

 

Poštovani, prvo, ne znam jesam li najspretnije obavila copy-paste davno spominjano priopćenje DO pa se ispričavam zbog toga. Ta davno poznata tema mi je pala na pamet iz par razloga ali vas i forum ne bi tim razlozima opterećivala, niti ima smisla. 

U ovoj optužnici-priopćenju (pa i u svim javnim priopćenjima tada) spominje se ' to se dogodilo od 2009. do studenog 2012. godine'. Osobno poznajem jednog liječnika koji je bio u tim vodama i u periodu od otprilike 2005. do 2008. godine primao svaka 3- 4 mjeseca oko 1000 kn od spomenute farmaceutske tvrtke za istu svrhu kao u priopćenju. Taj liječnik nije bio obuhvaćen u sklopu 'Hipokratove akcije' jer je ona provedena samo od 2009. do 12.studenog 2012.

Može se sada pokrenuti postupak protiv njega? 

Popularni tagovi

na vrh

[G-man]

Protiv svakog počinitelja kaznenog djela može se pokrenuti kazneni postupak ukoliko su zadovoljeni uvjeti te ukoliko ne postoje zapreke istom.

Prvo pitanje koje bi se u slučaju ovog "vašeg" liječnika postavilo bilo bi ono zastare kaznenog progona, ali i da do postupka dođe, on bi se provodio neovisno o slučaju "Hipokrat", no svakako da bi modus provedbe bio olakšan. No, prethodno moraju postojati osnove sumnje kako bi uopće došlo do tzv. prethodnog kaznenog postupka, a zatim i osnovana sumnja kako bi se išlo u sam kazneni postupak.

Slučaj "Hipokrat" je "pokrio" spomenuto vremensko razdoblje, jer su imali dokaze za isto, a za ranije očito nisu.

[savjest2]

, G-man je napisao:

No, prethodno moraju postojati osnove sumnje kako bi uopće došlo do tzv. prethodnog kaznenog postupka, a zatim i osnovana sumnja kako bi se išlo u sam

Osnovne sumnje pa i dokazi postoje, liječniku se plaćalo na žiro račun nakon što je potpisao obrazac 'studija učinkovitosti', tako se zvalo koliko se sjećam. Kad je izbila 'Hipokratova akcija' on je djelovao iznenađen što se to smatralo krivičnim djelom. Jedino u što nema sumnje, lijekove od spomenute firme nije neopravdano propisivao ali bi ponekad zbog nekih nuspojava makar ne tako značajnih, ponekad kažem, ukinuo dosadašnji lijek od jedne firme i uveo onaj za koje se plaćala simulacija, 50 ili 100 kn! 

 

 

, G-man je napisao:

Prvo pitanje koje bi se u slučaju ovog "vašeg" liječnika postavilo bilo bi ono zastare kaznenog progona,

Sigrno je ono trajalo do prvih mjeseci 2008.g jer je tada išao na drugo radno mjesto. 

[G-man]

prije 14 sati , savjest2 je napisao:

Jedino u što nema sumnje, lijekove od spomenute firme nije neopravdano propisivao ali bi ponekad zbog nekih nuspojava makar ne tako značajnih, ponekad kažem, ukinuo dosadašnji lijek od jedne firme i uveo onaj za koje se plaćala simulacija, 50 ili 100 kn!

Ovo bi išlo u prilog isključenju namjere na njegovoj strani i smatram da bi DORH to odbacio s tim obrazloženjem.

[savjest2]

Nadam se ste shvatili štamparsku grešku u prošlom post tako da ono nije simulacija nego stimulacija. 

I da dodam kako se sve plaćalo na žiro račun i koliko ja znam sredstva na žiro računu se oporezuju tako da, sve skupa, nije tajnovito i uvijek se moglo saznati i pristupiti se podacima. 

[G-man]

Jasna je greška.

