Jump to content
Zenoslaf

Odricanje od plaće izvansudskom nagodbom (tumačenje)

Preporučene objave

Poštovani, imam kratko pitanje. 

S bivšim poslodavcem sam sklopio izvansudsku nagodbu u radnom sporu, nakon što sam po drugi puta dobio presudu na prvom stupnju. U nagodbi sam se, medju ostalim, u dobroj volji odrekao svih neutuzenih placa za razdoblje od nekih 14 mjeseci. U medjuvremenu, oni su povukli zalbu kako je dogovoreno nagodbom, presuda je postala pravomoćna, a ja sam vraćen na posao. 

Problem je nastao s HZMOovim tumacenjem koje tvrdi da kako sam se odrekao placa za to razdoblje, da sam se automatski odrekao i svih ostalih prava koja ukljucuju nekih 14 mjeseci staža, pravo na isplatu neiskorištenog godišnjeg odmora iz 2018. te puni godišnji odmor za 2019. godinu. Vodjen HZMOovim tumacenjem, poslodavac je rekao da se oni drze HZMO tumacenja jer da ne zele u prekrsaj, iako osobno nemaju nikakav problem s isplatom ni godisnjim (nova uprava je bolja od stare koja je bila kriminalna), ako im dokazem da je HZMO u krivu. 

U tom razdoblju, a i sad, ja imam otvoren paušalni obrt, plaćao sam uredno sve doprinose, poreze i prireze u tom razdoblju, a kako i u presudi i u izvansudskoj nagodbi stoji da je otkaz nedopušten, time on nije nikad ni nastupio pa se postavlja pitanje kako mogu odjednom imati rupu u radnom odnosu, a bez ikakvog papira koji bi iza toga stajao (sporazumni, redovni ili izvanredni otkaz)? 

Dakle pitanje je: Da li se odricanjem od placa u izvansudskoj nagodbi, radnik automatski odrice i godišnjeg i svih ostalih prava i da li je to uopce zakonski moguce? Jer ideja je bila, u dobroj volji, odreci se neto placa, nista vise od toga.

Isti taj HZMO poslao je i misljenje da ja moram zatvoriti svoj obrt buduci da sam zaposlen u stalnom radnom odnosu kod poslodavca, sto je notorna glupost i to cak ni poslodavac ne trazi od mene jer znaju da moj obrt nema veze s njima. Ali nazalost, to nesto govori o strucnosti HZMOa i njihovim referentima. 

 

Hvala unaprijed na odgovoru! 

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Dakle, pretpostavljam da je bilo suđeno da je otkaz nedopušten. U tom slučaju Vas je poslodavac trebao vratiti na posao i isplatiti sve zaostale plaće. E sad, pretpostavljam da izvansudska nagodba to pitanje, je li otkaz nedopušten ili nije, zapravo uopće ne rješava. Ili?

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
prije 2 sati , Ruby_Danderfluff je napisao:

Dakle, pretpostavljam da je bilo suđeno da je otkaz nedopušten. U tom slučaju Vas je poslodavac trebao vratiti na posao i isplatiti sve zaostale plaće. E sad, pretpostavljam da izvansudska nagodba to pitanje, je li otkaz nedopušten ili nije, zapravo uopće ne rješava. Ili?

Trebao sam malo pojasniti. Firmu je prije vodila kriminalna garnitura koja je podijelila nebrojeno nezakonitih otkaza, opomena pred otkaz, vrsila mobing, pravomocno su osudjeni za zabranjeni nadzor nad sindikatom, dignute su optuznice na DORHu za krsenje zakonano javnoj nabavi, inspektorat rada je podnio nekoliko prekrsajnih prijava za krsenje ZoRa za koje su i kaznjeni. Nakon isteka mandata, dosla je nova garnitura, ovaj put normalna i nagodbama su zatvorili vecinu radnih sporova koji su bili otvoreni. 

 

U mom slucaju kronologija je sljedeca:

1. Nakon sto sam drugi put dobio na prvom stupnju, oni su se zalili da im netko ne kaze da nisu iskoristili pravni lijek, ali su i izrazili zelju za nagodbom. 