Gledajte, ukoliko je taj liječnik samo ponekad mijenjao lijek na ovaj farmaceutske kuće, koja ga je "nagrađivala", teško je tu dokazati namjeru (ne kažem nemoguće, ali teško). I kao što i sami kažete, lijek nije bio neopravdano propisivan i očito je pomagao ljudima.

A lijekovi su vam kao i školske knjige, svaki nakladnik tvrdi da su njegove najbolje (sjećam se i svojih školskih dana, gdje su identične stvari radile nakladničke kuće u dosluhu s profesorima, koji su imali proviziju po knjizi).

Gledajte, ako vas to toliko muči, vi slobodno podnesete kaznenu prijavu (možete i anonimno), jedino na vašem mjestu ne bih previše očekivao od toga, jer glavni negativci (farmaceuti) su već dobili svoje, a to je bila poanta.

[savjest2]

Dopustite da postavim par napomena pod rednim brojevima.

1. Lijek nije bio neopravdano propisan, to je činjenica, onaj koji je stvarno imao visok tlak taj je dobio lijek za visok tlak ali bi uvijek nastojao propisati lijek koji se nagrađivao i ponekad ukinuti dosadašnji lijek. 

2. Glede poreza na sredstva na žiro računu, u međuvremenu sam se predomislila za tu mogućnost jer se ne mogu sjetiti (je li se Vi sjećate) je li već tada postojala mogućnost oporezivanja na sredstva na žiro računu, tada još nije bio OIB u funkciji! 

3. Sad znam pouzdano da je zadnja 'suradnja' sa farmaceutima bila 4 ili 5 mjesec 2008.g, je li moguće da je stupila zastara kao što ste tu mogućnost postavili? i zadnje pitanje kao edukativno, 

4. U slučaju da se pokrene postupak, pretpostavka, i da bude proglašen krivim, sredstva koja su zarađena bi trebala biti vraćena u cijelosti? i što je s kamatama tj hoće se kamate obračunati za čitavo razdoblje sve do dana presude ili kako? 

 

[G-man]

1. Tu bi onda trebalo vidjeti koliko često je lijek "stimulatora" propisivan u odnosu na ostale lijekove, kao i jesu li ove zamjene lijeka bile medicinski opravdane.

2. Nažalost, nije ni meni poznato.

3. Ovisno o kvalifikaciji djela, no najvjerojatnije nije nastupila, imajući u vidu odredbu čl. 86. aktualnog KZ-a, koji navodi kako se na postupke u tijeku imaju primijeniti zastarni rokovi novog KZ-a, koji su znatno duži od onih ranijih.

4. Sve što je bilo protupravno stečeno, oduzelo bi se kao imovinska korist, ali bez kamata, jer se time kazneno pravo ne bavi.

 

[savjest2]

1. Tada su farmaceuti davali liste za popunjavanje od broja 1 preko broja 15 pa do 30(najviše) pa za svaki po 50 do 100 kn. Učestalost lijekova kao i opravdanost, sve u svemu, nije upitna. 

3.

prije 5 sati , G-man je napisao:

odredbu čl. 86. aktualnog KZ-a, koji navodi kako se na postupke u tijeku imaju primijeniti zastarni rokovi novog KZ-a, koji su znatno duži od onih ranijih.

Nema postupka, dakle, ne vodi nikakav postupak, zadnja radnja se dogodila u 4 ili 5 mjesec 2008. i nikakav postupak nikada nije pokrenut, zato i pitam za mogućnost pokretanja. 

4. Drugim riječima, kad bi se sada vodio postupak (ako zastara nije nastupila i ako se proglasi krivim) navedeni liječnik bi uplatio samo onoliko koliko je zaradio i nikakve druge parnice za kamate ne bi bilo? 

[G-man]

3. Vidim da sam se nespretno izrazio, u slučajevima kaznenih djela (ne već pokrenutim postupcima za iste).

4. To je smisao instituta oduzimanja imovinske koristi i tu se kazneni postupak razlikuje od parničnog.

[savjest2]

1. Samo da dodam, sjetila sam se da je među ostalim potpisanim papirima između liječnika i predstavnika farmaceutske tvrtke bio i ugovor o djelu, ili  autorskom honoraru, ali vjerojatnije je ovaj drugi, po mom sjećanju.

3. Nisam pravnica pa nisam razumjela, s obzirom na sve opisano, rečeno i na datume, je li to onda ušlo u zastaru ili nije? 

4. Ni ovo nisam razumjela, znači li to da se u svakom slučaju vraćaju se samo sredstva koja su protupravno oduzeta jer parničnog postupka nema(naravno, kad bi se vodio postupak i kad bi se proglasio krivim). 

[G-man]

3. Najvjerojatnije nije (no, treba vidjeti za što bi se čovjeka uopće moglo teretiti).

4. Samo stvarno pribavljena korist, dakle taj iznos koji mu je navodno isplaćen od strane "farmaceuta".

[savjest2]

prije 1 sat , G-man je napisao:

no, treba vidjeti za što bi se čovjeka uopće moglo teretiti).

Imate Vi mišljenje ili ideju za što? Sve ostale točke su mi jasne, samo još to preostalo. Kako imate intenzivan rad i svakome izađete u susret pa velikodušno odgovarate, možda ste, oprostite, kažem možda, zaboravili da nije ništa pokrenuto, zadnji autorski ugovor bio 4-5 mj/2008., medicinska opravdanost propisivanja lijekova nije bila upitna ALI je bila 'nadahnuta' stimulirana i nagrađivana te isplata novca je uvijek slijedila par dana ili koji tjedan nakon popunjavanja određene liste pod imenom i prezimenom pacijenata. Evo u sažetku. 

[G-man]

Shvaćam da je proteklo dosta vremena, no to ne bi bilo problematično, po meni.

Glede djela, u obzir bi zapravo došla ista ova djela za koja su terećeni liječnici u spomenutoj aferi - dakle, primanje mita svakako, a ostaje upitnim je li bilo poticanja na zlouporabu položaja i ovlasti od strane dotičnog liječnika, no za to bi trebalo obuhvatiti nekoga iz Uprave spomenute farmaceutske kuće (u svakom slučaju bi se nekoga iz Uprave moralo obuhvatiti zbog davanja mita).

A o ovim poteškoćama sa dokazivanjem (ne)opravdanosti propisivanja sam već napisao što mislim. Šanse za postupak su, po mom mišljenju, male, no to ne znači da ne možete podnijeti kaznenu prijavu.

[Ruby_Danderfluff]

Kao netko tko je imao uvida u ovu optužnicu, mogu reći da je možda liječnik kojega spominjete, ako je postojalo dokaza i za njega (a nastavio je primati mito i nakon 2009. godine), možda bio obuhvaćen optužnicom, ali se u navedenom predmetu nagodio s državnim odvjetništvom, kao što je većina liječnika i učinila (ako se sjećate, prvotnom optužnicom ih je bilo obuhvaćeno 350-400), na plaćanje novčane kazne, odradu rada za opće dobro na slobodi, i povrat primljene imovinske koristi. 

Mogu potvrditi da je kazneno djelo za koje su liječnici optuženi bilo primanje mita. 

[savjest2]

prije 5 sati , Ruby_Danderfluff je napisao:

(a nastavio je primati mito i nakon 2009. godine), možda bio obuhvaćen optužnicom,

To, ne, dakle, zadnja 'suradnja' sa farmaceutskom tvrtkom mu je bila 4 ili 5 mjesec 2008.g, to je sigurno, nakon toga nije ni mogao biti u sličnim (ne)prilikama jer je promijenio radno mjesto. Postupka prema njemu nije nikada bilo, zato pitam za mogućnost pokretanja takvo što sada. 

 

prije 5 sati , Ruby_Danderfluff je napisao:

 

Mogu potvrditi da je kazneno djelo za koje su liječnici optuženi bilo primanje mita

Ako bi se navedeno okvalificiralo kao mito, kad bi onda nastupila zastara? 