2. Ja sam pristao pod uvjetom da povuku zalbu i da presuda za nedopusten otkaz postane pravomocna. Pristali su. 

3. U presudi sam trazio povratak na posao, a bile su i obracunate (vjestacenjem) sve place do veljace prosle godine kad je zadnji put mijenjan tuzbeni zahtjev. Ostale place bi, da nije bilo nagodbe, utuzio nakon sto bi se presuda izvrsila. 

4. U znak dobre volje ja sam se odrekao placa u razdoblju od veljace 2018 do povratka na posao. I tu je naknadno nastao problem. 

5. HZMO je poslao misljenje da s obzirom da sam se odrekao placa, da sam se automatski odrekao i staza i radnog odnosa u tom periodu i sad imamo apsurd da je meni nestalo 14 mjeseci staza u firmi i imao sam navodni prekid radnog odnosa iza kojeg ne stoji nikakav papir. Nit sam dao otkaz, nit sam dobio otkaz u tom periodu, a tako ispada, jer me se sad tretira kao da sam tek potpisao novi radni odnos i imam pravo samo na razmjerni dio godisnjeg, sto je po meni diskriminacija. Bitno je naglasiti da sam ja u tom periodu (a i dalje) imao otvoren obrt i placao uredno doprinose, poreze i prireze. 

6. Dakle pitanje je prije svega, moze li se radnik odreci place i ako da, da li se radi o neto ili bruto placi? A drugo, da li se odricanje od place moze tumaciti kao prekid radnog odnosa iako i u nagodbi i u presudi stoji da se radi o nezakonitom otkazu i da se radnika vraća na posao. 

Ispada da sam dobrom voljom i ustupkom sa svoje strane, po HZMOu automatski odustao od 14 mjeseci staza i svih prava koja mi pripadaju kao zaposleniku. 

 

Znam da je to sve zamrseno i da svako tumaci na svoj nacin, ali cijenim i druga misljenja i pokusavam naci nesto sto bi imalo uporiste u zakonu. Jer trenutna situacija mi ne zvuci legitimno. Presuda u moju korist, nagodba koja sve isplacuje po presudi, otkaz nikad nije nastupio, ali odjednom imam rupu od 14 mjeseci staza i nemam pravo na godisnji, odnosno samo na razmjerni. 

Hvala na citanju i odvojenom vremenu za odgovor. :)

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Po mom mišljenju, plaća je samo jedno (iako elementarno) od više prava radnika po radnom odnosu, ali ujedno pravo koje može biti predmet dispozicije radnika.

Poanta nagodbe jeste da obje strane popuste nešto, kako bi se riješio spor, ali tu sad dolazimo do preciznosti izražavanja, jer pod pojmom plaće sam zakon kaže da se podrazumijeva bruto plaća osim ako se izrijekom specificira drugačije. A ukoliko se radi o bruto plaći, to onda uključuje i doprinose. No, opet vi kažete da ste sami plaćali doprinose plus što postoji presuda suda u vašu korist.

Trebalo bi vidjeti kako je točno koncipirana nagodba, ali ovako na prvu i na slijepo, smatram da HZMO griješi, jer oni ne mogu iz nagodbe izvlačiti posredne zaključke i "stavljati" u nju nešto što tamo izrijekom nije, a čini mi se da pokušavaju baš to.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Iz nagodbe je najbitnije: 

Članak 3.

Ugovorne strane suglasno utvrđuju da je Odluka poslodavca od izvanrednom otkazu
ugovora o radu nedopuštena.
Ugovorne strane suglasno utvrđuju obvezu poslodavca da po sklapanju ove nagodbe radnika vrati
na posao s pripadajućim brojem bodova XXX, sa nastavkom rada počev od 02.05.2019. godine.

Članak 4.

Poslodavac se obvezuje radniku isplatiti pripadajući iznos bruto plaće u visini od X kune s
time da će sukladno odgovarajućoj potvrdi/obračunu porezne uprave podmiriti obveze u svojstvu
poslodavca za radnika prema državi, a preostali neto iznos isplatiti radniku na njegov tekući račun.
Osim iznosa iz stavka 1. ovog članka poslodavac se obvezuje isplatiti i iznos dosuđenog parničnog
troška iz presude navedene u članku 1. direktno na tekući račun radnika.