[savjest2]

prije 5 sati , G-man je napisao:

upitnim je li bilo poticanja na zlouporabu položaja i ovlasti od strane dotičnog liječnika,

Poticanja od strane liječnika! ne znam kako bi to bilo, predstavnik je obično obišao liječnika, kao i inače, ali znam za dva navrata kad je liječnik dotičnog predstavnika nazvao, ili vidio slučajno, ne mogu se točno sjetiti, i pitao 'ima li koja studija za mene'? To je ustvari bila lista od 10 do 30 rubrika za upisati imena pacijenata kojima je propisao dotični lijek (50-100 kn za svaki), i pored je svakog imena upit o učinkovitosti i možda nuspojavama (teško se sjetiti, ali tako je otprilike). I, svaki put prilikom dogovora oko ovakvih 'studija', predstavnik i liječnik bi potpisali izjavu o autorskom honoraru (zbog toga je njemu bilo čudno da je ono sve bilo kazneno djelo, tako smo naknadno da je komentirao) pa tjedan ili ponekad dva ili tri tjdana nakon što bi se lista popunila, slijedila bi isplata na žiro račun. 

[G-man]

Da, tu onda ne bi bilo poticanja.

[savjest2]

Tema mi je postala zanimljiva i zbog nje same. Znači, liječnik ako nazove farmaceutskog predstavnika i pita ga 'ima li koja studija za mene' tu ne bi bilo poticanja, a ako ga nazove i kaže npr 'ne budete mi ponudili studiju, ili Bon..itd onda ću prestati propisati lijekove vaš firme', onako kako su neki iz Hipokratove akcije navodno radili, bi li se to smatralo poticanjem? 

[G-man]

To bi onda bilo kazneno djelo primanja mita (zahtijevanje).

Ali, teško je ovako navoditi fragmente imaginarnog slučaja i tražiti decidirani stav.

[savjest2]

 

1. Što se tiče povrata stvarne nelegalne pribavljene koristi takvim kd, da li tu postoji zastara koja je odvojena odnosno drugačija od zastare samog navedenog djela? Naime, u jednom Vašem postu ili odgovoru na ovom forumu, ćini mi se (jer nisam dobro razumjela) da ste naveli da zastara povrata nelegalne koristi nastupa nakon 10 godina! Ako sam dobro shvatila.

2. Opravdanje dotičnog liječnika tada tipa 'sve je išlo kao autorski honorar za studije sa potpisom na ugovore i isplatom na žiro račun, ne na ruke, pa mi nije bila sumnja da se ovo tretira kao kd, nisam ja pravnik da znam sve zakone...', bi li išta umanjilo na težini optužnice? 

3. Na osnovi svega iznesenog, po kojem bi stavku kd.mito išla optužnica?

[savjest2]

"Naime, za ona djela kod kojih su liječnici samo prepisivali Farmalove lijekove USKOK ih sumnjiči za blaži oblik primanja mita, dakle za to da su dobili novac za nešto što bi ionako morali napraviti.
Gomila dokumentacije 
U slučajevima kada bi izdavali fiktivne recepte za lijekove kojima bi istjecao rok trajanja, tereti ih se za radnje koje nisu smjeli napraviti, a za što je zapriječena i veća kazna. "

4. Ovo je odsječak iz S. Dalmacije 13.11.2012.g. Zanima me što to znači 'blaži oblik primanja mita' po pitanju k progona? Je li to uopće provodljivo ima li veze sa određivanje članka i ili stavka članka k.d.?

[G-man]

prije 19 sati , savjest2 je napisao:

1. Što se tiče povrata stvarne nelegalne pribavljene koristi takvim kd, da li tu postoji zastara koja je odvojena odnosno drugačija od zastare samog navedenog djela? Naime, u jednom Vašem postu ili odgovoru na ovom forumu, ćini mi se (jer nisam dobro razumjela) da ste naveli da zastara povrata nelegalne koristi nastupa nakon 10 godina! Ako sam dobro shvatila.

Oduzimanje imovinske koristi ne zastarijeva, no da bi ta odredba došla u obzir mora postojati pravomoćna presuda kojom je utvrđen učin kaznenog djela i oduzeta njime stečena imovinska korist.

Tako da se i dalje gleda zastara kaznenog progona, kao pretpostavka dopustivosti vođenja kaznenog postupka u kojem bi se onda eventualno (u slučaju osude) oduzela imovinska korist.

prije 19 sati , savjest2 je napisao:

2. Opravdanje dotičnog liječnika tada tipa 'sve je išlo kao autorski honorar za studije sa potpisom na ugovore i isplatom na žiro račun, ne na ruke, pa mi nije bila sumnja da se ovo tretira kao kd, nisam ja pravnik da znam sve zakone...', bi li išta umanjilo na težini optužnice?

Ne. Pravne zablude su izniman raritet u kaznenom pravu, u praksi u pravilu rezervirane za strance.

prije 19 sati , savjest2 je napisao:

3. Na osnovi svega iznesenog, po kojem bi stavku kd.mito išla optužnica?

 

prije 19 sati , savjest2 je napisao:

"Naime, za ona djela kod kojih su liječnici samo prepisivali Farmalove lijekove USKOK ih sumnjiči za blaži oblik primanja mita, dakle za to da su dobili novac za nešto što bi ionako morali napraviti.

Čl. 293. st. 2. KZ-a.

prije 19 sati , savjest2 je napisao:

U slučajevima kada bi izdavali fiktivne recepte za lijekove kojima bi istjecao rok trajanja, tereti ih se za radnje koje nisu smjeli napraviti, a za što je zapriječena i veća kazna. "

Čl. 293. st. 1. KZ-a.

[savjest2]

prije 22 sati , G-man je napisao:

, savjest2 je napisao:

morali napraviti.

Čl. 293. st. 2. KZ-a.

Po tome sigurno nije nastupila zastara!? 

[G-man]

Prema aktualnom KZ-u, primjenom odredbe čl. 86. i aktualne prakse i stajališta naših sudova, zastarni rok iznosio bi 20 godina.

No, tu onda dolazimo i do pitanja primjene blažeg zakona, a raniji KZ (koji je bio na snazi) je defintiivno blaži po pitanju sankcije (6 mjeseci do 5 godina), pa se zastarni rok "spušta" na 15 godina, što bi sugerialo da će za one prve radnje kaznenog djela (2005.) iduće godine nastupiti zastara.

Opet, sve ovo pišem bez ikakvog stvarnog uvida u bilo kakve dokaze.

[savjest2]

, G-man je napisao:

(6 mjeseci do 5 godina), pa se zastarni rok "spušta" na 15 godina, što bi sugerialo da će za one prve radnje kaznenog djela (2005.) iduće godine nastupiti zastara.