Isplate iz stavka 1. i 2. ovog članka poslodavac se obvezuje izvršiti najkasnije do 31. srpnja 2019.
godine. Rokove iz ovog članka stranke ugovaraju kao bitak sastojak ove nagodbe.

Članak 5.

Odmah po sklapanju ove nagodbe poslodavac se obvezuje bezuvjetno povući žalbu podnesenu u
postupku iz članka 1 ove nagodbe, te dokaz o tome dostaviti punomoćniku radnika.
U slučaju pravodobnog i potpunog ispunjenja obveza iz ove nagodbe od strane poslodavca, radnik
se odriče prava na isplatu zakonskih zateznih kamata
na dosuđene iznose po presudi iz članka 1.
ove nagodbe, kao i prava tražiti naknadu plaće za neutuženi period od veljače 2018. godine –
2.svibnja 2019.
, te prihvaća povratak na radno mjesto kako je to određeno u članku 3. ove nagodbe.

 

Poslodavac je odmah po potpisivanju ove nagodbe povukao žalbu i sad je presuda pravomoćna. Ne krivim njih, imaju dobru volju, ali ne žele ničime ući u prekršaj, što znači da je na meni da dokažem da HZMO krivo tumači nagodbu. I činjenica je da je ne bi trebali ništa "tumačiti", nego pročitati kad sam dobio otkaz i kad sam se vratio i staž između toga popeglati.
Ono što mi nikako nije jasno je kako HZMO isčitava da je meni radni odnos prestao u veljači 2018. pa do 2.5. kad sam se vratio. Temeljem čega, kad iza toga ne stoji nikakav otkaz ugovora o radu? 

Ne znam kako da ovo sad riješim jer to nije greška poslodavca, ali definitivno nije ni bilo nešto na što bih pristao u nagodbi da mi je netko dao ovakav scenarij. Moj odvjetnik smatra da HZMO krivo tumači nagodbu i zakon, ali dok oni ne promijene svoje tumačenje, poslodavac se boji ići kontra toga. Ispada da iako otkaza nikada nije bilo i ja radim neprekidno, da "neprekidno" znaci 14 mjeseci manje od ostalih zaposlenika koji isto rade "neprekidno". 

G-Man, hvala na odgovoru. :)

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Također sam mišljenja da HZMO pogrešno tumači odredbe nagodbe (ne vidim uporište za njihov stav), pa je evidentno da ćete morati u pravni sukob s njima, kroz upravni postupak ili spor. A to nažalost, traje.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Slažem se, sudska presuda (koja je sada pravomoćna) obvezuje sve, a izvansudska nagodba je privatna isprava koja obvezuje samo one koji su je potpisali i ne bi trebala proizvoditi učinke niti obvezivati treće koji nisu stranka te izvansudske nagodbe. Što bi bilo s njihovim stavom da ih niste upoznali sa sadržajem izvansudske nagodbe, što Vam nije niti bila obveza?

Ja znam što HZMO sad kaže - pa što, cijelo vrijeme ste imali otvoren obrt, staž Vam je ionako tekao, doprinosi su uplaćivani, što sada hoćete? No poanta je da se svi oporezivi primici uzimaju u obzir za izračun vrijednosnih bodova za izračun mirovine, pa će Vam u konačnici njihovo odbijanje da Vam priznaju te uplate utjecati na visinu mirovine.

No što se Vas tiče što oni odbijaju, ako poslodavac uplati doprinose za taj period, oni imaju upisati i taj dio radnog staža, kako će inače pravdati te uplate?

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
prije 4 sati , Ruby_Danderfluff je napisao:

Slažem se, sudska presuda (koja je sada pravomoćna) obvezuje sve, a izvansudska nagodba je privatna isprava koja obvezuje samo one koji su je potpisali i ne bi trebala proizvoditi učinke niti obvezivati treće koji nisu stranka te izvansudske nagodbe. Što bi bilo s njihovim stavom da ih niste upoznali sa sadržajem izvansudske nagodbe, što Vam nije niti bila obveza?

Ja znam što HZMO sad kaže - pa što, cijelo vrijeme ste imali otvoren obrt, staž Vam je ionako tekao, doprinosi su uplaćivani, što sada hoćete? No poanta je da se svi oporezivi primici uzimaju u obzir za izračun vrijednosnih bodova za izračun mirovine, pa će Vam u konačnici njihovo odbijanje da Vam priznaju te uplate utjecati na visinu mirovine.