Oprostite puno, jeste sigurno dobro računali ili ja krivo ovo shvaćam(prijateljica mi je ovo poslala, ni ona nije pravnik): Pod 'zadnja provjera 5.11.2009.' Zastara kaznenog progona 
Članak 19. 
(1) Kazneni progon radi primjene kaznenog zakonodavstva Republike Hrvatske, 
osim u slučajevima kad se radi o kaznenim djelima navedenim u članku 18. 
stavka 2. ovoga Zakona, ne može se poduzeti kad protekne određeno vrijeme od 
počinjenja kaznenog djela, i to: 
⇒ dvadeset i pet godina za kazneno djelo s propisanom kaznom dugotrajnog 
zatvora, 
⇒ petnaest godina za kazneno djelo s propisanom kaznom težom od deset 
godina zatvora, 
⇒ deset godina za kazneno djelo s propisanom kaznom težom od pet godina 
zatvora, 
⇒ pet godina za kazneno djelo s propisanom kaznom težom od tri godine 
zatvora, 
⇒ tri godine za kazneno djelo s propisanom kaznom težom od jedne godine 
zatvora, 
- tri godine za kazneno djelo s propisanom kaznom zatvora do tri godine ili 
novčanom kaznom 
⇒ dvije godine za kazneno djelo s propisanom kaznom zatvora do jedne godine 
ili s novčanom kaznom. (Brisano NN 71/2006) 
(1) Kazneni progon, osim u slučajevima navedenim u članku 18. stavku 2. ovoga 
Zakona, ne može se poduzeti kad protekne određeno vrijeme od počinjenja kaznenog 
djela, i to: 
– trideset godina za kazneno djelo s propisanom kaznom doživotnog zatvora, 
– dvadeset godina za kazneno djelo s propisanom kaznom težom od deset godina 
zatvora, 
– petnaest godina za kazneno djelo s propisanom kaznom težom od pet godina 
zatvora, 
– deset godina za kazneno djelo s propisanom kaznom težom od tri godine 
zatvora, 
– pet godina za kazneno djelo s propisanom kaznom težom od jedne godine 
zatvora i 
– tri godine za ostala kaznena djela 
(2) Ako je za kazneno djelo propisano više kazni, zastara se određuje prema najtežoj 
od propisanih kazni za to djelo. 
(3) Zastara kaznenog progona za kaznena djela počinjena na štetu djeteta i maloljetne 
osobe ne teče do njihove punoljetnosti.

[G-man]

Ali pogledajte čl. 86. aktualnog KZ-a.

Dakle, dio ovih nedjela "vašeg" liječnika bi definitivno došao u zastaru prije pravomoćnosti hipotetskog sudskog epiloga, ali dio ne bi, po mom mišljenju. Ovo pod uvjetom da bi se uopće išlo u postupak.

[savjest2]

Da, hvala. 

[savjest2]

, G-man je napisao:

Ali pogledajte čl. 86. aktualnog 

Da, ustvari o tom članu ste 27.7.2015. objavili velik komentar. 

[savjest2]

, G-man je napisao:

Ne. Pravne zablude su izniman raritet u kaznenom pravu, u praksi u pravilu rezervirane za strance.

Mada je ovo citirano ovdje, općenito vezano za k djela, 'stranac' se odnosi na turista, ne može se odnositi na npr Argentinca, alžirca, grka..koji su ovdje došli studirati, diplomirali, dobili hrvatsko državljanstvo i desetljećima žive. Je li sam u pravu? 

[savjest2]

Znam da je tema manje važna od drugih tema na ovom forumu, zato, ukoliko ne dobijem odgovor, u svakom slučaju ću biti zahvalna ovom vrlo korisnom forumu koji besplatno i zdušno daje savjete.

U međuvremenu sam saznala par činjenica. 

1. Navedeni liječnik javno i otvoreno govori sve što je izneseno, u smislu, 'ponekad kad bi mi predstavnik posjetio, ponudio bi neku studiju o učinkovitosti lijeka i s njom za svakog pacijenta kome se lijek propiše bi ja dobio 50 do 100 kn pa kad bi bilo moguće maknuti dotadašnji lijek i umjesto njega propisati novi za koji me se nagrađivalo ja sam to uradio, ali, s druge strane, nikada nisam uveo ni jedan lijek bez medicinske indikacije niti sam pacijentu uskračivao potreban lijek ni onda kad bi se lista potpunila i kad  više ne bi bilo plačanja - lijek mi se dopada, ja ga pišem, a ako su mi plaćali za njega to mi je bila i veća motivacija, ako je pacijent do sada bio na lijeku x a farmaceuti mi nudi y za koji me se nagrađivalo, pa ako su x i y imali isto djelovanje, napisao bi y, kune su išle na žiro, to su potvrde s banke na kojima  gore piše "autorski honorar", svaki se ugovor potpisalo i ništa skriveno nije bilo'. Tu bi ustvari spomenula da mi je službenica - prijateljica s banke rekla da je banka uvijek slala poreznoj upravi izvješća do 31.12.

, G-man je napisao:

Gledajte, ukoliko je taj liječnik samo ponekad mijenjao lijek na ovaj farmaceutske kuće, koja ga je "nagrađivala", teško je tu dokazati namjeru (ne kažem nemoguće, ali teško). I kao što i sami kažete, lijek nije bio neopravdano propisivan i očito je pomagao ljudima.

Ukoliko liječnik ovo sve gore ponovi pred DO-om, a izgleda da bi bio kadar to potvrditi, i s obzirom na Vašu konstataciju koju sam citirala, bi li se moglo očekivati više šansi za pokretanje postupka ili ne? 

 

, G-man je napisao:

A lijekovi su vam kao i školske knjige, svaki nakladnik tvrdi da su njegove najbolje (sjećam se i svojih školskih dana, gdje su identične stvari radile nakladničke kuće u dosluhu s profesorima, koji su imali proviziju po knjizi).

2. Ova usporedba stoji ali nije li i ovo mito? 

3. 

, G-man je napisao:

Dakle, dio ovih nedjela "vašeg" liječnika bi definitivno došao u zastaru prije pravomoćnosti hipotetskog sudskog epiloga, ali dio ne bi, po mom mišljenju

3. Kad kažete 'dio' i 'bi', pri tome mislite da nije još ništa išlo u zastaru? i

4. U par navrata ste spomenuli samo mogućnost ili za slučaj da se ide u postupak kao npr

, G-man je napisao:

3. Najvjerojatnije nije (no, treba vidjeti za što bi se čovjeka uopće moglo teretiti).

 

, G-man je napisao:

. Ovo pod uvjetom da bi se uopće išlo u postupak.

zato, moje pitanje, na kraju ovoga izloženog, što mislite, ima li smisla gubiti vrijeme i anonimno prijaviti ili nema? 

[Ruby_Danderfluff]

S obzirom da je teško spekulirati što bi pojedino državno odvjetništvo napravilo u konkretnom slučaju (govoreći i o načelu oportuniteta koje državni odvjetnici primjenjuju), prijavite, to je jedini način da doznate što bi bilo.

[savjest2]

Da. Možete mi samo objasniti što znači oportunitet u navedenom tekst?

[Ruby_Danderfluff]

Načelo svrhovitosti mogli bismo defi nirati kao procesnu mogućnost tijela kaznenog progona da unutar ovlaštenja koja im daje zakon, odustanu od kaznenog progona, unatoč općoj dužnosti poduzimanja kaznenog progona (načelu legaliteta) kad to zahtjevaju razlozi ekonomičnosti („procesna ekonomija“) ili svrha kaznenog progona. Temeljna svrha načela oportuniteta je, dakle, izbjegavanje kaznenog progona kad to nije ekonomično ili kad to nije svrhovito . U literaturi se kao temeljna svrha često navodi i izostanak javnog interesa na kažnjavanje počinitelja. 

Ovo se načelo kod nas ograničeno primjenjuje primjenom čl. 206.d ZKP-a koji kaže da državni odvjetnik može uvjetno odustati od kaznenog progona ako oštećenik naknadi štetu, uplati u humanitarne svrhe, poduzme rad za opće dobro na slobodi i sl. Tada do kaznenog progona neće doći, ali do neke sankcije hoće.