No što se Vas tiče što oni odbijaju, ako poslodavac uplati doprinose za taj period, oni imaju upisati i taj dio radnog staža, kako će inače pravdati te uplate?

Poslodavac navodno ne uplacuje ni placu ni doprinose za taj period jer ja za to razdoblje od veljace 2018 do danas nisam utuzio razliku placa, vec sam ih se odrekao u dobroj volji nagodbom, a poslodavac je povukao zalbu. 

HZMO jednostavno tvrdi da ako mi poslodavac za taj period ne uplacuje placu, da automatski ne uplacuje niti doprinose, a samim time da ja ne mogu biti u radnom odnosu s firmom na nacin da imam staz i godisnji, a nemam placu niti doprinose. 

Kako je G-Man rekao, greska je mozda bila da nismo izrijekom stavili da se odricemo naknade netto place za to razdoblje. To bi vjerojatno rijesilo nedoumice. Ne znam.

Hvala na pomoci oboma. 

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Registrirajte se kako bi mogli sudjelovati u raspravi

Da bi postavili pitanje ili objavili komentar trebate biti naš korisnik.

Izradite korisnički račun

Izradite korisnički račun na našoj stranici. Lako je!

Registrirajte se

Prijavite se

Već imate korisnički račun? Prijavite se ovdje.

Prijavite se sad


  • Similar Content

    • objavio Tomislav Leiner
      Poštovani, molim Vas za pomoć.
      (pokušati ću ukratko objasniti moju situaciju)
      Zaposlen sam kao inženjer građevine u jednoj privatnoj tvrtki koja se bavi pružanjem usluga iz područja energetike i graditeljstva (projektiranje, izrada elaborata, studija i sl.) Na samom početku svoga rada (prije 4 godine) odradio sam pripravnički rad u trajanju od 12 mjeseci, da bi potom dobio ugovor na neodređeno. 
      Ugovor koji sam tada potpisao prema sistematizaciji radnih mjesta (pravilniku firme) dodijelio mi je radno mjesto i moju plaću izraženu u bodovima u iznosu od 8000 bodova. Tada je za nas vrijedilo da je 1 bod = 1 kuna (bruto iznos). Moja plaća i takav način izračuna zadržao se nekih 18 mjeseci.
      Nakon toga perioda direktor tvrtke odlučio je smanjiti plaću svim radnicima našeg odjela za 10% (trajanje cca. 6 mjeseci), zatim za još 20% (trajanje cca. 4 mjeseca), te naposljetku za još 20% što čini ukupno smanjenje za 50% od početne plaće za koju za počeo raditi. Sada sam zapravo gotovo na minimalcu. 
      Za prva dva smanjenja plaće nismo bili obaviješteni od strane firme i direktora već smo doznali na dan kada bi sjela plaća na naš tekući račun. Dok je prije zadnjeg smanjenja održan sastanak na kojem se kao razlog zadnjeg smanjenja plaća navodi "slabo fakturiranje", "nedostatak ugovora" i sl. 
      Smanjenje plaće se nije odnosilo na sve djelatnike tvrtke već samo za nekolicinu radnika našeg odjela, iako i ostali odjeli imaju slične ili gore poslovne pokazatelje. 
      Moja pitanja:
      - ukoliko za sve djelatnike tvrtke vrijedi isti pravilnik, da li je protuzakonito isplaćivati 50% manju plaću radniku X (za isto radno mjesto po sistematizaciji) dok u sobi do (drugi odjel) drugi radnik Y dobiva punu plaću.
      - smanjenje plaće odnosilo bi se uvijek za već odrađeni mjesec, da li se tu krši zakon
      - za vrijeme smanjenja, a i danas vrijednost boda za radna mjesta i odjele nije nigdje objavljena niti smo obaviješteni od vrijednosti boda (npr. na ispisu obračune plaće pod vrijednost boda piše 0,00000), 
      - iznos moje trenutne plaće manji je od iznosa plaće radnika niže rangiranih prema sistematizaciji radnih mjesta unutar tvrtke, da li se tu krše moja prava
      - Da li je protuzakonito na radnike vršiti pritisak na način da mu se prijeti da neće dobiti plaću ako njegov odjel taj mjesec ne fakturira određeni iznos. (napominjem da sam obični šljaker u svoj struci i iznad mene je nekoliko naređenih koji i prema pravilniku snose odgovornost za rezultate poslovanja, a ne ja) 
       
      Tu ću stati, bio bih Vam neizmjerno zahvalan kada bi mi odgovorili barem na dio mojih pitanja/konstatacija. 
       