[savjest2]

prije 23 sati , savjest2 je napisao:

 

Znači, šteta se ne mora nužno uplatiti u državni proračun, može i u humanitarne svrhe, nisam znala. Od idućeg mjeseca neka gospodin uplati u Unicef ili Dječji selo.. Hvala ljepa. Ali, oprostite što možda dosađivam, u svakom slučaju, čitav taj predmet odnosno priča, nije sigurno kazneno djelo, ako sam dobro zaključila iz Vaših odgovora!? 

uređeno: 23. srpanj 2019. od savjest2

[savjest2]

Malo sam nespretno napisala da gospodin uplati u Unicef ili Dječji selo, to je bilo na brzinu moje razmišljanje, ali sam onda ubrzu shvatila, ako sam dobro shvatila, da se, ipak, ta čitava priča ne može sa sigurnošću okvalificirati kao kazneno djelo! Je li tako ili..?

[Ruby_Danderfluff]

Tako je, to ovisi o dispoziciji državnog odvjetnika, mi ovdje ne možemo sa sigurnošću reći, a bez uvida u konkretne dokaze, iskaze svjedoka i sl., kakvu će odluku državni odvjetnik donijeti, te hoće li on smatrati da se radi o zastari za dio ili za sva djela. 

 

[savjest2]

Hvala lijepa. 

[savjest2]

, savjest2 je napisao:

'ponekad kad bi mi predstavnik posjetio, ponudio bi neku studiju o učinkovitosti lijeka i s njom za svakog pacijenta kome se lijek propiše bi ja dobio 50 do 100 kn pa kad bi bilo moguće maknuti dotadašnji lijek i umjesto njega propisati novi za koji me se nagrađivalo ja sam to uradio, ali, s druge strane, nikada nisam uveo ni jedan lijek bez medicinske indikacije niti sam pacijentu uskračivao potreban lijek ni onda kad bi se lista potpunila i kad  više ne bi bilo plačanja - lijek mi se dopada, ja ga pišem, a ako su mi plaćali za njega to mi je bila i veća motivacija, ako je pacijent do sada bio na lijeku x a farmaceuti mi nudi y za koji me se nagrađivalo, pa ako su x i y imali isto djelovanje, napisao bi y, kune su išle na žiro, to su potvrde s banke na kojima  gore piše "autorski honorar", svaki se ugovor potpisalo i ništa skriveno nije bilo'.

Moliti ću Vas da  mi oprostite na ovom zadnjem pitanju o ovoj temi, nadam se i nastojati ću da je zadnje. 

Pretpostavimo da navedeni liječnik priznaje pred DO-om čitavu priču baš u ovakvom pisanom obliku, doslovce u takvom obliku, da li bi idalje bilo upitno hoće se nešto tako okvalificirati kao kazneno djelo? 

 

uređeno: 25. srpanj 2019. od savjest2

[Ruby_Danderfluff]

Ako priznaje kazneno djelo za koje se sumnjiči, teško bi izbjegao kaznenopravne sankcije, državni odvjetnik si neće izbijati lako zarađenu statistiku iz džepa, po mom mišljenju.

[savjest2]

To je jasno, ali ne sumnjiči se on ni za što, postupka uopće nema i zadnja je zarada onakve vrste bila 2008 g. Onaj tekst o 'priznanju' u prošlom postu sam navela kao pretpostavku da se uistinu desilo to što se točno piše u tom 'priznanju' i kao da, npr, dotični liječnik tako doslovce piše u svojim memoarima, biografiji...pa ako takvu biografiju netko poput DO pročita i liječnik uvijek stoji iza svoga teksta/'priznanja', bi li se sadržaj ovakvog teksta tretirao kao kd? 

[savjest2]

Samo na ovo zadnje molim komentar ako je moguće, jer kaže se, u smislu, da ako DO u snu nešto 'sazna' on ima ovlast procesuirati. Dakle, pretpostavimo da je navedeni liječnik napisao u svojim memoarima gore navedeni tekst i da DO, na neki slučajan način, uspije pročitati taj tekst, bi li ga okvalificirao kao kd? 

[Ruby_Danderfluff]

Načelno je bilo koja vrsta saznanja poticaj državnom odvjetniku da provede izvide za počinjenje kaznenog djela.

[savjest2]

Da ste Vi DO, po Vašem mišljenju, bi li ovo smatrali kaznenim djelom?