       
       
       
       

    • objavio ivicassk1d
      Pozdrav,
      situacija je sljedeća: Na putu sa posla sam ozlijedila nogu, priznata mi je ozljeda na radu. Slijede operacija, bolnica, rehabilitacija, fizikalne.  Nakon 18 mjeseci moja su primanja pala na 50%. Zanima me sljedeće:
      - da li razliku do pune plaće mogu tražiti od poslodavca, koji se ionako namiruje, ovih 50%, od HZZO
      - kolektivno smo osigurani 24 sata, da li osiguravajuća kuća pokriva to kroz odštetni zahtjev
      - uskoro će biti 3 godine od ozljede, koji su rokovi za ostvarivanje odštete od osiguranja, tj. da li počinju teći od događaja ili od završetka liječenja 
      Unaprijed hvala na trudu i odgovorima.
       
    • objavio Dubrovcanin
      Poštovani,
      Hrvi sam s 30% oštećenja organizma zbog bolesti i u mirovini sam s općom nesposobnošću za rad. Po novom Zakonu o pravim branitelja iz Domovinskog rata od 1. siječnja ove godine ću moći raditi 3,5 sati dnevno ili oko 17 sati tjedno, a zadržavam pravo na puni iznos mirovine. Obzirom da je na internetu premalo informacija zanima me sljedeće:
      1. Postoji li minimalna plaća za ovakvo radno vrijeme?
      2. Obzirom da sam već u mirovini da li je poslodavac dužan plaćati doprinose za mene i ako jest u kojem iznosu će ih plaćati?
      Hvala unaprijed na odgovorima.
    • objavio MatijaZg
      Pozdrav, radio sam sezonski posao na Lošinju ljetos kao trgovac preko učeničkig servisa. Poslodavac nije ovjerio ugovor niti mi je isplatio plaću, a u međuvremenu je navodno pobjegao u Sloveniju na psihijatriju kako bi se izvukao od porezne koja je naletila u međuvremenu, a nije pročešljala ugovore nego samo na temelju neizdanog računa naplatila kaznu obrtu i fizičkoj osobi (poslodavcu). A kolegica (prijavljena preko burze) i ja nismo dobili ni kune. Učenički servis očito nema nikakav mehanizam zaštite. Kako da istjeram pravdu iz svega ovog? I imate li neki savjet za nadolazeću sezonu da se ovako nešto ne ponovi?
      Unaprijed hvala !
    • objavio Hrvoje097
      Pozdrav svima!
      Molio bih Vas za savjet. 16. svibnja 2018. počeo sam raditi kod poslodavca, otkaz kao tehnološki višak sam dobio 1. studenog. Uz otkaz sam odradio 14 dana iz sporazumnog raskida ugovora o radu, sa zdravstvenog osiguranja sam odjavljen 12. studenog 2018. od strane poslodavca. Firma posluje, plaća je isplaćena ostalim radnicima, osim meni.
      U kontaktu s knigovodstvom nisam saznao ništa novo, osim da oni moraju kontaktirati direktora u vezi isplate moje plaće. Pošto je kraj mjeseca blizu, a zaostala plaća sa tih 2 tjedna otkaznog rada mi još nije isplaćena, niti mi se čini da će biti isplaćena htio bih se informirati o koracima koje trebam napraviti da mi se isplati ono što mi pripada?
      Ono što sam do sad pročitao je da prvo trebam tražiti obračun neisplaćene plaće od poslodavca i s njim ići u Finu radi prisilne naplate. Što ukoliko mi odbije dati taj obračun plaće, kome se onda trebam obratiti?
      Ako netko ima iskustva s ovom temom molim ga za savjet! Hvala!
  • Online korisnici



×